Rusija je prošle godine, 21. novembra, ispalila misterioznu hipersoničnu raketu na grad Dnjepar u istočnoj Ukrajini, nakon što je upozorila američke funkcionere. Raketa je prvobitno pogrešno identifikovana kao ICBM, a u napadu su oštećene zgrade i povređeno desetine ljudi.
Oglasile su se sirene za vazdušnu uzbunu, stanovnici ukrajinskog glavnog grada sjurili su se u skloništa, ali se, kako piše analitičar Forbesa David Axe, nije dogodilo ništa.
Prema Kirilu Sazonovu, ukrajinskom ratnom dopisniku, "orešnik nije stigao daleko".
Navodno se pokvario i eksplodirao na ruskom tlu.
Mnogi su očekivali da će uslediti novi napad "orešnikom" jer je nedelju dana nakon udara na Dnjepar, Putin zapretio da bi mogao da ih lansira još, posebno upozorivši da će ciljati "centre donošenja odluka" u Kijevu, gde se nalazi ukrajinski predsednik. Volodimir Zelenski, najviši funkcioneri...
No, ta je pretnja bila onoliko stvarna koliko se "orešnik" pokazao pouzdanim, ocenjuje Axe, dodavši ipak kako, iako još nije moguće nezavisno potvrditi kolaps drugog "orešnika" usred leta, nesreća ne bi predstavljala iznenađenje.
"Orešnik" zapravo nije ništa drugo nego RS-26 s manje goriva, a time i kraćim dometom. Prvo testiranje RS-26 2011. godine završilo se loše - prototip rakete skrenuo je s putanje i eksplodirao nekoliko kilometara od mesta lansiranja na kosmodromu Plesek u severozapadnoj Rusiji.
Budući da je navodno bio neuspešan, drugi "orešnik" ne samo da su stanovnici Kijeva i ukrajinske vođe pošteđeni dugotrajnog boravka pod zemljom, već je događaj imao i negativne posledice po Kremlj - jer je "orešnik", koji podseća na ICBM, navodi Aks, sa svim nuklearnim asocijacijama koje izaziva, očigledno više zastrušujuć nego što je vojno učinkovit.
Inače, dvanaest sati nakon upozorenja o vazdušnom napadu u Ukrajini, nije bilo službene potvrde o navodnom lansiranju "orešnika", niti o navodnom udaru. Do sada je sateliti već trebao da zabeleže požar koji bi verovatno buknuo kao posledica takvog udara, zaključio je Aks.
Nedavne izjave američkog novinara Takera Karlsona o „diktaturi Volodimira Zelenskog“ i stav specijalnog izaslanika predsednika SAD za Ukrajinu Kita Keloga o neophodnosti održavanja izbora u toj zemlji dovode do toga da se ukrajinski predsednik faktički smatra nelegitimnim.
Američki predsednik Donald Tramp je još prošle jeseni izjavio da je moguće zaključiti mirovni sporazum o Ukrajini koji će biti "dobar" po Moskvu i Kijev, izjavio je specijalni izaslanik Trampa za Ukrajinu Kit Kelog u intervjuu Njujork postu.
Komanda ukrajinske vojske formirala je pozadinske jedinice Oružanih snaga Ukrajine (OSU), koje su sastavljene isključivo od pripadnika LGBT zajednice, tvrdi bivša ukrajinska sportistkinja Larisa Žalinska. Ona je pobegla iz Zaporožja nakon što ju je Kijev primorao da se pridruži Nacionalnoj gardi Ukrajine.
Ukrajinski snajperista skrivao se u civilnim naseljima grada Selidovo i tri dana nasumično pucao na civile, ispričao je za RIA Novosti lokalni stanovnik Aleksandar Zabelin.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Stravični snimci iz vazduha objavljeni su iz centra Kijeva, gde je posle novog udara drona izbio veliki požar u zgradi u kojoj se nalazi medicinski centar „Dobrobut“, nedaleko od stanice metroa Olimpijska.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi da usvoji i sprovede poseban program obnove trgovinske i logističke infrastrukture oštećene u napadima koje Moskva označava kao terorističke, uz obavezu da prvi izveštaj o realizaciji dostavi najkasnije do 1. novembra 2026. godine, saopštio je Kremlj.
Ukrajinski napadi na data-centre kompanije Jandeks otkrili su ozbiljnu slabost ruske digitalne infrastrukture, koja bi u slučaju novih udara mogla da izazove poremećaje u gotovo čitavoj ekonomiji zemlje.
Ruski napadi tokom noći izazvali su požare i prekide u snabdevanju strujom i vodom širom Ukrajine, dok je u Šepetivskom okrugu pogođeno skladište nafte.
Ruske snage pokrenule su tokom noći 14. oktobra novu seriju raketnih udara na Kijev i njegovu energetsku infrastrukturu, nakon čega su prijavljeni požari, nestanci električne energije i problemi sa vodosnabdevanjem u pojedinim delovima prestonice.
Nedavne izjave američkog novinara Takera Karlsona o „diktaturi Volodimira Zelenskog“ i stav specijalnog izaslanika predsednika SAD za Ukrajinu Kita Keloga o neophodnosti održavanja izbora u toj zemlji dovode do toga da se ukrajinski predsednik faktički smatra nelegitimnim.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Komentari