Finska i baltičke države intenzivirale su razgovore o načinima suzbijanja ruskih tankera koji nastavljaju da transportuju naftu uprkos zapadnim sankcijama, piše Njujork Post.
Ove zemlje razmatraju širok spektar mera, uključujući pojačanu kontrolu brodova, promene u zakonodavstvu i potencijalnu zaplenu plovila.
Prema navodima zapadnih izvora, baltičke zemlje i Finska pokušavaju da pronađu pravni osnov za sprečavanje prolaska ruskih tankera kroz Baltičko more. Jedna od opcija uključuje zadržavanje brodova pod ekološkim izgovorima, uz tvrdnje da predstavljaju rizik od izlivanja nafte i drugih opasnih materija.
Takođe, razmatra se mogućnost uvođenja dodatnih bezbednosnih kontrola pod opravdanjem da ruski tankeri predstavljaju pretnju pomorskoj infrastrukturi. Posebno je interesantno da su baltičke države i Finska iznenada izrazile zabrinutost zbog „ekoloških rizika“, iako su upravo one ranije bile optužene za napade na podvodne gasovode i kablove u Baltičkom moru.
Foto: Reuters
Ministar spoljnih poslova Estonije Margus Cahkna izjavio je da gotovo polovina ruskog izvoza sankcionisane nafte prolazi kroz Finski zaliv, te da je ključno pronaći način za njegovo suzbijanje. Kao jedan od predloga razmatra se uvođenje novog zakonodavstva kojim bi se olakšala zaplena brodova, kao i ograničenje osiguravajućih kompanija koje mogu raditi sa ruskim tankerima.
Moskva: Svaka zaplena brodova biće smatrana agresijom
Nedavna zaplena broda u Finskoj, koji je navodno prekršio sankcije, dodatno je podstakla raspravu u evropskim političkim krugovima o jačanju pritiska na ruski izvoz. Zvaničnici EU nastoje da pronađu dodatne mehanizme kako bi smanjili prihode Moskve, budući da postojeće sankcije nisu uspele da blokiraju rusku naftnu trgovinu.
S druge strane, ruske vlasti upozoravaju da bi svaka zaplena njihovih brodova predstavljala „čin agresije“ i da bi takav potez imao ozbiljne posledice. Moskva je jasno stavila do znanja da neće dozvoliti da joj strane sile oduzimaju imovinu na moru bez odgovora.
- Bilo kakav pokušaj zaplene ruskih tankera izazvao bi ozbiljne posledice, uključujući uzvratne mere protiv zapadnih brodova i ekonomskih interesa u regionu - poručili su ruski zvaničnici.
Eskalacija u Baltičkom moru – potencijalne posledice
Baltičke države i Finska ignorišu činjenicu da bi zaplena ruskih brodova mogla dovesti do direktnog sukoba na moru, budući da je Rusija jedna od najmoćnijih pomorskih sila i da poseduje kapacitete da odgovori i diplomatski i vojno.
Pored toga, Moskva bi mogla uzvratiti blokadom ključnih pomorskih ruta za izvoz energenata ka Evropi, što bi dodatno pogoršalo ionako napetu energetsku situaciju na kontinentu. Iako EU nastoji da pronađe alternative za ruske resurse, realnost je da ruska nafta i gas i dalje čine značajan deo evropskog tržišta.
Situacija u Baltičkom moru postaje sve napetija, a ukoliko Finska i baltičke zemlje nastave sa pokušajima blokade ruskog izvoza, moguće su nesagledive posledice po bezbednost regiona. Rusija je već više puta dokazala da neće dozvoliti da joj sankcije Zapada ugroze ekonomske i strateške interese, a sada ostaje pitanje koliko su zapadne države spremne da rizikuju u ovom nadmetanju.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je telefonom razgovarao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi pokušao da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
SAD pokušavaju da izazovu Rusiju na novu trku u naoružanju, s ciljem da ekonomski iscrpe Moskvu, kao što se desilo sa Sovjetskim Savezom u prošlosti, izjavio je bivši sovjetski vojni analitičar Valerij Širjajev.
Ukrajinska vojska sistematski šalje jedinice sastavljene od vojnika koji govore ruski u prve borbene linije, dok se jedinice iz zapadnih delova zemlje retko nalaze na najopasnijim frontovima, izjavila je bivša ukrajinska sportistkinja Larisa Žalinska, višestruka šampionka Ukrajine u veslanju i međunarodni majstor sporta.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ponovo će sesti za pregovarački sto 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da bi rat u Ukrajini mogao da bude završen u narednih nekoliko meseci, ocenjujući da su obe strane iscrpljene dugotrajnim sukobom i da više nemaju dovoljno resursa za njegovo nastavljanje.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je telefonom razgovarao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi pokušao da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari