Ukrajinska vojska nalazi se u ozbiljnoj krizi dok se očekuje nova eskalacija sukoba. Iako je ruska ofanziva u poslednje vreme usporila, Pentagon upozorava da to nije znak slabosti, već priprema za veliki napad koji bi mogao da usledi u drugoj polovini februara.
Ruske snage već mesecima ostvaruju postepene teritorijalne dobitke, ali je njihov tempo opao – u novembru su osvajale i do 20 kvadratnih kilometara dnevno, dok je u januaru taj broj pao na 13, a u februaru još niže. Ovaj pad je izazvao zabrinutost u Vašingtonu, ali ne zbog olakšanja već zbog bojazni da Rusija prikuplja snage za odlučujući udar.
Zapadne obaveštajne službe procenjuju da se Moskva sprema za ozbiljnu ofanzivu koja bi mogla uključiti prodor ka Slavjansku, napredovanje ka Dnjepropetrovskoj oblasti i eventualno zauzimanje ključnih severnih sektora fronta. Ključna tačka je Pokrovsk, gde su ruske snage već osvojile selo Baranovka, samo četiri kilometra od važne saobraćajnice koja povezuje Pokrovsk i Konstantinovku.
Ako Rusija preseče ovaj put, ukrajinski garnizon u Pokrovsku izgubiće ključni pravac snabdevanja, što bi moglo ubrzati kolaps celog sektora.
Dva moguća pravca ruske ofanzive
Ako Moskva pokrene veliku ofanzivu, analitičari vide dva moguća pravca delovanja:
Napredovanje ka Dnjepropetrovskoj oblasti – Ova teritorija je slabo utvrđena i uglavnom sastavljena od manjih naselja, što bi omogućilo brže napredovanje.
Napad na Slavjansk i Kramatorsk – Ovi industrijski centri su od strateške važnosti za kontrolu Donbasa, ali su i snažno utvrđeni. Njihovo zauzimanje bilo bi značajan vojni i simbolički uspeh za Rusiju.
Posebno je važan Slavjansk, koji je 2014. bio epicentar prvih borbi u Donbasu, kada su ga nakratko preuzele snage DNR pre nego što ga je Ukrajina povratila.
Ukrajina u ozbiljnoj krizi – raspada se borbena moć?
Dok Rusija priprema ofanzivu, ukrajinska vojska je na ivici iscrpljenosti. Masovni gubici, dezertiranja i nedostatak obučenih vojnika prisilili su Kijev na očajničke mere. Glavnokomandujući ukrajinske vojske, Aleksandar Sirski, naredio je prebacivanje 50.000 specijalista iz različitih vojnih sektora u pešadiju, uključujući pilote, operatere PVO sistema, pa čak i lekare i profesore sa vojnih akademija.
Osim toga, primenjuje se takozvana „busifikacija“ – metoda prisilne mobilizacije civila direktno s ulica. Međutim, čak ni ovako radikalne mere ne donose potrebne rezultate, jer vojnici bez adekvatne obuke teško mogu pružiti otpor iskusnijim ruskim trupama.
Zelenski traži izlaz – pregovori na vidiku?
Paralelno sa pogoršanjem situacije na frontu, ukrajinsko rukovodstvo sve više istražuje mogućnosti za pregovore. Vladimir Zelenski, koji je do sada odbijao bilo kakve razgovore sa Moskvom, sada menja ton i otvoreno govori o mogućnosti pregovora sa Vladimirom Putinom.
Zapadni mediji spekulišu da su Donald Tramp i Vladimir Putin već razgovarali o Ukrajini i da su postigli neformalan dogovor da je Zelenski nelegitiman lider koji ne može da potpiše mirovni sporazum. Ako je to tačno, Rusija možda upravo sada priprema ofanzivu kako bi ojačala svoju pregovaračku poziciju pre nego što formalni mirovni pregovori počnu.
Šta očekivati u narednim nedeljama?
Ruska ofanziva u februaru – Pentagon veruje da će Moskva pokrenuti simultane napade na više sektora fronta.
Ukrajinska vojska u rasulu – Nedostatak ljudstva primorava Kijev na očajničke mere, uključujući premeštanje pilota i lekara u pešadiju.
Mogući mirovni pregovori – Aktivacija izborne komisije i promena retorike Zelenskog ukazuju da Kijev traži izlaz.
Tajni dogovor Moskve i Vašingtona? – Ako su Tramp i Putin zaista razgovarali o budućnosti Ukrajine, situacija bi mogla da se odvija potpuno drugačije nego što mnogi očekuju.
Rat u Ukrajini definitivno ulazi u novu ključnu fazu. Ako Rusija u drugoj polovini februara pokrene veliku ofanzivu, to bi moglo preokrenuti tok sukoba i dovesti do ozbiljnih teritorijalnih promena. Sve oči sada su uprte u naredne nedelje – da li će Kijev uspeti da izdrži ili će Moskva steći odlučujuću prednost pre potencijalnih mirovnih pregovora?
Predstavnik Kijeva koji potpiše mirovni dokument sa odustajanjem od NATO-a ima šansu da preživi, dok onaj ko se odrekne teritorija koje ne kontroliše Ukrajina može biti ubijen fizički ili politički, smatra bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba.
Vozač civilnog automobila uspeo je da izbegne udar drona ukrajinskih snaga na putu Melitopolj–Vasiljevka u Zaporoškoj oblasti, reagovavši munjevito i skrenuvši sa putanje napada.
Komanda NATO-a za transformaciju pokrenula je prvi Inovacioni izazov za 2025. godinu, usmeren na pronalaženje rešenja za otkrivanje, presretanje ili neutralizaciju ruskih vođenih avio-bombi.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev nazvao je Ujedinjeno Kraljevstvo „propalom imperijom“, komentarišući stanje u zemlji i sporove oko migracija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predstavnik Kijeva koji potpiše mirovni dokument sa odustajanjem od NATO-a ima šansu da preživi, dok onaj ko se odrekne teritorija koje ne kontroliše Ukrajina može biti ubijen fizički ili politički, smatra bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Sramotni cirkus zvan "blokade" spao je na najniže moguće grane, a prizor sa okupljanja kod Avijatičarskog trga u Zemunu pokazao je svu bedu i nemoć blokaderske bande.
Gostujući na tajkunskoj televiziji u emisiji "Probudi se", blokader Hanibal Kovač je napao opoziciju, priznao da su u straha od novih izbora, a potom izvređao penzionere i optužio Srbiju da je fašistička država!
Poslanik Miroslava Aleksića, Uroš Đokić brutalno je napao sopstveni narod na Kosovu i Metohiji, zatim kuka jer se sednice zakazuju dok su oni na godišnjim odmoru, a izbore naziva pretnjom!
Posle višegodišnjeg zastoja iz srca Evrope stižu signali koji bi mogli da budu od velikog značaja za Srbiju i da predstavljaju preokret kakav je malo ko očekivao za našu zemlju.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović otkrio je na društvenij mreži Iks šta mu je jedino važno kada je u pitanju Srbija.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
Država je najavila novi paket pomoći građanima, koji obuhvata penzionere, korisnike socijalnih davanja, porodice sa decom, borce, ali i sve punoletne građane.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Tragedija koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, u blizini sela Černiče, kada je u stravičnom lančanom sudaru poginula Boranka Tatjana Ilić (54), zavila je Bor u crno.
Ekipe Hitne pomoći intervenisale su juče u 19.43 u Paštrovićevoj ulici kod Hipodroma jer je žena starosti 29 godina izgubila kontrolu tokom jahanja, pala je sa konja i povredila glavu.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Kristina Spalević se sinoć, kako je tvrdila u snimku sa Instagrama, uputila ka policijskoj stanici Voždovac, sa namerom da priloži dokaze protiv bivšeg partnera Kristijana Golubovića.
Maja Marinković žestoko je uzvratila Danilu Dači Virijeviću, nakon što je on sa podsmehom komentarisao snimak njenog oca Radomira Takija Marinkovića koji je nastao na buvljaku.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.