Ukrajinska vojska nalazi se u ozbiljnoj krizi dok se očekuje nova eskalacija sukoba. Iako je ruska ofanziva u poslednje vreme usporila, Pentagon upozorava da to nije znak slabosti, već priprema za veliki napad koji bi mogao da usledi u drugoj polovini februara.
Ruske snage već mesecima ostvaruju postepene teritorijalne dobitke, ali je njihov tempo opao – u novembru su osvajale i do 20 kvadratnih kilometara dnevno, dok je u januaru taj broj pao na 13, a u februaru još niže. Ovaj pad je izazvao zabrinutost u Vašingtonu, ali ne zbog olakšanja već zbog bojazni da Rusija prikuplja snage za odlučujući udar.
Zapadne obaveštajne službe procenjuju da se Moskva sprema za ozbiljnu ofanzivu koja bi mogla uključiti prodor ka Slavjansku, napredovanje ka Dnjepropetrovskoj oblasti i eventualno zauzimanje ključnih severnih sektora fronta. Ključna tačka je Pokrovsk, gde su ruske snage već osvojile selo Baranovka, samo četiri kilometra od važne saobraćajnice koja povezuje Pokrovsk i Konstantinovku.
Ako Rusija preseče ovaj put, ukrajinski garnizon u Pokrovsku izgubiće ključni pravac snabdevanja, što bi moglo ubrzati kolaps celog sektora.
Dva moguća pravca ruske ofanzive
Ako Moskva pokrene veliku ofanzivu, analitičari vide dva moguća pravca delovanja:
Napredovanje ka Dnjepropetrovskoj oblasti – Ova teritorija je slabo utvrđena i uglavnom sastavljena od manjih naselja, što bi omogućilo brže napredovanje.
Napad na Slavjansk i Kramatorsk – Ovi industrijski centri su od strateške važnosti za kontrolu Donbasa, ali su i snažno utvrđeni. Njihovo zauzimanje bilo bi značajan vojni i simbolički uspeh za Rusiju.
Posebno je važan Slavjansk, koji je 2014. bio epicentar prvih borbi u Donbasu, kada su ga nakratko preuzele snage DNR pre nego što ga je Ukrajina povratila.
Ukrajina u ozbiljnoj krizi – raspada se borbena moć?
Dok Rusija priprema ofanzivu, ukrajinska vojska je na ivici iscrpljenosti. Masovni gubici, dezertiranja i nedostatak obučenih vojnika prisilili su Kijev na očajničke mere. Glavnokomandujući ukrajinske vojske, Aleksandar Sirski, naredio je prebacivanje 50.000 specijalista iz različitih vojnih sektora u pešadiju, uključujući pilote, operatere PVO sistema, pa čak i lekare i profesore sa vojnih akademija.
Osim toga, primenjuje se takozvana „busifikacija“ – metoda prisilne mobilizacije civila direktno s ulica. Međutim, čak ni ovako radikalne mere ne donose potrebne rezultate, jer vojnici bez adekvatne obuke teško mogu pružiti otpor iskusnijim ruskim trupama.
Zelenski traži izlaz – pregovori na vidiku?
Paralelno sa pogoršanjem situacije na frontu, ukrajinsko rukovodstvo sve više istražuje mogućnosti za pregovore. Vladimir Zelenski, koji je do sada odbijao bilo kakve razgovore sa Moskvom, sada menja ton i otvoreno govori o mogućnosti pregovora sa Vladimirom Putinom.
Zapadni mediji spekulišu da su Donald Tramp i Vladimir Putin već razgovarali o Ukrajini i da su postigli neformalan dogovor da je Zelenski nelegitiman lider koji ne može da potpiše mirovni sporazum. Ako je to tačno, Rusija možda upravo sada priprema ofanzivu kako bi ojačala svoju pregovaračku poziciju pre nego što formalni mirovni pregovori počnu.
Šta očekivati u narednim nedeljama?
Ruska ofanziva u februaru – Pentagon veruje da će Moskva pokrenuti simultane napade na više sektora fronta.
Ukrajinska vojska u rasulu – Nedostatak ljudstva primorava Kijev na očajničke mere, uključujući premeštanje pilota i lekara u pešadiju.
Mogući mirovni pregovori – Aktivacija izborne komisije i promena retorike Zelenskog ukazuju da Kijev traži izlaz.
Tajni dogovor Moskve i Vašingtona? – Ako su Tramp i Putin zaista razgovarali o budućnosti Ukrajine, situacija bi mogla da se odvija potpuno drugačije nego što mnogi očekuju.
Rat u Ukrajini definitivno ulazi u novu ključnu fazu. Ako Rusija u drugoj polovini februara pokrene veliku ofanzivu, to bi moglo preokrenuti tok sukoba i dovesti do ozbiljnih teritorijalnih promena. Sve oči sada su uprte u naredne nedelje – da li će Kijev uspeti da izdrži ili će Moskva steći odlučujuću prednost pre potencijalnih mirovnih pregovora?
Predstavnik Kijeva koji potpiše mirovni dokument sa odustajanjem od NATO-a ima šansu da preživi, dok onaj ko se odrekne teritorija koje ne kontroliše Ukrajina može biti ubijen fizički ili politički, smatra bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba.
Vozač civilnog automobila uspeo je da izbegne udar drona ukrajinskih snaga na putu Melitopolj–Vasiljevka u Zaporoškoj oblasti, reagovavši munjevito i skrenuvši sa putanje napada.
Komanda NATO-a za transformaciju pokrenula je prvi Inovacioni izazov za 2025. godinu, usmeren na pronalaženje rešenja za otkrivanje, presretanje ili neutralizaciju ruskih vođenih avio-bombi.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predstavnik Kijeva koji potpiše mirovni dokument sa odustajanjem od NATO-a ima šansu da preživi, dok onaj ko se odrekne teritorija koje ne kontroliše Ukrajina može biti ubijen fizički ili politički, smatra bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.