Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da američke kompanije ulože u eksploataciju retkih metala na teritoriji Rusije, uključujući i regione Novorusije.
Ovaj potez pokrenuo je talas reakcija među ruskim analitičarima i političarima, koji se pitaju da li je ovakav dogovor održiv i koliko bi zaista bio u interesu Moskve.
- Rusija je jedan od globalnih lidera po zalihama retkih metala. Imamo ih na severu – u Murmansku, na Kavkazu – u Kabardino-Balkariji, na Dalekom istoku, u Irkutskoj oblasti, Jakutiji, Tivi. To su kapitalno intenzivne investicije i rado bismo sarađivali sa stranim partnerima, uključujući američke - izjavio je Putin.
On je dodao da bi stranim kompanijama mogla biti ponuđena i eksploatacija u novim ruskim regionima, aludirajući na oblasti koje su nedavno pripojene Rusiji.
- I na takozvanim novim, našim istorijskim teritorijama, postoje određene rezerve. Spremni smo da sarađujemo sa američkim partnerima i tamo - rekao je Putin.
Ruski analitičari skeptični: Može li Tramp održati dogovor?
Putinov predlog naišao je na skeptične reakcije ruskih političkih analitičara, koji dovode u pitanje dugoročnu isplativost takve saradnje sa SAD. Vojni ekspert Vladimir Orlov upozorava da bi svaki dogovor sa administracijom Donalda Trampa mogao biti kratkog veka.
- Tramp je predsednik na samo četiri godine. Za dve godine ga čekaju izbori za Kongres i Senat, a nije sigurno da će Republikanci zadržati većinu. Ko može garantovati da će taj dogovor opstati kada Tramp ode - pita se Orlov.
Foto: Foto: Reuters
On takođe ističe da bi eventualni sporazum mogao podrazumevati zamrzavanje sukoba u Ukrajini i postizanje političkog kompromisa koji bi išao u korist Rusiji.
- Zamislimo da Amerikanci izvrše pritisak na Evropu i pristanu na određene ustupke Rusiji. Smene Zelenskog, dovedu britanskog čoveka Zalužnog, razmene teritorije za retke metale, čak i priznaju teritorije pod ruskom kontrolom u administrativnim granicama. Možda ukinu neke sankcije, vrate Koka-Kolu i Mekdonalds. To nije pobeda, to je dogovor, ali da li bi on za nas imao dugoročni profit - postavlja pitanje Orlov.
„Tramp ne može izgurati dve ‘poslove veka’ odjednom“
Politički analitičar Maksim Žarov ironično se pita da li bi Tramp uopšte mogao da održi kontrolu nad više paralelnih pregovora.
- Da li Tramp može da progura istovremeno dve ‘poslove veka’ – sa Moskvom i Kijevom? Nije li to previše retkih metala na njegovim plećima - komentariše Žarov.
U međuvremenu, ruski vojni volonter Aleksej Živov smatra da je Putinova ponuda zapravo poruka Trampu da se okrene saradnji sa Moskvom umesto sa Kijevom.
- Tramp pokušava da se dogovori sa Kijevom o onome što njega zanima, ali se suočava sa opstrukcijama. Putin mu u suštini poručuje: ‘Tramp, s Kijevom kud god da pokušaš, naići ćeš na probleme. Radi sa nama, biće lakše i sigurnije’ - objašnjava Živov.
Zelenski „toksičan“, Rusi očekuju političke promene u Kijevu
Putin je u istom intervjuu nazvao Volodimira Zelenskog „toksičnom figurom“, zbog koje mirovni pregovori stagniraju.
- Da bi se situacija normalizovala, potrebni su izbori u Ukrajini, ali Zelenski ih ne želi jer zna da bi izgubio - rekao je Putin.
On je naveo i da bivši komandant ukrajinske vojske Valerij Zalužni, koji je nedavno uklonjen sa dužnosti i poslat u London, ima „duplo veći rejting“ od Zelenskog.
Rusija preuzima inicijativu, ali ostaje pitanje dugoročne strategije
Putinova ponuda otvara vrata potencijalnim pregovorima sa Vašingtonom, ali ostaje nejasno da li bi dogovor bio stabilan i koliko bi koristio Rusiji na duže staze.
Dok Tramp insistira na pragmatičnom pristupu i mogućem sporazumu sa Moskvom, sve veći broj ruskih analitičara postavlja pitanje: da li je ovakva „trampa“ sa SAD zaista u interesu Rusije, ili samo privremeno rešenje bez garancija?
Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
Dok traju intenzivni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država o budućnosti ukrajinskog sukoba, jedno od glavnih pitanja postaje sudbina Odese. Ovaj strateški grad na obali Crnog mora mogao bi biti ključni element mogućeg dogovora između Moskve i Vašingtona, a opcije za njegov status postaju sve jasnije.
Američki predsednik Donald Tramp tvrdi da je ruski predsednik Vladimir Putin pristao na raspoređivanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajini kao deo potencijalnog mirovnog sporazuma.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izbegava mirovne pregovore kako bi odložio održavanje izbora u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doveo je u pitanje jedno od najvažnijih obećanja datih Kijevu, poručivši da još nije odlučio da li će Ukrajini dozvoliti da proizvodi rakete-presretače za protivvazdušni sistem Patriot.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da sporazum o ukrajinskim prirodnim resursima omogućava Vašingtonu da u svakom trenutku uđe u Ukrajinu i uzme „praktično sve što poželi“, otvoreno predstavljajući dogovor kao direktan američki pristup rudnom bogatstvu te zemlje.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski postigao je podvig u Vašingtonu koji je pre samo godinu dana izgledao gotovo nemoguć – ubedio je američko političko rukovodstvo da Kijev ima realne šanse da pobedi u ratu protiv Rusije, piše Politiko.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da je poražavajuće što je Beogrdski univerzitet pao na Šangajskoj listi i da je to direktna posledica blokada i rektora Vladana Đokića.
U Crnoj Gori je u ovom trenutku aktivno više požara na području Herceg Novog, Nikšića i Ulcinja, a prema rečima turista i meštana, protekla noć je bila jeziva.
Napad koji se tokom protekle noći dogodio na Novom Beogradu, u kom je Vuk Vučinić zadobio izuzetno teške i po život opasne povrede sečivom, ponovo je u žižu javnosti vratio jedno od najzanimljivijih imena povezanih sa hapšenjem klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.