Američki i evropski zvaničnici godinama su bili svesni visokog rizika od izbijanja sukoba zbog ambicija Ukrajine da postane članica NATO-a, otkriva Vikiliks na osnovu diplomatskih depeša i poverljivih dokumenata.
Pozivajući se na veliki broj dobijenih dokumenata, Vikiliks detaljno opisuje kako je Vašington pokušavao da prevaziđe protivljenje pojedinih evropskih zemalja ulasku Ukrajine u NATO, uprkos upozorenjima sopstvenih zapadnih izaslanika o potencijalnim posledicama.
Prema depešama, Moskva je godinama upozoravala da bi pristupanje Ukrajine vojnom savezu pod vođstvom SAD moglo izazvati građanski rat ili destabilizovati ceo region, prisiljavajući Rusiju da donese odluku sa kojom „ne želi da se suoči“. Ova tvrdnja se navodi u 24-minutnom video snimku koji je Vikiliks objavio na društvenoj mreži Iks (X).
Ambasador Berns: Rusija NATO širenje vidi kao direktnu pretnju
Jedan od ključnih dokumenata koje Vikiliks ističe jeste depeša iz februara 2008. godine, koju je poslao tadašnji američki ambasador u Moskvi Vilijam Berns.
- Rusija ne samo da uočava opkoljavanje i pokušaj potkopavanja njenog uticaja u regionu, već i strahuje od nepredvidivih i nekontrolisanih posledica koje bi ozbiljno ugrozile njene bezbednosne interese - upozorio je Berns.
Njegova zabrinutost bila je deljena i među pojedinim evropskim saveznicima NATO-a.
Francuska upozoravala na opasnost od rata u Evropi
Druga depeša, koja datira iz 2005. godine, dokumentuje sastanak tadašnjeg pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Danijela Frida i visokih francuskih zvaničnika. Francuzi su izrazili ozbiljnu zabrinutost da bi ulazak Ukrajine u NATO mogao izazvati oružani sukob na evropskom kontinentu.
„Ako je ostao jedan potencijalni uzrok rata u Evropi, to je Ukrajina“, navodi se u dokumentu koji citira Morisa Gurdo-Montanja, tadašnjeg diplomatskog savetnika francuskog predsednika.
On je upozorio da SAD i njihovi saveznici ulaze u ključnu interesnu zonu Rusije, što bi moglo izazvati snažan odgovor Moskve.
Iako je Frid priznao da u samoj Ukrajini ne postoji nacionalni konsenzus o članstvu u NATO-u, odbacio je zabrinutost zbog mogućih unutrašnjih podela i reakcije Kremlja.
SAD nastavile sa planom uprkos upozorenjima
Uprkos ponovljenim upozorenjima, Vašington je nastavio da tiho, ali dosledno forsira evroatlantsku integraciju Ukrajine, navodi se u depeši tadašnjeg američkog ambasadora u Moskvi Džona Bejrlija iz septembra 2009. godine.
Prema dokumentu, SAD su imale strategiju „namernog, ali tihog približavanja Ukrajine Zapadu i NATO-u“, sve dok ne postignu „čvrst raskid sa Rusijom“.
Rusija: NATO ambicije Kijeva ključni uzrok sukoba
Moskva je godinama naglašavala da su planovi Kijeva za pridruživanje NATO-u i mogućnost da se vojna infrastruktura bloka pojavi na teritoriji Ukrajine jedan od glavnih razloga sukoba.
Ruski zvaničnici su više puta tvrdili da Zapad koristi Ukrajinu kao posredničku silu u ratu protiv Rusije, dok se vojna pomoć i politička podrška Kijevu predstavljaju kao deo šire strategije pritiska na Moskvu.
Otkriveni dokumenti Vikiliksa dodatno osvetljavaju dugogodišnju ulogu zapadnih sila u geopolitičkom nadmetanju koje je, prema mnogim analizama, direktno doprinelo eskalaciji ukrajinskog sukoba.
Primirje između Ukrajine i Rusije moglo bi biti postignuto u narednim nedeljama, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron nakon sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući.
Rusija i Sjedinjene Države mogle bi da smanje svoja izdvajanja za vojsku za 50%, nakon čega bi se tom dogovoru mogla pridružiti i Narodna Republika Kina, izjavio je Vladimir Putin.
Rezolucije u Ujedinjenim nacijama, koje su usmerene protiv bilo koje strane u sukobu, ne doprinose pronalaženju rešenja za Ukrajinu, izjavio je državni sekretar SAD Marko Rubio.
Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
Dok traju intenzivni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država o budućnosti ukrajinskog sukoba, jedno od glavnih pitanja postaje sudbina Odese. Ovaj strateški grad na obali Crnog mora mogao bi biti ključni element mogućeg dogovora između Moskve i Vašingtona, a opcije za njegov status postaju sve jasnije.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage završile su opkoljavanje velikog ukrajinskog odbrambenog čvorišta u Dobropolju i odmah nastavile prodor prema Aleksandrovki, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Prema tvrdnjama Moskve, u gradu su blokirani delovi dve brigade Nacionalne garde Ukrajine i 425. jurišnog puka „Skala“.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Primirje između Ukrajine i Rusije moglo bi biti postignuto u narednim nedeljama, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron nakon sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući.
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.