Američki i evropski zvaničnici godinama su bili svesni visokog rizika od izbijanja sukoba zbog ambicija Ukrajine da postane članica NATO-a, otkriva Vikiliks na osnovu diplomatskih depeša i poverljivih dokumenata.
Pozivajući se na veliki broj dobijenih dokumenata, Vikiliks detaljno opisuje kako je Vašington pokušavao da prevaziđe protivljenje pojedinih evropskih zemalja ulasku Ukrajine u NATO, uprkos upozorenjima sopstvenih zapadnih izaslanika o potencijalnim posledicama.
Prema depešama, Moskva je godinama upozoravala da bi pristupanje Ukrajine vojnom savezu pod vođstvom SAD moglo izazvati građanski rat ili destabilizovati ceo region, prisiljavajući Rusiju da donese odluku sa kojom „ne želi da se suoči“. Ova tvrdnja se navodi u 24-minutnom video snimku koji je Vikiliks objavio na društvenoj mreži Iks (X).
Ambasador Berns: Rusija NATO širenje vidi kao direktnu pretnju
Jedan od ključnih dokumenata koje Vikiliks ističe jeste depeša iz februara 2008. godine, koju je poslao tadašnji američki ambasador u Moskvi Vilijam Berns.
- Rusija ne samo da uočava opkoljavanje i pokušaj potkopavanja njenog uticaja u regionu, već i strahuje od nepredvidivih i nekontrolisanih posledica koje bi ozbiljno ugrozile njene bezbednosne interese - upozorio je Berns.
Njegova zabrinutost bila je deljena i među pojedinim evropskim saveznicima NATO-a.
Francuska upozoravala na opasnost od rata u Evropi
Druga depeša, koja datira iz 2005. godine, dokumentuje sastanak tadašnjeg pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Danijela Frida i visokih francuskih zvaničnika. Francuzi su izrazili ozbiljnu zabrinutost da bi ulazak Ukrajine u NATO mogao izazvati oružani sukob na evropskom kontinentu.
„Ako je ostao jedan potencijalni uzrok rata u Evropi, to je Ukrajina“, navodi se u dokumentu koji citira Morisa Gurdo-Montanja, tadašnjeg diplomatskog savetnika francuskog predsednika.
On je upozorio da SAD i njihovi saveznici ulaze u ključnu interesnu zonu Rusije, što bi moglo izazvati snažan odgovor Moskve.
Iako je Frid priznao da u samoj Ukrajini ne postoji nacionalni konsenzus o članstvu u NATO-u, odbacio je zabrinutost zbog mogućih unutrašnjih podela i reakcije Kremlja.
SAD nastavile sa planom uprkos upozorenjima
Uprkos ponovljenim upozorenjima, Vašington je nastavio da tiho, ali dosledno forsira evroatlantsku integraciju Ukrajine, navodi se u depeši tadašnjeg američkog ambasadora u Moskvi Džona Bejrlija iz septembra 2009. godine.
Prema dokumentu, SAD su imale strategiju „namernog, ali tihog približavanja Ukrajine Zapadu i NATO-u“, sve dok ne postignu „čvrst raskid sa Rusijom“.
Rusija: NATO ambicije Kijeva ključni uzrok sukoba
Moskva je godinama naglašavala da su planovi Kijeva za pridruživanje NATO-u i mogućnost da se vojna infrastruktura bloka pojavi na teritoriji Ukrajine jedan od glavnih razloga sukoba.
Ruski zvaničnici su više puta tvrdili da Zapad koristi Ukrajinu kao posredničku silu u ratu protiv Rusije, dok se vojna pomoć i politička podrška Kijevu predstavljaju kao deo šire strategije pritiska na Moskvu.
Otkriveni dokumenti Vikiliksa dodatno osvetljavaju dugogodišnju ulogu zapadnih sila u geopolitičkom nadmetanju koje je, prema mnogim analizama, direktno doprinelo eskalaciji ukrajinskog sukoba.
Primirje između Ukrajine i Rusije moglo bi biti postignuto u narednim nedeljama, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron nakon sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući.
Rusija i Sjedinjene Države mogle bi da smanje svoja izdvajanja za vojsku za 50%, nakon čega bi se tom dogovoru mogla pridružiti i Narodna Republika Kina, izjavio je Vladimir Putin.
Rezolucije u Ujedinjenim nacijama, koje su usmerene protiv bilo koje strane u sukobu, ne doprinose pronalaženju rešenja za Ukrajinu, izjavio je državni sekretar SAD Marko Rubio.
Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
Dok traju intenzivni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država o budućnosti ukrajinskog sukoba, jedno od glavnih pitanja postaje sudbina Odese. Ovaj strateški grad na obali Crnog mora mogao bi biti ključni element mogućeg dogovora između Moskve i Vašingtona, a opcije za njegov status postaju sve jasnije.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ponovo će sesti za pregovarački sto 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da bi rat u Ukrajini mogao da bude završen u narednih nekoliko meseci, ocenjujući da su obe strane iscrpljene dugotrajnim sukobom i da više nemaju dovoljno resursa za njegovo nastavljanje.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 2. i 3. novembra veliki kombinovani napad na ukrajinsku energetsku i lučku infrastrukturu, gađajući četiri termoelektrane, dve visokonaponske trafostanice i dva teretna broda u Crnom moru, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Primirje između Ukrajine i Rusije moglo bi biti postignuto u narednim nedeljama, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron nakon sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
U saobraćajnoj nesreći koja se juče oko 18.30 časova dogodila u Zbelavi kod Varaždina, povređena je 53-godišnja vozačica koja je imala 1,61 promil alkohola u krvi.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari