Srbija je pod konstantnom opsadom. Karakter ove delatnosti je obmana kao uvod u opstrukciju. Od izgradnje Beograda na vodi do današnjih protesta obrazac je u potpunosti isti.
Stvoriti pometnju, metež i nepoverenje među građanima Srbije. Sve ovo se stvara na jednom opasnom terenu - domen društvene bezbednosti.
Društvena ili socijetalna bezbednost ili sigurnost je subjektivan osećaj sigurnosti građana. Kada se jednom to osećanje naruši nastupa stanje anarhije. To stanje prati produbljivanje nepoverenja.
Nepoverenje prema nauci u slučaju vakcina, nepoverenje prema ekološkoj bezbednosti za rudnik litijuma, nepoverenje u policiju, nepoverenje u pravosuđe i na kraju nepoverenje u državu.
Sejanje dezinformacija
Uvek je početna faza sejanje dezinformacija koje imaju za cilj da zaplaše, razbesne i motivišu. Bezbednost može biti i kriterijum. U tom slučaju to znači da je bezbednost jednaka za sve. Oni koji blokiraju saobraćaj narušavaju bezbednost onih koji koriste saobraćaj. Srpska policija nalazi se pod udarom subverzivnih dezinformacija. U pitanje se čak dovodi i regularna formacijska oprema.
Definitivno treba poraditi po određenim kriterijumima kada je reč o policiji, ali to u ovom slučaju nije tema. O policijskim akcijama sudi se na osnovu nekoliko sekundi propagandno aranžiranih snimaka. Izvlačenje iz konteksta predstavlja ključni obrazac za radikalizaciju. Više nije reč o demokratskom pravu na građansku neposlušnost, već o funkcionisanju većih gradova širom Srbije.
Foto: ATAIMAGES
Protesti, performansi i okupljanja služe motivaciji pristalica u demokratskim društvima, a ne nanošenju štete drugim sugrađanima. Sutra kada sve prođe treba nastaviti zajednički život. Bezbednost je pitanje poverenja. Institucije su ustavne kategorije. Onog trenutka kada se njihova nepristrasnost dovede u pitanje nastupa faza za aboliciju svih izgrednika. Danas je situacija po pitanju dezinformacija i trenutnih blokada dodatno zaoštrena. Plasiraju se teze da srpska policija zapravo nije policija, već paramilitarna formacija, a da su oni koji blokiraju redovno funkcionisanje saobraćaja su borci za slobodu. Ove moralne vratolomije nisu ni malo bezazlene.
Laži o 'zvučnom topu'
Srbija se još uvek oporavlja od laži o upotrebi 'zvučnog topa'. Ova laž je bila direktno usmerena na međunarodni kredibilitet Srbije. Kao i u slučaju litijuma, slučaj 'zvučnog topa' optužuje vlast sa pozicija teorija zavera. Pravo je čudo kako je sprečeno krvoproliće tog 15. marta. Oni koji ništa ne znaju, i ne bave se bezbednošću komentarišu postupanje policije. Svi se oslanjaju na par sekundi snimaka sa društvenih mreza koji su vrlo selektivni. Niko se ne zapita šta se dešavalo nekoliko minuta ili sekundi pre događaja koji pokazuje 'policijsku brutalnost'. Aktivnosti na sprovođenju javnog reda i mira, a analizirao sam ih nekoliko, pokazuju vrlo proceduralno postupanje. Svi koji blokiraju raskrsnice upozoreni su nekoliko puta da se sklone sa saobraćajnica. Uz pomoć megafona izdavana su jasna i nedvosmislena upozorenja. Imamo primer iz Novog Sada kada su upozorenja izdata, policija krenula, a da su demonstranti bacali predmete na njih.
Foto: Tanjug
Hejteri od megafona pravili "zvučni top"
Odjednom je nastao problem što policijaci nose fantomke koje su deo formacijske opreme. Nakon toga napadnute su policijske značke tkz. pečevi. Postavljalo se pitanje zašto značke nisu metalne i emajlirane. Na društvenim mrežama se objavljuju legitimacije koje nisu u skladu sa pravilnikom, a za koje se tvrdi da su ih nosili policajci prilikom intervencije. Da otkrijem tajnu, zbog mogućnosti fizičkog kontakta pečevi su daleko bezbedniji od metalnih znački koje mogu napraviti oderotine, posekotine ili pocepati odeću. Ova akcija ima za cilj da policiju predstavi kao privatnu nasilničku formaciju koja se ponaša kao nekakva divlja horda bez odgovornosti. Da li ćemo da verujemo društvenim mrežama, propagandistima ili institucijama?
Izazovanje provokacija
Nepovoljnu bezbednosnu situaciju nametnule su blokade kojima je cilj da izazovu provokacije. Policijska intervencija na deblokiranju predstavlja reakciju. Zaboravlja se da se sve policijske akcije snimaju. Ovo se naročito radi kada se interveniše prema masi koja je sklona nasilju. Na taj način se obezbeđuju sudski dokazi. Svako može podneti prijavu za prekomernu upotrebu sile ukoliko to smatra za shodno i opet na scenu stupaju video snimci. U dokazni materijal mogu se priložiti i nemontirani materijali koje su ostećeni ili druga lica napravili.
Međutim, tu dolazi do jednog velikog problema jer se vidi celokupan kontekst bezbednosno aktivnog dešavanja. U demokratskim društvima broj ljudi na demonstracijama ne može da vodi i usmerava politiku države. Već imamo jako bolna iskustva kada je država popustila pred ulicom i zaustavila strateški projekat rudnika litijuma. Šta bi se dogodilo da se popustilo pred nasrtijima na Beograd na vodi? Najavljena je blokada izložbe Ekspo 2027, rafinerija i još nekih fabrika. Kome su blokade donele pravdu?
Foto: Promo
Reformatori poput predsednika Vučića uvek su na meti. Žuti prsluci u Francuskoj pokazuju da masovnost, rušilastvo i huliganizam nisu društveni konsenzus. Blokade treba vratiti u zakonske okvire. Uspostaviti radne grupe sa međunarodnim posmatračima doprineće transparentnosti u sprovođenju zakona. Dijalog može da postoji samo uz prisustvo dobrih namera. Da li je dovoljno što je zaustavljanjem rudnika litijuma Srbija lišena milijardi stranih direktnih investicija? Da li sada treba rasterati učesnike Ekspa 2027? Da li će se vlast promeniti teranjem blokiranjem Ekspa?
Srbija se predstavlja svetu. Sedam meseci traje izrugivanje građanskih sloboda.
Da li smo čuli proaktivne inicijative nakon tragedije u 'Ribnikaru'? Da li je neko predložio da se formiraju centri za video-nadzor, uz korišćenje tehnologija veštačke inteligencije koje mogu sprečiti tragedije u nastajanju? Moramo biti spremni da krenemo u korak sa savremenim svetom. Digitalizacija i inovacije treba da budu glavne vesti iz Srbije. Blokade ugrožavaju strane direktne investicije. Konkurentnost globalne ekonomije ne trpi rizike poput blokiranja fabrika, puteva i investicija.
U toku je brutalna, koordinisana i duboko nečasna kampanja protiv pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije. Ova hajka, koju vode opozicioni mediji, samozvani blokaderi i politički profiteri u redovima opozicije, ima samo jedan cilj – da oslabi institucije, kriminalizuje državni aparat i destabilizuje pravni poredak zemlje.
Jednoga dana, kada se bude pisala istorija vremena u kome mi danas živimo, svaki će istoričar morati da konstatuje neporecivu činjenicu da je za vakta Aleksandra Vučića u Srbiji urađeno i izgrađeno više nego ikada pre u modernoj političkoj istoriji.
Dok se u javnosti predstavljaju kao bastion slobodnog novinarstva, glas građana i nezavisna alternativa „režimskim“ medijima, kompanija „Daily Press“ d.o.o. — izdavač dnevnog lista i portala „Vijesti“, a ujedno i povezan sa televizijom istog imena — ima vlasničku strukturu koja otkriva nešto sasvim drugo.
U večernjim časovima 16.6.2025. godine je izvršen 164. napad na prostorije SNS. Ovaj put su napadnute prostorije SNS u Vrnjačkoj Banji, kada je pripadnik opozicije, blokader Ivan Mladenović (36), pucao na policiju i prostorije SNS.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U toku je brutalna, koordinisana i duboko nečasna kampanja protiv pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije. Ova hajka, koju vode opozicioni mediji, samozvani blokaderi i politički profiteri u redovima opozicije, ima samo jedan cilj – da oslabi institucije, kriminalizuje državni aparat i destabilizuje pravni poredak zemlje.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravi u Parizu, gde će prisustvovati vojnoj paradi povodom obeležavanja Nacionalnog praznika Republike Francuske – Dana pada Bastilje.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić juče je, nakon svečane večere u Jelisejskoj palati, najavio da će do povećanja penzija doći od decembra, a do povećanja plata od januara 2027. godine.
Baterije na polovnim električnim automobilima se retko kvare, a problemi sa vešanjem i elektronikom su češći i papreno skupi. Prema dostupnim podacima, najskuplja popravka koštala je više od 12.000 evra.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svete Vrače, Kozmu i Damjana dan kada se moli za zdravlje bližnih, a običaj je da se iz kuće ne izlazi bez preke potrebe.
U Višem sudu u Beogradu danas se nastavlja ponovljeno suđenje Zoranu Marjanoviću, optuženom za ubistvo supruge, pevačice Jelene Marjanović. Današnje ročište moglo bi da bude jedno od ključnih, jer je planirano izvođenje važnih dokaza, puštanje snimaka sa sigurnosnih kamera iz Borče.
Dečak (10) iz Srbije, koji je najteže povređen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, i dalje se nalazi u kritičnom stanju. On je nakon dramatične reanimacije hitno prevezen u Klinički centar Crne Gore u Podgorici, gde se lekari trude da ga stabilizuju.
Od ranih devedesetih pa nadalje, podzemlje je utvrdilo da su žrtve najranjivije kada sednu u vozilo, pa je tako od podmetanja eksploziva u automobil poginulo više kontroverznih biznismena i ljudi sa one strane zakona.
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 12. jula na putu Kotor–Nikšić, poginula je Jovana Stanković (21), dok je 16 državljana Srbije povređeno. Mini-bus u kojem su se nalazili iznenada je udario u betonski zid i prevrnuo se, vozilo je od siline udara potpuno uništeno, a sumnja se da je do nesreće došlo usled premorenosti vozača Lj.M. (68).
Srbiju je 14. jula 2013. godine potresao jedan od najmonstruoznijih zločina u novijoj istoriji, koji je dodatno uznemirio javnost jer ga je počinio aktivni pripadnik Odreda Žandarmerije u Kraljevu, Aleksandar Krstić. Ono što je počelo kao dug od nekoliko hiljada evra pretvorilo se u dvostruko ubistvo i zverski pokušaj prikrivanja tragova spaljivanjem tela koji je zgrozio čitavu zemlju.
Italiju je zahvatio treći veliki toplotni talas ovog leta, a Ministarstvo zdravlja zemlje izdalo je crvena upozorenja zbog opasnosti po zdravlje u sedam gradova, dok se na Sardiniji očekuju temperature do 45 stepeni Celzijusa.
Američka vlada je isplatila desetine milijardi dolara povraćaja na ime carina koje je naplatila pre nego što ih je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, pokazali su budžetski podaci objavljeni u ponedeljak.
Jedan od najboljih filmova reditelja Kristofera Nolana stigao je na Netfliks, ali u ovom trenutku ovo ostvarenje još uvek nije dostupno za gledanje u Srbiji.
Film "Majkl" zvanično je ušao u istoriju kinematografije kao prvi biografski film koji je u bioskopima širom planete zaradio neverovatnih milijardu dolara.
Mnogi dan započinju kafom, ali sve više ljudi prvo poseže za kašikom maslinovog ulja i malo limuna. Ovaj jednostavan jutarnji ritual postao je popularan zbog osećaja lakšeg stomaka, bolje probave i manjeg osećaja nadutosti.
Za većinu ljudi priprema za godišnji odmor predstavlja period ispunjen pakovanjem, a kućni ljubimci to odmah primete. Evo kako da se postavite prema vašem psu pred putovanje.
Maska za lice koju mnogi povezuju sa mladalačkim izgledom Sofije Loren može se koristiti do sedam dana, a prve rezultate pruža već nakon prvog nanošenja. Koža postaje svežija, mekša i vidljivo negovana.
Meta je tiho predstavila novu AI aplikaciju Pocket, koja korisnicima omogućava da uz pomoć jednostavnih tekstualnih komandi prave i dele sopstvene mini-igre.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.