U razgovoru za serijal Reflektor agencije Fonet, početkom decembra, Gordana Novaković, generalna sekretarka udruženja građana Saveta za štampu, objašnjavajući princip samoregulacije na kojem je Savet navodno zasnovan, izjavljuje "da novinari kod samoregulacije sami uređuju pravila i određuju telo koje će nadgledati njihovo sprovođenje, dodajući kako je taj princip u suštini dobrovoljan".
Sekretarka, ipak, neće videti ništa sporno kad je koleginica Olivera Milošević, jedan od predstavnika UNS-a u Komisiji za žalbe Saveta za štampu, bude "pokopala", "proklevši" krajem razgovora svakog ko i pomisli da osnuje neki "paralelni Savet za štampu" jer bi to značilo "smrtnu presudu samoregulaciji, Kodeksu novinara Srbije, odgovornosti u novinarstvu, pa i nezavisnosti u krajnjoj liniji". Gde je to, dakle, momentalno ispario princip koji je "u suštini dobrovoljan", kako to nehotice, ali na koncu ispravno reče gospođa Novaković?
Princip samoregulacije definisan je jasno u dokumentu Evropske unije o medijima, Direktivi 2018/1808, sa kojom se Srbija uskladila donošenjem novog Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima oktobra 2023. godine, i to u tački 14 čija prva rečenica glasi: "Samoregulacija je vrsta dobrovoljne inicijative koja omogućava ekonomskim operaterima, socijalnim partnerima, nevladinim organizacijama i udruženjima da uspostave zajedničke smernice, međusobno i za sebe." (kurziv, aut.)
Obratite pažnju na ono što je ključno u definiciji - "međusobno i za sebe". Dakle - ne za druge. Zato se i zove princip samoregulacije: udružujemo se dobrovoljno, sami sebe međusobno regulišemo i donosimo odluke za sebe. U slučaju samoregulatornog tela za štampane i onlajn medije, kako se u javnosti formalno pravno predstavlja Savet za štampu, to bi značilo da Savet, ako želi da bude samoregulatorno telo, podrazumeva udruživanje novinara, medija, kao i njihovih udruženja radi međusobne regulacije i odlučivanja koje se može odnositi isključivo na njih same.
Foto: Pixabay
Kako onda Savet za štampu donosi odluke koje se tiču i onih medija i novinara koji ne učestvuju u tom udruživanju i nisu deo nijedne od udruženih grupacija koje čine Savet? Tako što je u njegovom Statutu, u članu 8, a povodom nadležnosti odlučivanja Komisije za žalbe tog tela napravljen pravni nonsens izmišljanjem kategorizacija "pune i ograničene nadležnosti", čime se već u osnovi obesmišljava princip samoregulacije. Naime, dok "puna nadležnost" daje za pravo Savetu, tj. Komisiji za žalbe da odlučuje o sadržaju medija čija udruženja ili oni sami kao mediji učestvuju u tom udruživanju radi samoregulacije, "ograničena nadležnost" daje za pravo toj istoj Komisiji da na potpuno identičan način odlučuje i o sadržaju onih medija koji nikakve veze nemaju sa udruživanjem i grupacijama koje čine Savet.
Apsurd i paradoks
Za prvu grupu medija smatra se, dalje, da je prihvatila "punu nadležnost" Saveta, tj. njegove komisije, a za drugu da se nalazi u njegovoj "ograničenoj nadležnosti", iako nije jasno po čemu su to u ovom drugom slučaju nadležnosti ili ovlašćenja Komisije na bilo koji način "ograničeni". Jedina razlika je što su ovi prvi u obavezi da objave odluke Komisije u svojim glasilima, dok ovi drugi - nisu. To nas dovodi do pojmovno-pravnog apsurda da štampani i onlajn mediji u Srbiji mogu da se pitaju samo da li žele da prihvate "punu nadležnost" Saveta za štampu (i to samo ako im Savet dozvoli), a ne mogu da se pitaju o prihvatanju "ograničene nadležnosti" jer su po Statutu Saveta samim nastankom uvek već u tom statusu zato što je to unapred odlučio neko drugi umesto njih. Tako "ograničena nadležnost" na kraju ispada širi pojam od "pune nadležnosti", što je vrhunac paradoksa.
Foto: Shutterstock
Monopol i želja za totalnom dominacijom, težnja Saveta da postane regulator za sve štampane i onlajn medije, postali su jasniji nego ikad svima u Ministarstvu informisanja sredinom 2023. godine, kada je Radna grupa za izmene i dopune Zakona o javnom informisanju i medijima, u kojoj su bili i predstavnici Saveta, predala završnu verziju. U članu koji govori o pravu na učešće na konkursima za projektno sufinansiranje postavljen je uslov da to pravo može da ostvari samo onaj medij koji je "prihvatio nadležnost Saveta za štampu", što prema Statutu Saveta znači "punu nadležnost", jer kod "ograničene nadležnosti" i ne postoji mogućnost prihvatanja zato što je automatska. U drugom članu, odluke Saveta trebalo je da postanu kriterijum koji od medija, koji su prošli prvi uslov, može da dobije finansijska sredstva. Drugim rečima, Savet za štampu, jedno privatno udruženje građana, želeo je ne samo da određuje koji mediji će dobiti državni novac, već i da zabrani svim medijima kojima nije odobrio "punu nadležnost" da uopšte dođu u situaciju da za taj novac konkurišu.
Ovim se iskristalisalo da pravno problematična kategorizacija nadležnosti u Statutu Saveta ne služi samo radi izvrgavanja principa samoregulacije, već i da se mediji diskriminišu na one prvog i one drugog reda, pa je taj deo predloga izmena proglašen neustavnim. Deo u kojem bi odluke, tj. akti Saveta trebalo da budu faktor koji će opredeliti sredstva na kraju je ušao u Zakon članom 24, ali uz jednu "sitnicu" koju mnogi i dalje previđaju: na mestu gde se prvi put u tekstu zakona pominje ovo telo i time definiše njegov identitet, umesto "akt Saveta za štampu" uneto je "akt samoregulatornog tela Saveta za štampu". Surprise!
"Smrtna presuda"
Savet za štampu ni suštinski ni formalno pravno nije samoregulatorno telo jer je njegov Statut u koliziji sa principom samoregulacije iz direktive EU. Telo koje se u našem zakonu pominje je neko "samoregulatorno telo" istog naziva, ali za sada ne i onaj Savet za štampu o kojem je reč u ovom tekstu. Nebitno je da li efektivno postoji ili ne, već samo da to nije ono telo koje prepoznaje zakon, tačnije nije sve dok ne postane samoregulatorno telo i iz svog Statuta ne otkloni kategorizaciju nadležnosti koja ga poništava kao samoregulatora. Sve do tad, jasno je da se zakon ne odnosi na njega i da članovi komisije za projektno sufinansiranje nisu u obavezi da razmatraju bilo kakve akte tog tela. "Smrtna presuda", samo ne baš ona na koju je mislila gospođa Milošević iz prvog pasusa, dakle, stiže kao oslobođenje.
Autor je analitičar medija i bivši savetnik ministra informisanja
U Crnoj Gori se odavno više ne vodi ozbiljna rasprava o odgovornosti, već se mehanički aktivira jedan te isti politički refleks: kad god sistem zakaže, kad god institucije dožive krah, kad god se desi nešto što se ne može opravdati ni pravnim akrobacijama ni medijskim spinom – na scenu stupa Aleksandar Vučić. Ne kao politički akter susedne države, već kao univerzalni izgovor za sopstvenu nesposobnost.
Mala sеkta pod nazivom "Tražioci" čеka kraj svеta 21. dеcеmbra 1954. Vеruju da ćе ih vanzеmaljci spasiti. Ali ništa sе nе dеšava, svеt opstajе. Ipak, umеsto da sе raspadnu, oni postaju još fanatičniji, tvrdе da jе zapravo njihova vеra sprеčila apokalipsu.
Kada se država raspada iznutra, a vlast nema odgovor ni na jedno ključno pitanje, tada se poseže za najstarijim trikom balkanske politike – traženjem spoljnog krivca. U Crnoj Gori, po pravilu, taj krivac je Aleksandar Vučić. Ne zato što ima veze sa problemima, već zato što je zgodan izgovor za potpuni gubitak kontrole.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Crnoj Gori se odavno više ne vodi ozbiljna rasprava o odgovornosti, već se mehanički aktivira jedan te isti politički refleks: kad god sistem zakaže, kad god institucije dožive krah, kad god se desi nešto što se ne može opravdati ni pravnim akrobacijama ni medijskim spinom – na scenu stupa Aleksandar Vučić. Ne kao politički akter susedne države, već kao univerzalni izgovor za sopstvenu nesposobnost.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 05.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila zadržavaju na izlazu najduže sedam sati i to na Batrovcima.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Sveštenik Župe svetog Ante Padovanskog u naselju Boće kod Brčkog, don Filip Maršić, povređen je u napadu nožem koji se dogodio kasno sinoć. Nepoznata osoba nanela mu je više ubodnih rana i drugih povreda.
Beogradsko naselje Sremčica jutros je potresla velika tragedija u kojoj je život izgubio S. P. (55), nakon što je u njegovoj kući izbio stravičan požar.
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je uhapšeno.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na samitu APEK-a, nakon ukrajinskog napada na ključni most preko Kerčkog moreuza, da su zapadne sile postale „bivši hegemoni“.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Ruski predsednik Vladimir Putin stigao je rano jutros u kineski grad Šenžen, gde se održava samit APEK-a, i sastao se sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, prenose ruski i kineski mediji.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Pevač narodne muzike Milanče Radosavljević odgovarao je na pitanja gledalaca i tom prilikom izneo malo poznate detalje iz svoje višedecenijske karijere, među kojima je informacija da je odbio saradnju sa tekstopiscem Marinom Tucaković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.