U Crnoj Gori se odavno više ne vodi ozbiljna rasprava o odgovornosti, već se mehanički aktivira jedan te isti politički refleks: kad god sistem zakaže, kad god institucije dožive krah, kad god se desi nešto što se ne može opravdati ni pravnim akrobacijama ni medijskim spinom – na scenu stupa Aleksandar Vučić. Ne kao politički akter susedne države, već kao univerzalni izgovor za sopstvenu nesposobnost.
Pobegao je Miloš Medenica, sin bivše predsednice Vrhovnog suda Crne Gore, čovek pravosnažno osuđen, koji je morao biti pod punom kontrolom države. Pobegla je i Lidija Mitrović, bivša specijalna državna tužiteljka, takođe osuđena i takođe nedostupna institucijama. Dva imena, dva bekstva, jedan zajednički imenilac – sistem koji je zakazao u potpunosti, ali koji uporno odbija da to prizna. Umesto ostavki, smena i jasnih odgovora, javnosti je ponuđena tišina, a zatim pažljivo režirana konfuzija.
Dok se postavljaju logična pitanja – ko je znao ishod presuda, ko je bio dužan da reaguje, zašto nisu određene mere nadzora, ko je pustio, ko je zažmurio – pažnja se sistematski preusmerava. U prvi plan izlaze seks-afere, kompromitujući snimci, poruke i skandali koji se puštaju u etar u talasima, taman toliko da potisnu suštinu i da javni prostor pretvore u bučni vašar banalnosti. Nije, međutim, ključno pitanje ko je sniman i sa kim, već zašto baš sada i kome odgovara da se država bavi tračevima dok presuđeni ljudi prelaze granice.
I taman kad se pritisak približi tački u kojoj bi neko morao da preuzme odgovornost, aktivira se dobro poznata matrica: Aleksandar Vučić i Srbija. Dežurni krivci za sve – od bekstva Medenice, preko afera, do potpune institucionalne paralize. Ako sud ne funkcioniše – kriv je Beograd.
Ako policija ne kontroliše – strani uticaji. Ako sistem puca po šavovima – hibridni rat. Po toj logici, ispada da Vučić upravlja crnogorskim sudovima, da komanduje policijom, određuje ko će nositi nanogicu, a ko dobiti logistiku za beg. Toliko je ta konstrukcija ogoljena da više ne vređa političke protivnike, već elementarnu inteligenciju građana.
Najveća ironija u svemu jeste to što se Crna Gora i dalje predstavlja kao lider u evropskim integracijama. Lider koji ne može da sprovede sopstvene presude. Lider u kojem nema ostavki ni nakon najvećih bezbednosnih i pravosudnih skandala. Lider u kojem se odgovornost svodi na međusobna prepucavanja institucija, dok se suština gura pod tepih. Evropski put se, međutim, ne meri brojem zatvorenih poglavlja, već sposobnošću države da primeni zakon jednako na sve, bez obzira na prezime, funkciju i veze.
U Crnoj Gori danas važi nepisano pravilo da moćni imaju prednost, da sistem prema njima pokazuje zavidan stepen fleksibilnosti, a da se za svaki krah traži spoljašnji neprijatelj. Država koja sopstvene poraze objašnjava tuđim uticajem, a unutrašnji kriminal relativizuje ili prećutkuje, nije država u reformi, već država u dubokom poricanju. A poricanje je uvek uvod u potpuni raspad.
Problem nije u Beogradu. Problem nije u Vučiću. Problem je ovde – u Podgorici, u institucijama koje godinama funkcionišu selektivno, u vlasti koja nema ni političke hrabrosti ni moralne snage da preseče veze sa starim obrascima. Dok god se krivica traži van granica, a odgovornost ne imenuje unutar sistema, Crna Gora neće biti evropska država, već karikatura države u kojoj su izgovori postali državna politika, a istina – najveći neprijatelj.
Mala sеkta pod nazivom "Tražioci" čеka kraj svеta 21. dеcеmbra 1954. Vеruju da ćе ih vanzеmaljci spasiti. Ali ništa sе nе dеšava, svеt opstajе. Ipak, umеsto da sе raspadnu, oni postaju još fanatičniji, tvrdе da jе zapravo njihova vеra sprеčila apokalipsu.
Kada se država raspada iznutra, a vlast nema odgovor ni na jedno ključno pitanje, tada se poseže za najstarijim trikom balkanske politike – traženjem spoljnog krivca. U Crnoj Gori, po pravilu, taj krivac je Aleksandar Vučić. Ne zato što ima veze sa problemima, već zato što je zgodan izgovor za potpuni gubitak kontrole.
Lažna ekološkinja, predsednica udruženja „SEOS" i blokaderka Ljiljana Bralović, poznata po antisrpskim, nacističkim i uvredljivim pretnjama, 18.1.2026. u Čačku, na propalom skupu blokadera (150 ljudi), izgovorila je jezive pretnje članovima SNS i reči mržnje kojima bi se ponosili Hitler i Gebels.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mala sеkta pod nazivom "Tražioci" čеka kraj svеta 21. dеcеmbra 1954. Vеruju da ćе ih vanzеmaljci spasiti. Ali ništa sе nе dеšava, svеt opstajе. Ipak, umеsto da sе raspadnu, oni postaju još fanatičniji, tvrdе da jе zapravo njihova vеra sprеčila apokalipsu.
Ribarska banja datira još iz 4. veka nove ere, a danas predstavlja jedno od najpoznatijih klimatskih lečilišta, sa čak šest termalnih izvora, u kojoj se smeštaj može naći po ceni od 2.000 dinara.
Rekordno nizak vodostaj Dunava poslednjih nedelja otkriva gomilu otpada u priobalju, a tako je i na Tikvari, popularnoj plaži kod Bačke Palanke. Zato je Udruženje sportskih ribolovaca "Šaran" organizovalo akciju čišćenja.
Prošlo je šest godina od kada je vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer preživeo kišu metaka u elitnom delu Kijeva, a novi detalji iz dešifrovane Skaj aplikacije i dalje šokiraju javnost.
Na današnji dan navršava se tačno godinu dana od stravične saobraćajne nesreće u kojoj su život izgubile nerazdvojne prijateljice Bojana Ć. (22) i Jelena R. (22) iz Lazarevca. Teška tragedija dogodila se u mestu Čepelica na putu Bileća–Trebinje, kada je automobil u kom su se nalazile devojke sleteo s puta i direktno se zakucao u kamion iz suprotnog smera.
Muškarac (67) uhapšen je u Šavniku zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljene polne radnje na štetu devojke (17), saopšteno je iz Uprave policije.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski sastaće se sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom u Beloj kući u utorak, 28. jula, prenosi "ABC Njuz", pozivajući se na portparola Bele kuće.
Reakcija Moskve na eventualne nove predloge i formule za rešavanje situacije u Ukrajini zavisiće od toga u kojoj meri su oni u skladu sa interesima Rusije, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija zakazao je za sutra, na zahtev Ukrajine, hitnu sednicu zbog masovnog ruskog napada na Kijev, kao i zbog ruskih napada na civilne brodove u Crnom moru.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Ako želite da svoju baštu održavate prirodnim putem, ljuske od crnog luka mogu vam biti veoma korisne i predstavljati odličnog pomagača u nezi biljaka.
Od Gugla se traži da izmeni način poslovanja i pravila koja primenjuje na svoje dve velike platforme - Search i Play Store. Cilj tih promena je da se obezbedi pravednije funkcionisanje i veća konkurencija na tržištu.
Tehnika poznata kao "blush tailoring" donosi potpuno drugačiji pristup nanošenju rumenila. Glavna ideja je da ne postoji univerzalno pravilo koje odgovara svakom licu - izbor nijanse, intenzitet boje i mesto nanošenja treba prilagoditi tenu, obliku lica i željenom efektu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.