U Crnoj Gori se odavno više ne vodi ozbiljna rasprava o odgovornosti, već se mehanički aktivira jedan te isti politički refleks: kad god sistem zakaže, kad god institucije dožive krah, kad god se desi nešto što se ne može opravdati ni pravnim akrobacijama ni medijskim spinom – na scenu stupa Aleksandar Vučić. Ne kao politički akter susedne države, već kao univerzalni izgovor za sopstvenu nesposobnost.
Pobegao je Miloš Medenica, sin bivše predsednice Vrhovnog suda Crne Gore, čovek pravosnažno osuđen, koji je morao biti pod punom kontrolom države. Pobegla je i Lidija Mitrović, bivša specijalna državna tužiteljka, takođe osuđena i takođe nedostupna institucijama. Dva imena, dva bekstva, jedan zajednički imenilac – sistem koji je zakazao u potpunosti, ali koji uporno odbija da to prizna. Umesto ostavki, smena i jasnih odgovora, javnosti je ponuđena tišina, a zatim pažljivo režirana konfuzija.
Dok se postavljaju logična pitanja – ko je znao ishod presuda, ko je bio dužan da reaguje, zašto nisu određene mere nadzora, ko je pustio, ko je zažmurio – pažnja se sistematski preusmerava. U prvi plan izlaze seks-afere, kompromitujući snimci, poruke i skandali koji se puštaju u etar u talasima, taman toliko da potisnu suštinu i da javni prostor pretvore u bučni vašar banalnosti. Nije, međutim, ključno pitanje ko je sniman i sa kim, već zašto baš sada i kome odgovara da se država bavi tračevima dok presuđeni ljudi prelaze granice.
I taman kad se pritisak približi tački u kojoj bi neko morao da preuzme odgovornost, aktivira se dobro poznata matrica: Aleksandar Vučić i Srbija. Dežurni krivci za sve – od bekstva Medenice, preko afera, do potpune institucionalne paralize. Ako sud ne funkcioniše – kriv je Beograd.
Ako policija ne kontroliše – strani uticaji. Ako sistem puca po šavovima – hibridni rat. Po toj logici, ispada da Vučić upravlja crnogorskim sudovima, da komanduje policijom, određuje ko će nositi nanogicu, a ko dobiti logistiku za beg. Toliko je ta konstrukcija ogoljena da više ne vređa političke protivnike, već elementarnu inteligenciju građana.
Najveća ironija u svemu jeste to što se Crna Gora i dalje predstavlja kao lider u evropskim integracijama. Lider koji ne može da sprovede sopstvene presude. Lider u kojem nema ostavki ni nakon najvećih bezbednosnih i pravosudnih skandala. Lider u kojem se odgovornost svodi na međusobna prepucavanja institucija, dok se suština gura pod tepih. Evropski put se, međutim, ne meri brojem zatvorenih poglavlja, već sposobnošću države da primeni zakon jednako na sve, bez obzira na prezime, funkciju i veze.
U Crnoj Gori danas važi nepisano pravilo da moćni imaju prednost, da sistem prema njima pokazuje zavidan stepen fleksibilnosti, a da se za svaki krah traži spoljašnji neprijatelj. Država koja sopstvene poraze objašnjava tuđim uticajem, a unutrašnji kriminal relativizuje ili prećutkuje, nije država u reformi, već država u dubokom poricanju. A poricanje je uvek uvod u potpuni raspad.
Problem nije u Beogradu. Problem nije u Vučiću. Problem je ovde – u Podgorici, u institucijama koje godinama funkcionišu selektivno, u vlasti koja nema ni političke hrabrosti ni moralne snage da preseče veze sa starim obrascima. Dok god se krivica traži van granica, a odgovornost ne imenuje unutar sistema, Crna Gora neće biti evropska država, već karikatura države u kojoj su izgovori postali državna politika, a istina – najveći neprijatelj.
Mala sеkta pod nazivom "Tražioci" čеka kraj svеta 21. dеcеmbra 1954. Vеruju da ćе ih vanzеmaljci spasiti. Ali ništa sе nе dеšava, svеt opstajе. Ipak, umеsto da sе raspadnu, oni postaju još fanatičniji, tvrdе da jе zapravo njihova vеra sprеčila apokalipsu.
Kada se država raspada iznutra, a vlast nema odgovor ni na jedno ključno pitanje, tada se poseže za najstarijim trikom balkanske politike – traženjem spoljnog krivca. U Crnoj Gori, po pravilu, taj krivac je Aleksandar Vučić. Ne zato što ima veze sa problemima, već zato što je zgodan izgovor za potpuni gubitak kontrole.
Lažna ekološkinja, predsednica udruženja „SEOS" i blokaderka Ljiljana Bralović, poznata po antisrpskim, nacističkim i uvredljivim pretnjama, 18.1.2026. u Čačku, na propalom skupu blokadera (150 ljudi), izgovorila je jezive pretnje članovima SNS i reči mržnje kojima bi se ponosili Hitler i Gebels.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mala sеkta pod nazivom "Tražioci" čеka kraj svеta 21. dеcеmbra 1954. Vеruju da ćе ih vanzеmaljci spasiti. Ali ništa sе nе dеšava, svеt opstajе. Ipak, umеsto da sе raspadnu, oni postaju još fanatičniji, tvrdе da jе zapravo njihova vеra sprеčila apokalipsu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je skandaloznu vest u kojoj se navodi da je Crna Gora suspendovala emitovanje naše televizije na svojoj teritoriji u periodu od šest meseci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom trećeg dana zvanične posete NR Kini, gde boravi na poziv kineskog predsednika Si Đipinga, održao predavanje na univerzitetu Ćinghua, a takođe je obišao Muzej Komunističke partije Kine, kao i fabriku Šaomi.
Sa leve strane reke Drine u Branjevu u toku je potraga za dečakom koji je nestao u reci tokom kupanja, nakon što ga je, prema prvim informacijama, odnela jaka rečna matica.
Dragana Gavrilović, učenica šestog razreda Osnovne škole "1.oktobar" iz Bašaida, kod Kikinde, nedavno je osvojila prvo mesto na Republičkom takmičenju iz matematike, ali za sledeća takmičenja vežbaće uz pomoć kompjutera!
Ferrari je predstavio svoj prvi potpuno električni automobil pod nazivom "Luce" (Luće), model koji predstavlja novu eru za legendarnu italijansku marku, a koji će koštati više od 500.000 evra.
Danas, u toku dana, došlo je do drame na ulicama Zagreba kada je nepoznati muškarac skakao po automobilima na sred raskrsnice, a snimak se proširio društvenim mrežama.
Po nalogu dežurnog javnog tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 sati ruskom državljaninu D. K. (34) zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i ugrožavanje sigurnosti.
Meštani zaječarskog sela Zvezdan šokirani su besmislenim ubistvom svog komšije Slađana M. (46) kojem je sinoć smrtonosne povrede naneo Zaječarac koji je uhapšen.
Dmitrij Medvedev zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije oštro je prokomentarisao zvanični stav Evropske unije o ostanku njihovih diplomata u glavnom gradu Ukrajine, uprkos upozorenjima Moskve.
Glumica Natalija Nataša Lučanin je devedesetih godina važila za jednu od najvećih zavodnica u Srbiji, a mnogi su je smatrali najlepšom Beograđankom koja se bavila glumom.
Glumica Milica Milša pozirala je pored motora u kožnim pantalonama, jakni i crnim čizmama i kacigom u ruci, sve za potrebe serije "Dadilja sa sela" u kojoj glumi Zorku.
Poznate dame trude se da u javnosti izgledaju što bolje, a društvene mreže su im savršena platforma za to, ali u tome preteraju kada je reč o sređivanju slika.
Tekstopisac Ljiljana Jevremović progovorila je o ćerki Ini koju je dobila u vanbračnoj zajednici sa pevačom Draganom Kojićem Kebom, te je otvorila dušu i o njemu.
Pevač Isak Šabanović organizovao je promociju nove pesme pod nazivom "Moglo je biti gore", a ujedno je iskoristio priliku da najavi svoj prvi solistički koncert u karijeri koji je zakazan 5. decembra u MTS dvorani.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar