U Crnoj Gori se odavno više ne vodi ozbiljna rasprava o odgovornosti, već se mehanički aktivira jedan te isti politički refleks: kad god sistem zakaže, kad god institucije dožive krah, kad god se desi nešto što se ne može opravdati ni pravnim akrobacijama ni medijskim spinom – na scenu stupa Aleksandar Vučić. Ne kao politički akter susedne države, već kao univerzalni izgovor za sopstvenu nesposobnost.
Pobegao je Miloš Medenica, sin bivše predsednice Vrhovnog suda Crne Gore, čovek pravosnažno osuđen, koji je morao biti pod punom kontrolom države. Pobegla je i Lidija Mitrović, bivša specijalna državna tužiteljka, takođe osuđena i takođe nedostupna institucijama. Dva imena, dva bekstva, jedan zajednički imenilac – sistem koji je zakazao u potpunosti, ali koji uporno odbija da to prizna. Umesto ostavki, smena i jasnih odgovora, javnosti je ponuđena tišina, a zatim pažljivo režirana konfuzija.
Dok se postavljaju logična pitanja – ko je znao ishod presuda, ko je bio dužan da reaguje, zašto nisu određene mere nadzora, ko je pustio, ko je zažmurio – pažnja se sistematski preusmerava. U prvi plan izlaze seks-afere, kompromitujući snimci, poruke i skandali koji se puštaju u etar u talasima, taman toliko da potisnu suštinu i da javni prostor pretvore u bučni vašar banalnosti. Nije, međutim, ključno pitanje ko je sniman i sa kim, već zašto baš sada i kome odgovara da se država bavi tračevima dok presuđeni ljudi prelaze granice.
I taman kad se pritisak približi tački u kojoj bi neko morao da preuzme odgovornost, aktivira se dobro poznata matrica: Aleksandar Vučić i Srbija. Dežurni krivci za sve – od bekstva Medenice, preko afera, do potpune institucionalne paralize. Ako sud ne funkcioniše – kriv je Beograd.
Ako policija ne kontroliše – strani uticaji. Ako sistem puca po šavovima – hibridni rat. Po toj logici, ispada da Vučić upravlja crnogorskim sudovima, da komanduje policijom, određuje ko će nositi nanogicu, a ko dobiti logistiku za beg. Toliko je ta konstrukcija ogoljena da više ne vređa političke protivnike, već elementarnu inteligenciju građana.
Najveća ironija u svemu jeste to što se Crna Gora i dalje predstavlja kao lider u evropskim integracijama. Lider koji ne može da sprovede sopstvene presude. Lider u kojem nema ostavki ni nakon najvećih bezbednosnih i pravosudnih skandala. Lider u kojem se odgovornost svodi na međusobna prepucavanja institucija, dok se suština gura pod tepih. Evropski put se, međutim, ne meri brojem zatvorenih poglavlja, već sposobnošću države da primeni zakon jednako na sve, bez obzira na prezime, funkciju i veze.
U Crnoj Gori danas važi nepisano pravilo da moćni imaju prednost, da sistem prema njima pokazuje zavidan stepen fleksibilnosti, a da se za svaki krah traži spoljašnji neprijatelj. Država koja sopstvene poraze objašnjava tuđim uticajem, a unutrašnji kriminal relativizuje ili prećutkuje, nije država u reformi, već država u dubokom poricanju. A poricanje je uvek uvod u potpuni raspad.
Problem nije u Beogradu. Problem nije u Vučiću. Problem je ovde – u Podgorici, u institucijama koje godinama funkcionišu selektivno, u vlasti koja nema ni političke hrabrosti ni moralne snage da preseče veze sa starim obrascima. Dok god se krivica traži van granica, a odgovornost ne imenuje unutar sistema, Crna Gora neće biti evropska država, već karikatura države u kojoj su izgovori postali državna politika, a istina – najveći neprijatelj.
Mala sеkta pod nazivom "Tražioci" čеka kraj svеta 21. dеcеmbra 1954. Vеruju da ćе ih vanzеmaljci spasiti. Ali ništa sе nе dеšava, svеt opstajе. Ipak, umеsto da sе raspadnu, oni postaju još fanatičniji, tvrdе da jе zapravo njihova vеra sprеčila apokalipsu.
Kada se država raspada iznutra, a vlast nema odgovor ni na jedno ključno pitanje, tada se poseže za najstarijim trikom balkanske politike – traženjem spoljnog krivca. U Crnoj Gori, po pravilu, taj krivac je Aleksandar Vučić. Ne zato što ima veze sa problemima, već zato što je zgodan izgovor za potpuni gubitak kontrole.
Lažna ekološkinja, predsednica udruženja „SEOS" i blokaderka Ljiljana Bralović, poznata po antisrpskim, nacističkim i uvredljivim pretnjama, 18.1.2026. u Čačku, na propalom skupu blokadera (150 ljudi), izgovorila je jezive pretnje članovima SNS i reči mržnje kojima bi se ponosili Hitler i Gebels.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mala sеkta pod nazivom "Tražioci" čеka kraj svеta 21. dеcеmbra 1954. Vеruju da ćе ih vanzеmaljci spasiti. Ali ništa sе nе dеšava, svеt opstajе. Ipak, umеsto da sе raspadnu, oni postaju još fanatičniji, tvrdе da jе zapravo njihova vеra sprеčila apokalipsu.
Poverenik Milan Antonijević organizuje konferenciju povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, a jedan od govornika biće, verovali ili ne - istaknuti srbomrzac Dinko Gruhonjić!
Američka vojska, prema podacima koje je analizirao Rojters, nadgleda veliku tajnu operaciju prebacivanja nafte sa broda na brod u blizini Ormuskog moreuza.
Usled izvođenja radova na saobraćajnom povezivanju auto-puta Miloš Veliki i Moravskog koridora, od 16. do 26. juna, zatvorena je denivelisana važna raskrsnica.
Danas je pokrenuta inicijativa usmerena na ekonomsko osnaživanje žena koje se suočavaju sa različitim oblicima društvene i ekonomske marginalizacije, navode iz Kluba preduzetnica Udružene.
Za desetak dana biće otvorena deonica Moravskog koridora od Čačka do Kraljeva u dužini od 29 kilometara. Ona će predstaviti novu saobraćajnu vezu Kraljeva sa ostatkom zemlje.
Srbin koji je 10. juna ubijen u Barseloni bio je visokopozicionirani pripadnik balkanskog kartela, za kojim je Belgija tragala zbog učešća u švercu velikih količina kokaina iz Juže Amerike, preko luke Antverpen.
Katalonska policija je identifikovala muškarca koji je 10. juna oko 10 sati ubijen u Ulici Balmes u Barseloni, a prema navodima španskih medija, radi se o državljaninu Srbije koji je bio na poternici.
Petnaestogodišnji Nišlija od 12. do 15. juna ukrao je šest vozila od kojih je neka i uništio i to dok čeka upućivanje u Vaspitno popravni dom zbog brojnih krivičnih dela počinjenih širom Srbije.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jurišne grupe za samo jedan dan zauzele 120 zgrada u Konstantinovki, gde se, prema navodima Moskve, nastavlja uništavanje opkoljenih delova 28. i 100. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.
Američka vojska, prema podacima koje je analizirao Rojters, nadgleda veliku tajnu operaciju prebacivanja nafte sa broda na brod u blizini Ormuskog moreuza.
Marija Eduarda Rodriges de Freitas (21) poginula je nakon pada sa visine od oko 40 metara sa napuštenog Mosta kostura u Limeiri, u saveznoj državi Sao Paulo, u nesreći koja je zabeležena šokantnim snimkom koji se brzo proširio internetom.
Šef Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev optužio je Evropsku uniju i Evropsku komisiju da pokušavaju da "osujete mirovne pregovore o Ukrajini".
Planetarna muzička zvezda Leni Kravic stigao je u Beograd, a pred njegov veliki koncert na Ušću isplivali su svi detalji i zahtevi koje je poslao našim organizatorima.
Pozorišni reditelj, univerzitetski profesor i jedan od osnivača čuvenog omladinskog pozorišta Dadov, Rusmil-Slavenko Saletović, preminuo je u 79. godini, zvanično je saopšteno iz ovog beogradskog teatra.
Predstava "Ožiljci od meda" je biografska predstava koja kroz poetski i intimni izraz istražuje unutrašnje ožiljke, transformacije i snagu čoveka koji prolazi kroz lične i emotivne promene.
Večernje uživanje često pokvare komarci, koji su nezaobilazan deo letnje sezone. Umesto da koristite razne hemijske preparate, možete isprobati prirodno rešenje koje će istovremeno oplemeniti vaš prostor.
Mnogi vlasnici mačaka bili su iznenađeni kada ih ljubimac, nakon predenja, maženja i lizanja, iznenada ugrize. Stručnjaci objašnjavaju da to najčešće nije znak agresije, već posledica prevelike stimulacije i potrebe mačke da prekine fizički kontakt.
Mala šaka oraha dnevno može doneti više koristi nego što mnogi pretpostavljaju. Stručnjaci ističu da je svega sedam oraha dnevno dovoljno da doprinese zdravlju srca, krvnih sudova i mozga, bez potrebe za velikim promenama u ishrani.
U vreme Petrovdanskog posta mnogi biraju lagana i jednostavna jela koja ne zahtevaju mnogo sastojaka, a ipak pružaju dovoljno energije i ukusa, posni pilav sa povrćem jedan je od takvih recepata.
Otkrivene su Hrom ekstenzije koje prikupljaju podatke korisnika bez njihovog znanja. Istraživači kompanije Socket identifikovali su mrežu od 152 ekstenzije koje nude atraktivne animirane pozadine, ali u pozadini prate aktivnosti korisnika i manipulišu Gugl pretragama.
Bivša rijaliti učesnica i starleta Jelena Krunić pojaviće se u novom filmu "Kengur se vraća kući", a na promociji ovog ostvarenja šokirala je sve novim izgledom koji je dosta smerniji
Muzička zvezda Dragana Mirković razvela se prošle godine zvanično od Tonija Bijelića nakon 25 godina braka, a sada je prvi put o tome otvoreno govorila.
Pevačice Zorana Mićanović i Jana Todorović ponovo su tema na mrežama, a razlog je njihova neverovatna fizička sličnost, nakon što se pojavio snimak sa veselja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.