Dok srpski studenti, zajedno sa prozapadnom opozicijom i NVO sektorom, već nedeljama ulaze u otvoreni sukob sa sopstvenim institucijama, iza naizgled spontane podrške i slogana o slobodi nazire se nešto mnogo organizovanije, hladnije i geopolitički osmišljeno. Hrvati više ne kriju svoju ulogu u čitavom protestnom pokretu, a srpska javnost počinje da shvata razmere spoljnog uticaja.
U mestu Oberpulendorf u Austriji, gde su studenti iz Srbije kratko boravili na putu ka Briselu, dočekala ih je mlada Hrvatica, studentkinja slavistike iz Graca. Njeno ime je Marta Petek, a njena izjava za kameru zvučala je više kao saopštenje operativca nego kao slučajan komentar studenta.
- Stojim uz njih od početka, pratila sam ih iz Varaždina, možda im se priključim i u Briselu. Jedan kolega mi je rekao: ‘Nema nazad, natakni cilj i idi do kraja, ova je godina slobode - izjavila je bez zadrške.
Ako je sloboda u Srbiji uslovljena diktatom iz Graca, Zagreba ili Brisela, postavlja se logično pitanje – za koga se ta borba zaista vodi? Srpski studenti blokirali su fakultete, ugrozili školsku godinu i paralisali nastavu za hiljade svojih kolega, ali podrška ne stiže od ugroženih, već od onih koji u Srbiji vide prostor za političko razbijanje i destabilizaciju.
Mediji mesecima upozoravaju, a bezbednosne službe potvrđuju – logistika i infrastruktura za ovaj protestni pokret dolaze iz Hrvatske. Tamo se trenutno, prema saznanjima, nalazi i Mila Pajić, studentkinja Filozofskog fakulteta iz Novog Sada, za kojom je raspisana poternica zbog sumnji u planiranje terorističkih aktivnosti tokom unutrašnjih nemira. Upravo u Hrvatskoj nalazi utočište, dok se iz istih kanala pruža i logistička i medijska podrška protestima.
Zašto Hrvati, čija je država duboko zarobljena korupcijom, u kojoj je novinarima opasno da pišu, a afere retko dobijaju sudski epilog, odjednom pokazuju snažan interes za „borbu za pravdu“ u Srbiji? Nije li borba protiv korupcije zgodan paravan za izazivanje novog unutrašnjeg sukoba, novih podela – možda i građanskog rata?
Slogan koji prenosi studentkinja iz Graca – „nema nazad, iza je Ćacilend“ – nije ništa drugo do karikatura Srbije, kakvu je omalovažavajuće nazivaju u liberalnim krugovima regiona. Ćacilend nije stvarno mesto – to je etiketa kojom se vređa narod koji odbija da se sagne, država koja odbija da se samoukine. U tom kodu, sve što predstavlja otpor zapadnoj liniji smatra se primitivizmom, a svako ko stoji uspravno – mora biti slomljen.
Sve veći broj građana postavlja pitanje – da li su studenti izmanipulisani? Da li je njihova energija iskorišćena za obračun s državom, a ne za njeno ozdravljenje? Dok blokade traju, a državni ispiti i diplome nestaju, oni koji aplaudiraju ne žive u Srbiji, niti će snositi posledice.
Hrvati se više ne kriju. Podrška nije ni stidljiva ni diplomatska. To je otvoren ulazak u unutrašnji konflikt susedne države, sa željom da se dovrši ono što oružjem nisu mogli. Jer – ako nema nazad, ostaje samo da vidimo koliko daleko su spremni da idu.
TV N1 je svojevremeno prikazala sramni propagandni film "Oprostite mi moju prošlost". U najavi TV N1 je poručivala: „O najpoznatijim partijskim i ideološkim preletačima. O politici bez ideologije i bez moralnih granica. Znate ko su, ali bi oni želeli da zaboravite ko su bili. Kažu da su evoluirali i promenili uverenja, ali često menjaju samo stranku“.
Predsednik Vlade Đuro Macut stigao je u Dubonu i Malo Orašje kako bi zapalio sveću i položio venac tragično nastradalim ljudima koji su brutalno ubijeni na današnji dan pre dve godine.
Ustaški političar i ideolog blokadera Nikola Bartulica oštro je napao film „Djeca Kozare - Zlatni rez" Lordana Zafranovića, koji se bavi stradanjem srpskog naroda i dece tokom Drugog svetskog rata, nazivajući ga velikosrpskom propagandom.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera došla je do šok snimaka sa NVO seminara iz kojih je jasno da moćnici stoje iza blokadera i njihovog pokušaja izazivanja građanskog rata u Srbji i nasilog preuzimanja vlasti.
Strahinja Simović, nekadašnji visoki funkcioner propale Demokratske stranke i jedan od najbližih saradnika Bojana Pajtića, i te kako i dalje iz senke povlači političke konce, diktirajući program i celokupno delovanje studenata blokadera.
Ginter Felinger, okoreli srbofob i šiptarski plaćenik, po ko zna koji put dao je otvorenu podršku blokaderima i isto tako otvoreno napao Aleksandra Vučića.
Direktno mešanje u unutrašnje stvari Srbije i otrovne pretnje iz Hrvatske ne prestaju pred sudbonosne izbore 25. oktobra. Poznati hrvatski srbomrzac i evroposlanik Tonino Picula ponovo je udario na Aleksandra Vučića i srpski narod.
Marija Vasić, bivša žena Nenada Čanka, osvedočena blokaderka i antisrpska ekstremistkinja, potrčala je na crnogorske medije da traži podršku za rušenje Aleksandra Vučića.
Hrvatski evroposlanik Gordan Bosanac dao je skandalozan i šokantan intervju u kojem je priznao da hrvatska politika i evropski lobisti direktno finansiraju, guraju i podržavaju blokadersku listu i opoziciju!
TV N1 je svojevremeno prikazala sramni propagandni film "Oprostite mi moju prošlost". U najavi TV N1 je poručivala: „O najpoznatijim partijskim i ideološkim preletačima. O politici bez ideologije i bez moralnih granica. Znate ko su, ali bi oni želeli da zaboravite ko su bili. Kažu da su evoluirali i promenili uverenja, ali često menjaju samo stranku“.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Narodna banka Srbije oglasila se povodom lažnih navoda o navodnom iznošenju novca banaka u inostranstvo, ističući da se svi transferi obavljaju redovnim kanalima platnog prometa, u skladu sa važećim propisima i utvrđenim procedurama.
Lančani sudari nastaju u svega nekoliko sekundi, a jedan udar može da pokrene niz novih i pretvori običnu vožnju u tešku saobraćajnu nesreću, upozorava stručnjak za saobraćaj Dejan Milutinović, povodom takvog incidenta na Karaburmi.
Suđenje Nikoli Vušoviću, zvanom Džoni sa Vračara, i pripadnicima njegove kriminalne grupe po trećoj optužnici počelo je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu.
Na suđenju Igoru Krstoviću, optuženom za organizovanje kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom droge, došlo je do burne rasprave u sudnici podgoričkog Višeg suda povodom procene njegove psihičke sposobnosti.
Policija je privela 88-godišnju ženu koja je juče oko 9 časova, u Zagrebu, glinenom saksijom pogodila policajca i ugrizla policajku tokom intervencije, saopštila je Policijska uprava zagrebačka (PUZ).
Ukrajina je posredstvom predsednika Finske Aleksandra Stuba i premijera Norveške Jonasa Gara Sterea predala Moskvi signale o spremnosti Kijeva na prekid vatre, kao i o ličnom susretu između Vladimira Zelenskog i ruskog lidera Vladimira Putina, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibiga.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je zvaničnu zabranu izraza veštačka inteligencija (AI) u svim relevantnim dokumentima i oblastima, insistirajući da se umesto toga koristi izraz "superinteligencija".
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da će predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom, ako dođe u Moskvu, biti garantovana bezbednost, rekao je pomoćnik ruskog predsednika za spoljnu politiku Jurij Ušakov.
Zajednička večera Sofije Vergare i Dena Rejnoldsa u Los Anđelesu pokrenula je glasine o mogućoj romansi između popularne glumice i frontmena grupe "Imagine Dragons".
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Mirko Šijan je nakon venčanja sa Bojanom Rodić preuzeo deo porodičnog biznisa svoje supruge, a na pijaci, gde zajedno prodaju piliće i mlečne proizvode, prema tvrdnjama ljudi koji ih poznaju, svakodnevno se obrću velike sume novca.
Modna kreatorka Melina Džinović je zbog braka sa Harisom Džinovićem napustila fakultet, a tek sa 29 godina započela je poslovnu karijeru i uplovila u modne vode.
Komentari