Ukoliko prođe opasan plan Aljbina Kurtija da se srpski obrazovni sistem na Kosovu i Metohiji integriše u prištinski, to bi mogao da bude uvod u poslednju fazu progona Srba sa Kosova i Metohije.
Time se direktno dovodi u pitanje sudbina gotovo 30.000 đaka, nastavnika i profesora koji uče i rade u obrazovnom sistemu Republike Srbije, ali i egzistencija njihovih porodica, koje od tih plata žive i opstaju u srpskim sredinama južno i severno od Ibra, pišu "Novosti".
Istovremeno se otvara i daleko opasnije pitanje - šta će srpska deca učiti u školama koje bi bile stavljene pod kontrolu Prištine? Da li će u udžbenicima teroristička OVK biti predstavljena kao "oslobodilačka vojska", a Adem Jašari kao heroj? Da li će nove generacije biti primoravane da usvajaju tezu da Kosovo i Metohija nije deo Srbije, već "nezavisna država", suprotno međunarodnom pravu i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN?
Pod znakom pitanja našle bi se i osnovne istorijske činjenice - od tumačenja Kosovskog boja i srpskog srednjeg veka, do identiteta i porekla naših svetinja na KiM. Manastiri i crkve koje vekovima svedoče o srpskom prisustvu na tom prostoru, a koje Priština već godinama pokušava da predstavi kao "albansku kulturnu baštinu", mogli bi da budu izbrisani iz nastave ili preimenovani u skladu sa novim političkim narativom.
Foto: Shutterstock
Pećka patrijaršija
Istorijski udžbenici po kojima uče albanska deca na KiM rat 1999. predstavljaju isključivo kroz prizmu "zločina srpskih snaga", dok se tzv. OVK opisuje kao legitiman i herojski pokret otpora, a pojedini događaji kvalifikuju čak i kao "genocid". NATO agresija na Srbiju prikazana je kao "neophodna radi zaustavljanja zločina i proterivanja Albanaca".
Novija albanska alternativna istorija takođe tvrdi da su Nemanjići, u stvari, potomci albanske familije Nimani, da je Karađorđe čistokrvni Albanac, da je Miloš Obilić bio, u stvari, "albanski vitez", kako je amblem dvoglavog orla na svetom tronu u manastiru Dečani "jasno obeležje Albanije".
Inače, Zakon o preduniverzitetskom obrazovanju u (*) Republici Kosovo (pun naziv akta) već u jednom od početnih članova definiše da je "svrha preduniverzitetskog osposobljavanja" pored ostalog i "razvijanje poštovanja učenika" prema "vrednostima Republike Kosovo", "prema državi iz koje može da potiče uz poštovanje različitosti".
Foto: wikipedia.org
Stefan Nemanja
Postavlja se i pitanje jezika, pisma i simbola - da li će srpska deca imati pravo da uče na srpskom jeziku i ćirilici, koju Priština godinama sistemski progoni i uklanja sa javnih objekata, kao što je bio slučaj i u opštini Leposavić na saobraćajnim tablama. Da li će se u školama obeležavati srpski praznici i negovati nacionalni identitet, ili će i obrazovanje postati još jedan instrument asimilacije i pritiska.
Da je reč o pažljivo pripremljenom procesu, a ne o izolovanom potezu, pokazuje i takozvani "zakon o strancima", čija je primena najavljena za sredinu marta. Njime Priština praktično otvara mogućnost da srpske prosvetne radnike, ukoliko nemaju kosovska dokumenta, tretira kao "strane državljane" na sopstvenom ognjištu, što bi bio još jedan korak ka institucionalnom uklanjanju Srba sa KiM. I ne samo to, srpski nastavnici bi, kroz pomenuti propis i obavezne testove "poznavanja društvenog poretka Kosova", bili primorani da pre ulaska u škole i fakultete prihvate institucionalno priznanje tzv. Republike Kosovo.
Profesor Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Dušan Čelić kaže, za "Novosti", da je do sada više puta Priština pokušavala različitim merama da pod kosovski "kišobran" ugura obrazovanja u pokrajini - od osnovnog, preko srednjeg do univerziteta - koje radi u sistemu Republike Srbije:
- To su najpre pokušali ukidanjem platnog prometa, banaka, zabranom dinara, povremenim zatvaranjem administrativnih prelaza, nizom bočnih udara. Ovog puta, to se pokušava preko Zakona o strancima, koji je donet još 2013. ali su sada procenili da je vreme da krenu u njegovo sprovođenje. Moja procena je da ukoliko se to desi da će to biti udar koji, pre svega univerzitet kao najosetljiviji deo srpskog obrazovanja na KiM, neće moći da podnese.
Foto: Printscreen/Youtube/Kosovo onlajn
Stefan Nemanja
Profesor Čelić za to navodi više razloga: sama priroda univerziteta je da on bude otvoren, da postoji mobilnost studenata i profesora, asistenti i nastavnici sve do zvanja redovnih biraju se na određeno vreme, na konkursima na koje imaju pravo da konkurišu svi u Srbiji:
- Primenog novog propisa Prištine onemogućio bi se izbor kvalitetnog nastavnog kadra, jer veliki broj njih neće imati "kosovska dokumenta". Govorimo o oko hiljadu nastavnika i 9.000 studenata, plus zaposleni u administraciji. Jedan deo njih i nema prištinske isprave, studenti iz centralne Srbije takođe nemaju, kao ni značajan broj akademaca sa KiM.
Profesor Čelić upozorava da će se ako srpsko školstvo uđe u kosovski sistem otvoriti na hiljade pitanja i problema.
- Ko će pisati kurikulume, nastavne programe po kojima će se učiti? Pisaće ih Priština. Šta će pisati u njima kada je reč o identitetskim predmetima, istoriji, geografiji? Možemo samo da zamislimo. Šta ću ja predavati na Pravnom fakultetu? Ustav tzv. Republike Kosovo? Šta će biti sa ispravama, diplomama, uverenjima? Svakako neće pisati Republika Srbija, nego tzv. Republika Kosovo. Da ne govorim o tome da će verovatno na svakoj od zgrada škola i fakulteta stajati kosovska zastava.
Foto: Kosovo onlajn
Zastava Kosova
Čelić kaže da se otvara i pitanje kakva će biti sudbina zaposlenih i nastavnika u smislu do sada stečenih prava na socijalno osiguranje, radni staž, penziju:
- Potpuno su otvorena sva pitanja koja bi bukvalno onemogućila rad obrazovanja. Želim da verujem da ima neke nade da se, uz pritisak međunarodne zajednice, spreče ovakvi planovi Prištine. Jer, ukoliko se to sprovede, to bi značilo ugrožavanje budućnosti obrazovanja pogotovo mlađih generacija, jer je pitanje da li će roditelji hteti da upišu decu po takvim programima. Odlazak dece podrazumeva odlazak čitavih porodica. To bi bila jedna katastrofalna lančana reakcija, za cenu bi imala završni čin egzodusa našeg naroda sa Kosova i Metohije.
Izbrisaće 20.000 ljudi
Foto: S.K.
Priština
Prema spornom "zakonu o strancima" svaka osoba koja ne poseduje tzv. kosovska dokumenta, a boravi ili radi na KiM, mora u roku od tri dana da se prijavi policijskoj stanici, a potom da "obezbedi" privremeni ili stalni boravak. Prema nezvaničnim saznanjima "Novosti", oko deset hiljada Srba koji sa porodicama žive i rade na Kosovu i Metohiji, ali su rođeni u centralnoj Srbiji, ili su po rođenju na KiM otišli za centralnu Srbiju, ne poseduju tzv. kosovska dokumenta. I pored toga što žive i rade na KiM, prištinska administracija ne "prepoznaje" takve osobe. Zato će se, ukoliko počne sa primenom tzv. zakon o strancima, posebno otežati boravak studenata, profesora, lekara i drugih osoba iz centralne Srbije koji rade na KiM, a kojih je prema nezvaničnim procenama takođe više od deset hiljada.
Američka ambasada u Prištini žestoko je kritikovala samozvanog premijera Aljbina Kurtija zbog odluke Centralne izborne komisije (CIK) takozvanog Kosova da ne potvrdi izborne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora od 28. decembra prošle godine za Srpsku listu.
Srbima sa Kosova i Metohije koji nemaju dokumenta lažne države i kojima će po novom "kosovskom" Zakonu o strancima trebati privremena ili stalna dozvola za boravak na Kosovu i Metohiji, crno se piše.
Takozvano tužilaštvo privremenih institucija u Prizrenu saopštilo je da je zbog sumnje na manipulaciju glasovima na izborima 28. decembra, na kojima je pobedio 'premijer' Aljbin Kurti, uhapšeno 109 osoba kojima je određen pritvor do 48 sati!
Centralna izborna komisija (CIK) objavila je nerevidirane izveštaje o finansijskim deklaracijama izborne kampanje političkih subjekata za lokalne izbore za gradonačelnike i skupštine opština, koji su održani 12. oktobra 2025. godine.
Današnji izbori na Kosovu i Metohiji nisu običan politički proces, već prelomna borba za biološki i institucionalni opstanak srpskog naroda na svojim vekovnim ognjištima, ocenio je programski direktor Odbor za kontrolu i opservaciju Aleksandar Jerković.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka ambasada u Prištini žestoko je kritikovala samozvanog premijera Aljbina Kurtija zbog odluke Centralne izborne komisije (CIK) takozvanog Kosova da ne potvrdi izborne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora od 28. decembra prošle godine za Srpsku listu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Komanda Oružanih snaga Ukrajine poslala je plaćenike koji govore španski na harkovski pravac, ali je deo njih odbio da izvrši naređenja i samovoljno napustio jedinicu, navode ruske bezbednosne strukture.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.