Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić oglasio se povodom situacije sa pravosuđem u Srbiji.
"Srbija nije jedina država u kojoj se vodi bitka da se državi vrati oteto pravosuđe jer je italijanska vlada pokušava da izvrši reformu pravosuđa kroz ustavni referendum. U Italiji se ovoj reformi pravosuđa protive iste, privilegovane, društvene grupe kao i u Srbiji - sudije, tužioci, nevladine organizacije i leve stranke koje se protive postojanju nacionalne države pa samim tim i pravosuđa koje brani državu.
Kao i u Srbiji, ove društvene grupe lažno optužuju vladu da želi ”da uspostavi kontrolu nad tužiocima kako bi mogla da im nameće koja krivična dela mogu da istražuju, a koja ne”.
Italijanska vlada optužila je ove društvene grupe a pre svega tužioce i sudine, za neprimereno političko mešanje u oblasti kao što su javni radovi i pitanje imigracije i istakla je da su promene neophodne ”kako bi se sprečio sukob interesa i onemogućila politička pristrasnost sudija i tužilaca”.
Tu dolazimo do pravosudnog fenomena sa kojim se suočava ne samo Srbija, već i Rumunija pa i Italija. Decenijama unazad nametnuta je praksa da evropskim društvima kroz oteto pravosuđe upravlja ”duboka država” koja se protivi postojanju nacionalnih država.
Oteto pravosuđe postalo je kasta gde oni sami odlučuju o sebi a postali su grana vlasti koja nikome ne podnosi račune.
Njihovi postupci protiv političara i poslovnih ljudi u Italiji preskupo su koštali italijanski budžet kroz plaćanje milionskih odšteta a slična je situacija u Srbiji i Rumuniji.
Duboka država je ipak postigla cilj jer su kroz ove procese iz političkog života uklonili brojne političare koje je izabrao narod na izborima.
Stvaranje ”nezavisnog pravosuđa od sopstvene države” čista je negacija demokratije jer zemljom ne vladaju oni koji su izabrani na izborima od strane građana nego tužioci i sudije kroz sistem uspostavljen po nekim drugim principima, bez učešća naroda ali na koje utiču strani centri moći.
Foto: ATAIMAGES
Zagorka Dolovac
Tako je moguće da u Srbiji Zagorka Dolovac u decembru 2024. godine na ručku sa svojim novosadskim tužiocima u restoranu Akva bela naručuje kog političara želi u zatvoru kao poklon za Novu godinu. Kao i da im tada kaže da izdrže do marta 2026. godine jer dolazi ”njihovih pet minuta” kada će oni da vladaju, hapse i da haraju po zemlji.
Hajde da se podsetimo kako su SAD i neke uspele da se odupru zahtevima duboke države i da očuvaju državno pravosuđe.
Američki predsednik Donald Tramp imenovao Pam Bondi za državnog tužioca SAD jer je postavljenje državnog tužioca u SAD isključivo pravo Predsednika a ne duboke države ili nekog ”američkog visokog saveta tužilaštva” koji tamo i ne postoji.
U Nemačkoj skupština, Bundestag, predlaže kandidate a ministar pravde potpisuje odluke o izboru tužilaca.
U Francuskoj, Visoki savet, kojim predsedava ministar pravde, daje samo mišljenje o imenovanjima tužilaca koje predlaže ministar pravde. Odluku o izboru tužilaca donosi predsednik Republike na predlog ministra pravde. U Španiji tužioce imenuje Vlada na predlog ministra pravde, nakon konsultacija sa Opštim savetom pravosuđa čije mišljenje nije obavezujuće.
Glavnog javnog tužioca imenuje španski kralj dekretom na predlog Vlade. U Austriji, tužioce imenuje savezni predsednik na predlog savezne vlade, odnosno saveznog ministra pravde.
U Portugaliji generalnog tužioca imenuje Parlament na predlog Vlade.U Holandiji tužioce formalni imenuje kralj na predlog ministra pravde i bezbednosti.
Javno tužilaštvo je organizovano hijerarhijski i funkcioniše pod autoritetom ministra pravde koji može da daje opšte smernice tužilaštvima.
U Poljskoj, tužioce imenuje ministar pravde koji je istovremeno i javni tužilac i rukovodi tužilaštvom.Nijedna od ovih zemalja nije otuđila tužilaštvo i predala ga u ruke stranim centrima moći. U Srbiji je tužilaštvo oteto i radi protiv interesa zemlje. Vreme je da tužilaštvo vratimo državi!"
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić ističe da tajkum Dragan Šolak brani Bojanu Savović.
Ana Brnabić je danas reagovala na napade na predsednika Srbije koji stižu od strane Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), ocenivši ih kao sramotne i istakla da Vučić nije rekao ni jednu lošu ili neprimerenu reč o zamenici generalnog sekretara NATO-a Radmili Šekerinskoj.
Odluka Zagorke Dolovac da dan pre saslušanja svog saradnika Branka Stamenkovića u Višem javnom tužilaštvu po krivičnoj prijavi ministra pravde Nenada Vujića oduzme ovaj predmet Višem javnom tužilaštvi i prebaci ga u JTOK kod svog saradnika Mladena Nenadića jasno govori da Dolovac veruje da za nju i njene saradnike srpski zakoni ne važe.
Savetodavno telo sastavljeno od nezavisnih stručnjaka iz oblasti ustavnog prava svojom odlukom demantovalo laži svih koji su se nadali da će evropski put Srbije biti zaustavljen
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić ističe da tajkum Dragan Šolak brani Bojanu Savović.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Kubanska državna Nacionalna elektroprivreda (UNE) saopštila je da se očekuje da će tokom dana 72 odsto te zemlje biti bez struje, tokom sati u kojima je potrošnja najveća.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.