Mirovi sporazum kojim je okončan tropiogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, započet aprila 1992. pošto je razbijena Jugoslavija, usaglašen je i parafiran 21. novembra 1995. u Dejtonu.
Pregovori u Dejtonu i podela na dva entiteta
Sporazumu zvaničnog naziva Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, prethodili su tronedeljni pregovori vođeni pod okriljem diplomatije SAD u vazduhoplovnoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu, Ohajo.
Sukobima u BiH koji su prerasli u rat prethodilo je razbijanje zajedničke države Jugoslavije, odnosno neustavno preglasavanje Srba u telima BiH, a zatim i neodgovorna odluka međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, bez prethodne saglasnosti sva tri konstitutivna naroda.
Dva meseca ranije u Ženevi i Njujorku, tokom septembra te 1995. usaglašavani su principi na osnovu kojih su vođeni pregovori o sklapanju mira u Bosni i Hercegovini.
Pregovori u Dejtonu započeli su prvog dana novembra da bi potrajali tri sedmice.
Konačno je određeno je da će se buduća Bosna i Hercegovina sastojati od dva entiteta, muslimansko hrvatske Federacije BiH, za koju je predviđeno da će pokrivati 51 procenat površine BiH, i Republike Srpske, kojoj je ostalo 49 procenata.
U stvarnosti, Republika Srpska je potom umanjena obrazovanjem Brčko distrikta.
Foto: commons.wikimedia.org/U.S. Air Force/Staff Sgt. Brian Schlumbohm
Ključni pregovarači i učesnici
Pregovori su vođeni u organizaciji administracije SAD, pri čemu su ključne ličnosti bili Voren Kristofer, državni sekretar odnosno ministar spoljnih poslova SAD, i diplomata Ričard Holbruk, tada pomoćnik državnog sekretara za Evropu i Kanadu, prethodno ambasador SAD u Nemačkoj. U američkom timu se nalazio i general Vesli Klark. Učestvovali su i švedski diplomata Karl Bilt, kao posebni predstavnik EU, kao i Igor Ivanov, zastupnik zvanične Moskve.
Prisutni su bili predstavnici zaraćenih strana na najvišem nivou, predsedavajući Predsedništva BiH, lider tamošnjih Muslimana odnosno danas Bošnjaka Alija Izetbegović, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman, kao i predsednik Srbije Slobodan Milošević, koji je predvodio zajedničku delegaciju SR Jugoslavije i Repubilke Srpske.
Članovi zajedničke delegacije SRJ i RS, pored Slobodana Miloševića, bili su i Momir Bulatović, tada predsednik Crne Gore, Milan Milutinović u svojstvu ministra spoljnih poslova SR Jugoslavije, Momčilo Krajišnik predsednik Skupštine RS, Nikola Koljević njegov zamenik, kao i Aleksa Buha, šef diplomatije Republike Srpske.
Usaglašavanja, neretko na ivici pucanja, potrajala su tri sedmice, da bi predstavnicima međunarodne zajednice, zapravo SAD, konačno uspelo da približe stavove sukobljenih strana, odnosno pregovarača. Alija Izetbegović je gotovo do samog parafiranja odbijao saglasnost.
Teritorijalna razgraničenja i pitanje Brčkog
Razgraničenja su određena, uključujući i status Brčkog, pri čemu je predviđeno da će odgovarajuća komisija tokom narednih godinu dana razjasniti detalje vezane za položaj tog garda.
Pitanje Brčkog zamalo je dovelo da propasti mirovnog procesa, pošto su predstavnici Sarajeva, odnosno muslimanske strane, odbijali da se saglase oko koridora gotovo do samog parafiranja.
Konačno, Grbavica, Ilidža, Ilijaš, Rajlovac, Hadžići, Vogošća izuzeti su iz sastava Republike Srpske, čime je Federacija BiH zaokružila prostor Sarajeva.
Isto tako, određen je širok koridor za Goražde, u korist Federacije, izdvajanjem tih teritorija iz sastava RS.
Sa druge strane, Republici Srpskoj vraćen je prostor Šipova, Mrkonjić grada, Istočnog dela opštine Drvar.
Takođe, bilo je ispravki linija razgraničenja na nizu pozicija, kao na zapadu, kod Ključa, u Posavini, oko Goražda, u Hercegovini.
Ustavi, vojni aspekti i uređenje države
Dejtonski sporazum je odredio i temelje potonje bezbednosne politike, od vojne problematike, tehnologije demilitarizacije, do stranog vojno policijskog i civilnog prisustva.
Uz brojna opšta načela na temu ljudskih prava, Aneksom 4 određeni su ustavni principi funkcionisanja centralnih tela BiH.
Predviđeni su takođe principi odnosa sa susedima.
Vojni domen sporazuma određen Aneksom 1, podrazumevao je sporazum vlade u Sarajevu sa NATO.
Razrada je dalje predviđala saglasnost suseda, odnosno Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, sa NATO, vezane za implementaciju mirovnog sporazuma, odnosno regionalnu stabilnost.
Određena su isto tako pojedina pitanja vezana za život građana, počev od izbornog procesa, međuetničkih odnosa, izbeglih, raseljenih, prognanih lica, sve do problematike spomeničkog nasleđa ili potonje delatnosti javnih preduzeća.
Određeni su i principi statusa i funkcionisanja Mostara kao i Sarajeva.
Foto: Zoran Sinko
Savet za sprovođenje mira i potpisivanje u Parizu
Pošto je 21. novembra postigunt mirovni sporazum u Dejtonu, 8. i 9. decembra 1995. na zasedanju Konferencije za sprovođenje mira u Londonu, određeno je da se oformi Savet za sprovođenje mira.
Savet su sačinjavali predstavnici SAD, Britanije, Francuske, Nemačke, Italije, Rusije, Japana, Predsedništva EU i Evropske komisije kao i Orgaznizacije islamske konferencije koju je zastupala Turska.
Upravnim odborom predsedavao je Visoki predstavnik za BiH, da bi dve godine zatim decembra 1997. u Bonu na sastanku Saveta za sprovođenje mira dodatno bili precizirani detalji vezani za delatnost Visokog predstavnika za BiH.
Svečano potpisovanje mirovnog sporazuma za BiH, odnosno zvanicno Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, dogodilo se 14. decembra 1995. u Jelisejskoj palati, u Parizu.
Potpisnici su uz Aliju Izetbegovića, Franju Tuđmana i Slobodan Milošević, čelnika BiH, Hrvatske i SR Jugoslavije, bili i predstavnici takozvane Kontakt grupe, predsednik SAD Bil Klinton, Žak Širak predsednik Francuske, Džon Mejdžor premijer Ujedinjenog Kraljevstva, Viktor Černomirdin predsednik vlade Rusije, Helmut Kol nemački kancelar, Felipe Gonzales u ime EU.
Narodna poslanica poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Marina Raguš poručila je danas da u Narodnoj skupštini po prvi put ne postoji komunikacija između vlasti i opozicije, da nemaju nikakve informacije o formiranju skupštinskih odbora i da će se u utorak videti da li će njihova poslanička grupa dati kandidate za odbore.
Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta, jedan od najglasnijih pristalica Studentske liste, verovali ili ne, poručio je da se stanje u saobraćaju u Srbiji normalizovalo od vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra.
Aleksandar Vučić poručio je da je Narodna skupština mesto na kojem mora da se čuje glas naroda, ističući da se prethodnih dana borio da građani budu predstavljeni, dok su neki drugi vodili borbu za svoje funkcije, limuzine i veće plate.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Narodna poslanica poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Marina Raguš poručila je danas da u Narodnoj skupštini po prvi put ne postoji komunikacija između vlasti i opozicije, da nemaju nikakve informacije o formiranju skupštinskih odbora i da će se u utorak videti da li će njihova poslanička grupa dati kandidate za odbore.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Beograđanka S. M. je kupila "Bradić" kore za slanu tortu za slavu, a kada je otvorila pakovanje, osetila je nesnosan smrad, iako rok trajanja ističe tek 19. februara 2028. godine.
Zbog održavanja manifestacije "Beogradski polumaraton 2026" saobraćaj će danas od 15.30 časova do ponoći biti potpuno obustavljen u Bulevaru Zorana Đinđića, na delu od Ulice antifašističke borbe do Ulice španskih boraca.
Proizvođači Honda i Toyota pokrenule su veliko povlačenje oko 1,6 miliona vozila širom sveta zbog mogućeg kvara na vazdušnim jastucima japanskog proizvođača Takata.
Tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Slađana Španjević Volkov saopštila je da je tokom uviđaja u mestu Bajice izuzeto mnoštvo tragova koji će biti predmet daljih veštačenja, kako bi se rasvetlile okolnosti pod kojima je ubijen Miloš Đuričković (56).
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član škaljarske organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) izdvojila je čak 177,3 miliona dolara za finansiranje medija, političkih procesa, nevladinih organizacija i drugih projekata u Ukrajini tokom sedam godina koje su prethodile protestima na Majdanu 2013. godine, pokazuje analiza američkih državnih podataka koju su objavili ruski mediji.
U Francuskoj se danas održavaju novi protesti zbog visokih troškova života, a u Parizu se očekuje između 15.000 i 30.000 demonstranata, koji zahtevaju povećanje zarada i konkretne socijalne i ekonomske mere vlade.
Skoro polovina stanovnika Nemačke želi da Berlin smanji ili potpuno ukine vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini, pokazalo je danas objavljeno istraživanje čije rezultate prenosi Dojče vele.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Meta razvija posebnu aplikaciju Direct, namenjenu razmeni poruka na Instagramu, čime bi mogla da dodatno proširi domet direktnih poruka (DM) na ovoj platformi.
Nekada su bile nezaobilazne na prazničnim trpezama, slavama i porodičnim okupljanjima, a pravile su se od jednostavnih i jeftinih sastojaka koje je gotovo svaka kuća imala.
Istraživanje je pokazalo da kod mnogih može da bude izraženija upravo u tridesetim i ranim četrdesetim godinama, kada se češće javljaju seksualne maštarije i veća otvorenost za neobavezne odnose.
Gugl Maps priprema novu funkciju pod nazivom Ask Maps, zasnovanu na veštačkoj inteligenciji Gemini, koja bi korisnicima mogla da omogući da jednostavno, na osnovu svojih želja i ideja, dobiju kompletan plan putovanja.
Pevačica Sara Reljić iznenadila je javnost iskrenim priznanjem o ljubavnom brodolomu kroz koji je prošla, otkrivši do sada nepoznate detalje iz prethodne veze.
Voditeljka Bojana Lazić ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je njeno izazovno izdanje sa plaže koje je podelila sa pratiocima na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.