Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Takav potez Edija Rame bi bio lukav, smatra Zoran Milivojević, diplomata u penziji
Izjava Edija Rame da kandidat za predsednika Albanije ne mora da bude neko iz te države, lansirala je u javnost tezu da bi to mogao biti neko od političara sa Kosova i Metohije -a pominju se Bedžet Pacoli ili Baton Hadžiu, obojica aktivni u političkom životu Kosova, ali i prisni lični prijatelji i politički istomišljenici samog Rame.
Lukavo do ostvarenje albanskog sna
S obzirom da ovo nije demantovano, doduše ni potvrđeno ni od jedne od tri pomenute strane a da su prema nekim informacijama iz Tirane i Hadžiju i Pacoli u nekoliko navrata u poslednjih par nedelja viđeni u društvu Rame u Tirani, ovakva mogućnost se ne može odbaciti.
Zoran Milivojević smatra da bi bila sasvim druga stvar da je kandidat za predsednika neko od uglednih Albanaca iz dijaspore, koji je poreklom iz Albanije jer bi to bilo interesantno, s obzirom da Albanija ima kancelarski politički sistem gde je ključna vlada i premijer.
- U tom smislu bi predsednik bio simbol nekog odnosa sa dijasporom. Međutim, kada se u ovoj priči pojavljuju kandidati koji su politički faktori na Kosovu i Metohiji, to je sasvim druga dimenzija i ide u pravcu ne samo nacionalnog, već i političko- institucionalnog objedinjavanja. Drugim rečima, ide u prilog teze o panalbanskom projektu na ovim prostorima, odnosno, uvezivanju Kosova i Albanije, ideji koja među Albancima postoji još od 19. veka - ističe sagovornik Sputnjika.
Institucionalna podrška kosovskoj nezavisnosti
Milivojević kaže da je to linija koju zastupa i zvanična Priština, odnosno, Samoopredeljenje i Aljbin Kurti, pa dodaje da je jasno kuda bi vodio izbor kandidata sa Kosova i Metohije.
- Izbor tih ličnosti nije nasumičan, već su to osobe koji su bile politički afirmisane u političkom životu Prištine kroz učešće i pozicijama koje su zauzimali u prošlim vladama tzv. Kosova. Drugim rečima, to su ličnosti koje su u svakom smislu zastupale interese Kosova kao nezavisne države. Tako da bi njihov ulazak u institucije Tirane sigurno išao u zbližavanje sa institucijama u Prištini. Teško da bi se te dve stvari mogle odvojiti - upozorava Milivojević.
Kako kaže, to bi pre svega bio pokazatelj da se od ideje „velike Albanije" ne odustaje i da je to ideja koja povezuje sve albanske političke strukture na ovim prostorima, jer nema nijedne albanske strukture koja toj ideji nije privržena.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Na pitanje kaka bi ovakav sled događaja uticao na pregovore Beograd i Prištine, Milivojević kaže sledeće:
- To bi značilo punu podršku Tirane kosovskim zahtevima i kada je reč o potvrdi državnosti Kosova ali i drugim albanskim zahtevima na ovim prostorima. U svakom slučaju, to bi ojačalo poziciju albanskog faktora na ovim prostorima ali i poziciju Prištine u dijalogu sa Beogradom u njenim radikalnim zahtevima i u pregovorima, kao i za konačni status Kosova i Metohije.
Uticaj na pozicije Prištine u dijalogu
Činjenica da su i Pacoli ali sam Hadžiju u nekoliko navrata istakli da se ne slažu sa radikalnim stavom Kurtija po pitanju dijaloga sa Beogradom nameće i pitanje da li bi, ako bi jedan od ove dvojice postao prvi čovek Albanije, mogao da utiče na stavove Prištine, odnosno da ih amortizuje.
- To bi samo razvodnilo radikalan pristup Samoopredeljenja ali ne bi dovelo u pitanje centralni cilj albanskog faktora a to je da se kosovska državnost potvrdi. To je i na liniji politike Edija Rame, samo se na drugačiji način njoj prilazi - siguran je Milivojević.
On napominje da bi se moglo desiti da i Kosovo, ako se realizuju kako kaže lukavi planovi Edija Rame, uđe i u projekat Otvoreni Balkan jer to je i želja Zapada što bi pojačalo poziciju Prištine.
- Albanija bi onda bila u poziciji da može aktivnije da politički deluje i da ideju (Otvoreni Balkan) promoviše i na samom Kosovu i Metohiji - napominje on.
Oprečna mišljenja među Albancima
Žiška koju je Rama bacio ovom izjavom izazvala je različite reakcije i u Prištini i u Tirani kod njegovih političkih oponenata. Većina smatra da bi Rama na ovaj način sebi obezbedio i poziciju premijera koju sada obavlja ali i potpunu kontrolu nad predsednikom.
S druge strane, ima i onih koji smatraju da bi na ovaj način Kosovo izgubilo svoju navodnu državnost i pre nego što ju je zvanično i steklo. Treći ovo vide kao kartu za izvlačenje Kosova iz dijaloga sa Beogradom i stavljanje pred svršen čin i same Evropske unije kao posrednika, ali i Beograda jer, kako se tumači, ovo je jedini način da se prihvati „relanost na terenu"- Srbija ne bi morala da priznaje Kosovo, a Kosovo bi kroz Albaniju dobilo neki vrstu priznanja, odnosno „delilo" bi sa Tiranom stolicu u Ujedinjenim nacijama.
Stela Muleka, koja se proslavila pevajući pesme o Kosovu i Metohiji i zbog svoje ogromne ljubavi prema Srbiji i koja nije dozvolila nikome da pomuti njenu ljubav prema našoj zemlji, još jednom je oduševila Srbe, ovog puta braneći Kosovo i Metohiju od Albanaca
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stela Muleka, koja se proslavila pevajući pesme o Kosovu i Metohiji i zbog svoje ogromne ljubavi prema Srbiji i koja nije dozvolila nikome da pomuti njenu ljubav prema našoj zemlji, još jednom je oduševila Srbe, ovog puta braneći Kosovo i Metohiju od Albanaca
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je u 11 sati najtoplije bilo u Kikindi, sa izmerenih 36 stepeni, a najsvežije na Kopaoniku, 23 stepena Celzijusove skale.
Na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne politike Republike Srbije, saopšteno je da se alpinistički pojas Canyon Guide Harness Petzl povlači sa srpskog tržišta!
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) apelovalo je na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Naučnici su otkrili da ljudski smeh ima mnogo dublje evolutivne korene nego što se verovalo. Novo istraživanje sugeriše da isti ritam smeha delimo sa velikim čovekolikim majmunima već 15 miliona godina.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Više od 1.300 smrtnih slučajeva zabeleženo je u Evropi od 21. juna zbog ekstremnih vrućina, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija, dok se kontinent suočava sa jednim od najtežih toplotnih talasa poslednjih godina.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Američki geološki zavod upozorio je da sever Venecuele, već razoren serijom snažnih zemljotresa, u narednih sedam dana ima 48 odsto šanse da ga pogodi još jedan naknadni potres jači od pet stepeni Rihterove skale.
Svečanom dodelom nagrada i projekcijom filma "Saučesnici" reditelja Marka Novakovića završen je 9. Ravno Selo Film Festival, međunarodni festival prvog ili drugog filma, koji je tokom četiri dana u Ravnom Selu okupio filmske autore, goste iz zemlje i inostranstva, mlade stvaraoce i publiku.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.