Kako električna vozila brzo stiču popularnost širom Evrope, region se utrkuje da poveća proizvodnju litijuma, ključne komponente u baterijama za električna vozila, te se tako u Galiciji, Španija, sprema veliki projekat što se tiče iskopavanja ovog minerala.
Godinama se Evropa u velikoj meri oslanjala na uvezeni rafinisani litijum, uglavnom iz Kine. Ali ova zavisnost bi sada mogla predstavljati egzistencijalnu pretnju evropskim proizvođačima automobila.
Dominacija Kine u litijumu
Kina je stekla dominaciju u litijumu velikim ulaganjem u rudarske i rafinerske kapacitete pre nekoliko decenija. Na primer, kineski proizvođač baterija i električnih vozila BID ušao je u eksploataciju litijuma još 1995. godine.
Dok su se 1980-ih Evropa i drugi razvijeni regioni udaljili od iskopavanja kritičnih minerala kao što je litijum zbog visokih troškova i uočenih uticaja na životnu sredinu. Ovo je efektivno predalo kontrolu nad globalnim lancem snabdevanja litijumom Kini.
Sada kineske firme čine 90% proizvodnje LFP ćelija širom sveta.
Ovo daje Kini ogromnu ekonomsku polugu i prednost u ceni baterije.
Može li Evropa sustići?
Sa najmanje deset godina prednosti u tehnologiji baterija i proizvodnim kapacitetima, kineski proizvođači su već počeli da izvoze električne automobile u Evropu po veoma konkurentnim cenama.
Kina je prošle godine pretekla Tursku kao najveći izvoznik vozila svih tipova motora u Evropsku uniju. Neki analitičari u industriji zabrinuti su da bi se evropski proizvođači automobila mogli boriti da pariraju brzoj kineskoj ekspanziji električnih automobila po razumnoj ceni.
Međutim, pristalice tvrde da Evropa još uvek može da dobije prednost u tranziciji na električna vozila podsticanjem potrošača, obezbeđivanjem pristupa sirovinama i prilagođavanjem trgovinske politike.
Na primer, EU planira da ublaži pravila o državnoj pomoći i poveća ciljeve za ekstrakciju kritičnih minerala u skladu sa svojim novim Zakonom o kritičnim sirovinama. Zakonodavstvo ima za cilj da pomogne evropskim kompanijama da se takmiče sa subvencijama u američkom Zakonu o smanjenju inflacije.
EU takođe pokreće antisubvencionu istragu o uvozu kineskih automobila zbog zabrinutosti za nelojalnu konkurenciju.
Konačno, povećanje usvajanja električnih vozila u Evropi zahtevaće da električni automobili budu pristupačniji kroz podsticaje za kupovinu, poreske olakšice i izgradnju infrastrukture za punjenje.
Na strani ponude, Evropa će morati značajno da ubrza proizvodnju litijuma. Međutim, izgradnja čitavog lanca snabdevanja baterijama na domaćem tlu biće veoma skupa i dugotrajna.
Uspon u Evropi u domaćem litijumu
Da bi smanjile oslanjanje na uvezeni litijum i izgradile domaće snabdevanje, evropske kompanije su počele da grade prve rafinerije litijuma velikih razmera na kontinentu.
Na primer, u Nemačkoj, AMG Lithium of AMG Critical Materials NV (AMVMF:OTCMKTS;AMG:AMS) se bliži završetku u velikoj fabrici litijum hidroksida u Biterfeld-Volfenu. Postrojenje bi trebalo da počne sa radom kasnije ove godine, sa ciljem da proizvodi 100.000 tona litijum hidroksida za baterije godišnje. Ova količina bi bila dovoljna za preko 2,5 miliona električnih vozila.
AMG Lithium već ima raspoređene narudžbenice do 2026.
Osim Nemačke, u Evropi je u toku nekoliko drugih projekata za izvlačenje litijuma iz domaćih resursa i izgradnju postrojenja za preradu. Na primer, u Portugalu, britanska Savannah Resources Plc (SAV:LON) razvija rudnik litijuma za proizvodnju koncentrata spodumena, ključnog minerala koji sadrži litijum.
Kompanija napominje: „Projekat je sada dobro uspostavljen kao najznačajniji spodumen litijum projekat u zapadnoj Evropi.“
Druga kompanija koja radi na povećanju snabdevanja litijumom na Zapadu je Global Batteri Metals Ltd. (GBML:TSKS; REZZF:OTCMKTS). Na svom Leinster Lithium projektu u Irskoj, Global Batteri Metals trenutno buši nakon uzimanja uzoraka do 3,75% Li2O. IberAmerican Lithium Corp. (IBER:NEO)
Njena potraživanja pokrivaju preko 525 kvadratnih kilometara južno od Dablina i nalaze se pored ILC-a i Ganfengovog projekta Blackstairs. Kombinovani projekti bi se mogli pretvoriti u veliki litijumski okrug koji podržava Evropu.
Na kraju, španska kompanija IberAmerican Lithium Corp. (IBER:NEO) je jedan od igrača koji pokušavaju da razviju nove litijumske projekte u zemlji. IberAmerican Lithium je identifikovao značajnu mineralizaciju litijuma na svojoj koncesiji Alberta II u regionu Galicija u Španiji, sa preko 25 bušotina zahvata iznad 1% litijum oksida.
U septembru 2023, IberAmerican Lithium je otkrio da je stekao puno vlasništvo nad svojim litijumskim projektima koji se nalaze u regionu Galicija u Španiji. Preuzimanjem preostalog udela u ovim koncesijama, IberAmerican Lithium ima potpunu nadležnost nad operacijama i može da ubire sve finansijske koristi od buduće proizvodnje. Ova potpuna kontrola pruža IberAmerican Lithium-u fleksibilnost da unapredi depozite ka proizvodnji litijuma nezavisno.
IberAmerican ima za cilj da odredi početni resurs od 10 miliona tona sa klasifikovanim litijum oksidom od 1-1,1% kroz planirano istražno bušenje krajem 2023. i 2024. Uspeh IberAmerican Lithium-a mogao bi pomoći da se obezbede domaće zalihe litijuma koje su očajnički potrebne evropskim proizvođačima automobila. Povećanje proizvodnje na nalazištima kao što je projekat Alberta kompanije. IberAmerican biće ključno za Evropu koja će postići veću samodovoljnost metalima za baterije za električna vozila i smanjiti oslanjanje na uvoz iz Kine.
Što se same kompanije tiče, kompanija je imala početno tržište od 27.375.122 dolara, sa 109.500.488 neotplaćenih akcija, 9.450.000 opcija i 18.225.244 varanta koji ističu 1. septembra 2026.
Oko 36% kompanije drže insajderi, uključujući generalnog direktora Bechera, direktora i predsednika Judžina Mekbernija i direktora Migela del Kampu.
Oko 25% kompanije je u institucijama, uključujući Delbrook Resource Opportunities Master Fund LP (Grandi Kajmanska ostrva), Jaivee & Co., CI Resource Opportunities Class i Delbrook Resources Opportunities Fund (Vankuver).
Ostalo je maloprodaja.
Kompanija trenutno trguje, u vreme pisanja ovog teksta, sa tržišnom kapitalizacijom od ~22 miliona dolara, sa oko 110 miliona akcija u prodaji.
Zaključak
Iako Kina možda ima prednost, kompanije poput IberAmerican Lithium-a pokazuju da Evropa još uvek ima borbene šanse da uspostavi sopstveni lanac snabdevanja baterijama za električna vozila. Sa velikim nalazištima litijuma i postrojenjima za preradu koja su sada u razvoju, Evropa pravi korake ka većoj samodovoljnosti. Projekat Alberta II kompanije IberAmerican Lithium mogao bi da promeni igru, pružajući glavni novi izvor domaćeg litijuma u španskom regionu Galicije.
Ako IberAmerican može uspešno da poveća proizvodnju, to bi označilo ogroman korak napred u evropskoj potrazi za nezavisnošću od litijuma. Druge firme se takođe utrkuju da otključaju evropske resurse litijuma.
Iako će možda trebati neko vreme da novi rudnici počnu sa radom, brz napredak pokazuje posvećenost Evrope da obezbedi svoju budućnost električnih vozila. Uz kontinuirano ulaganje i podršku takvoj politici, kompanije kao što je IberAmerican Lithium mogu pomoći Evropi da uhvati korak i postane svetski lider u revoluciji električne mobilnosti u procvatu.
Studija je još najavljena kao "prva analiza zasnovana na preciznim parametrima i informacijama, uticaja eksploatacije litijuma na međunarodni položaj i stratešku bezbednost Republike Srbije".
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Dinko Knežević rekao je da je otvaranje rudnika litijuma razvojna šansa za Srbiju, jer zahvaljujući rudniku kraj u kome se on otvara oživi, a nakon toga plodove ubira cela zemlja
U poslednjih nekoliko godina, Srbija se našla upletena u strastvenu i ponekad kontroverznu debatu o Jadar rudniku, značajnom projektu rudarenja koji predvodi globalni gigant u oblasti rudarstva, Rio Tinto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Studija je još najavljena kao "prva analiza zasnovana na preciznim parametrima i informacijama, uticaja eksploatacije litijuma na međunarodni položaj i stratešku bezbednost Republike Srbije".
Moldavija je u potpunosti odustala od kupovine ruskog gasa, izjavila je predsednica Maja Sandu, u trenutku kada se zemlja suočava sa energetskom krizom i rastom cena energenata, prenose RIA Novosti.
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon", koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:7, nakon velike drame i preokreta na poligonu.
Mitropolit bački Irinej Bulović nalazi se u ozbiljnom zdravstvenom stanju i hospitalizovan je na Institutu za onkologiju Vojvodine u Sremskoj Kamenici, gde je priključen na respirator.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner doputovali su na moskovski aerodrom Vnukovo, gde ih je dočekao specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RFPI) Kiril Dmitrijev.
Najmanje dve osobe su poginule, a 17 je povređeno kada se srušila trospratna zgrada u Bruklinu, saopštili su zvaničnici Njujorka, dok spasioci pretražuju ruševine u potrazi za eventualno zatrpanim ljudima.
Rusija i Iran napravili su važan korak ka uspostavljanju direktne železničke veze između Rusije, Persijskog zaliva i Indije, nakon što su u Teheranu potpisani dokumenti za nastavak izgradnje pruge Rešt–Astara.
Težak poraz republikanaca na izborima za američki Kongres mogao bi da primora predsednika SAD Donalda Trampa da žrtvuje pokušaje približavanja Rusiji kako bi sačuvao sopstveni politički položaj.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Osim što je nezaobilazan začin u kuhinji, peršun se može koristiti i u kućnoj nezi kože. Maska od peršuna može da osveži kožu, pruži joj dodatnu hidrataciju i doprinese blistavijem i negovanijem izgledu lica.
Britanska glumica Eli Bamber privukla je svu pažnju i oduševila prisutne na premijeri božićnog filma "Ebenezer: A Christmas Carol" u londonskom bioskopu "Odeon Luxe".
Pevač Mile Kitić koji je decenijama u braku sa koleginicom Martom Savić, ranije je uzburkao javnost otvorenim priznanjem o svom privatnom životu i bračnim "izletima".
Bivša rijaliti učesnica Jelena Batoš otkrila je kako je kroz velike operacije prolazila bez straha zbog vere u Boga i posebne datume koji je prate tokom čitavog života.
Rijaliti učesnici Miljana Kulić i Ivan Marinković gostovali su u jednoj emisiji, gde su otvoreno govorili o svom odnosu, pomirenju nakon brojnih sukoba, ali i o mogućnosti da Ivan konačno bude upisan kao otac malog Željka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.