Nemački kancelar Olaf Šolc posetiće danas pokrajinu Saksoniju, a u fokusu biće litijumski projekat Cinvald, pošto je u toj pokrajini iskopavanje litijuma proglašeno projektom od strateškog značaja bitnog za osiguravanje strateške sirovinske nezavisnosti Nemačke i Evrope.
U rudarskoj prestonici Saksonije, u Frajbergu, nalazi se pokrajinska služba za rudarstvo (OBA), koja, kako se ističe u saopštenju pokrajinske vlade, može da se osvrne na vekovnu istoriju i verovatno je najstariji autoritet u Nemačkoj u toj oblasti.
OBA je glavna pokrajinska institucija koja odobrava sve rudarske projekte i važna je za sprovođenje ciljeva politike sirovina Saksonije.
Tokom dugogodišnjeg postojanja, OBA je stekla veoma dobru reputaciju širom Nemačke i Evrope, a kancelar Šolc će danas posetiti sedište ove institucije kako bi razgovarao o pitanju obezbeđivanja snabdevanja sirovinama u budućnosti.
– Nije uobičajeno da kancelar posećuje pokrajinsku instituciju sa oko 90 zaposlenih. Ovo pokazuje poštovanje i važnost koju kancelar Šolc pridaje bezbednom iskopavanju sirovina relevantnih za budućnost u Saksoniji. Rudarstvo u Saksoniji ima dugu tradiciju i važan je ekonomski faktor danas i u budućnosti – istakao je pokrajinski ministar ekonomije Martin Dulig.
Inovativne tehnologije u rudarstvu
On je kazao da se Saksonija oslanja na inovativne tehnologije i održive procese kako bi obezbedili dugoročno snabdevanje sirovinama uz zaštitu životne sredine.
– Energetska i transportna tranzicija, digitalizacija svih oblasti privrede i života kao i zahtevi za klimatski neutralnom i održivom privredom uzrokuju rast tražnje za sirovinama, a posebno za takozvanim visokotehnološkim sirovinama. Odgovorno korišćenje primarnih i sekundarnih sirovina sve je potrebnije i važnije za buduću održivost nemačke i saksonske privrede – dodao je.
Dulig se, u saopštenju, zahvalio i zaposlenima u OBA, kao autoritetu za izdavanje dozvola i nadzor, koji garantuje da se domaće rudarstvo obavlja u skladu sa najvišim održivim i društvenim standardima i može na kraju dovesti do visokokvalitetnih industrijskih poslova.
– Ovi standardi se takođe primenjuju na iskopavanje litijuma u Altenbergu. Zato što ne gubimo iz vida izazove koji dolaze sa takvim projektom – posebno za ljude i životnu sredinu u regionu Cinvalda – već ih kao pokrajinska vlada i rudarska uprava rešavamo zajedno sa regionom i rudarskom kompanijom. Sve to sa ciljem da se kroz iskopavanje litijuma značajno doprinesemo sirovinskoj strateškoj nezavisnosti Nemačke i Evrope – podvukao je Dulig.
Investicije veće od 500 miliona evra
U Frajbergu, kako je najavljeno, kancelar će se posebno informisati o projektu iskopavanja litijuma koji planira Cinvald Litijum GmbH u blizini Altenberga.
Taj projekat, u skladu sa odlukom EU o kritičnim sirovinama, treba prepoznati i realizovati kao strateški projekat, navodi pres služba pokrajine Saksonije.
Planirane su investicije veće od 500 miliona evra i očekuje se otvaranje najmanje 400 radnih mesta.
Saksonija bi stoga mogla dati važan doprinos ispunjavanju nacionalnih i evropskih ciljeva politike sirovina, naglašava se u saopštenju.
– Zadovoljni smo zbog interesovanja kancelara Šolca i ministra Duliga – kaže Marko Ulig, generalni direktor Cinvald Litijum GmbH.
On je istakao da su nemačka i pokrajinska vlada izuzetno važni partneri za ovaj projekat.
- Ova podrška je važan stub za budućnost i održivu proizvodnju litijuma u Altenbergu - rekao je ocenivši da je poseta signal da su proizvodnja litijuma i moderno rudarstvo visoki prioritet za savezne i pokrajinske vlade.
Raste potražnja za litijumom
Saksonija je, u skladu sa svojom strategijom sirovina, sebi postavila za cilj stvaranje regionalnih lanaca vrednosti za visokotehnološke sirovine u Saksoniji.
Poseban fokus je na ekstrakciji litijuma, centralne sirovine za proizvodnju baterija i drugih visokotehnoloških proizvoda.
Taj rudni metal, kako se podseća, se nalazi u baterijama električnih automobila, a samo u Evropi, očekuje se da će potražnja za električnim automobilima porasti 35 puta do 2050. godine.
Cinvald Litijum GmbH planira da proizvodi iskopavanjem 15.000 tona litijum hidroksida kompatibilnog sa baterijama godišnje, što pokriva potrebe godišnje jedan milion baterija za električne automobile prosečne veličine.
Novinar i bivši šef info službe Novog DSS, Uroš Piper, oglasio se na svojoj "X" mreži i direktno se obratio Vladimiru Štimcu, Nebojši Petkoviću i Mariniki Tepić!
Vladica Cvetković, osnivač opozicionog Proglasa, redovni profesor Rudarsko-geološkog fakulteta, redovni član SANU i jedan od najvećih stručnjaka za rudarstvo u Srbiji, u intervjuu za nedeljnik Radar, koji je u vlasništvu tajkuna Dragana Šolaka, žestoko se obrušio na sve laži i teorije zavere o rudarenju litijuma i projektu Jadar, koje plasiraju organizatori protesta čiji je pravi cilj nasilno rušenje Aleksandra Vučića.
Šef delegacije EU u Beogradu Emanuele Žiofre izjavio je danas da mogući rudnik litijuma predstavlja priliku za Srbiju da potencijalno razvije celokupan lanac vrednosti, uzevši u obzir da naša zemlja već proizvodi električne automobile u Kragujevcu i poručio da je ovu temu potrebno rešavati kroz dijalog zasnovan na informacijama i činjenicama.
Zlatko Kokanović ponovio je danas u emisiji “Među nama” na opozicionoj TV Nova sumanut zahtev lažnih ekologa da zakonom trajno budu zabranjeni istraživanje i eksploatacija litijuma i bora na teritoriji cele Srbije.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić raskrinkala je laži medija u vlasništvu tajkuna i kriminalca Dragana Šolaka i navela da u istinitost izveštavanja Šolakovih medija veruje još samo nadaleko poznati i čuveni "Daniel Smith".
Novinar i bivši šef info službe Novog DSS, Uroš Piper, oglasio se na svojoj "X" mreži i direktno se obratio Vladimiru Štimcu, Nebojši Petkoviću i Mariniki Tepić!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Manastir Davidovica nalazi se u dolini Lima, nedaleko od Brodareva, i predstavlja značajnu srpsku srednjovekovnu svetinju. Podigao ga je Dimitrije Nemanjić u 13. veku, a njegova prošlost povezuje se sa dinastijom Nemanjića, pravoslavnom tradicijom i narodnim predanjima.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsili su V. P. (47) iz Kragujevca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči javno je danas osporio stavove francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji su se, kako je naveo, menjali kada je reč o iranskom miroljubivom nuklearnom programu i Zajedničkom sveobuhvatnom planu delovanja (JCPOA) iz 2015. godine.
Sjedinjene Američke Države navodno su predložile nove uslove mirovnog sporazuma za rešavanje ukrajinskog sukoba, među kojima su odustajanje Kijeva od članstva u NATO, uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu i obnavljanje rada gasovoda "Severni tok", pišu mediji, pozivajući se na izvore među ukrajinskim zvaničnicima.
Najmanje sedam osoba poginulo je, a oko deset je povređeno u petak, 23. oktobra, kada su naoružani napadači otvorili vatru u crkvi u toku sahrane u južnom Jordanu.
Evropu potresa talas protesta koji je zahvatio Francusku, Albaniju, Italiju, Austriju, Poljsku, Španiju, Portugal, Grčku i Belgiju, a današnji dan, u kojem se očekuje eskalacija nasilja, označen je kao jedan od najkritičnijih
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Lilijan Dronijak (96), poznatija kao Grandma Droniak, uspela je da izgradi pravu internet imperiju i prikupi 15 miliona pratilaca na društvenim mrežama.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Ćerka pevača Darka Lazića, Srna, našla se u žiži javnosti zbog fotografije koju je njena majka Katarina Lazić podelila na svom Instagram profilu, kako pozira u leopard pantalonama.
Komentari