Aleksej Orlov (1737–1808) bio je ruski plemić i oficir, pripadnik uticajne porodice Orlov. Njegova braća, posebno Grigorij Orlov, igrala su presudnu ulogu u državnom prevratu 1762. godine, kada je sa trona svrgnut Petar III, a na vlast došla njegova supruga, buduća carica Katarina II.
Istorijski izvori svedoče da je upravo Aleksej Orlov imao važnu operativnu ulogu u organizaciji prevrata. On je bio taj koji je obezbedio podršku gardijskih pukova i učestvovao u hapšenju Petra III. Smrt svrgnutog cara, koja je ubrzo usledila u misterioznim okolnostima, često se dovodi u vezu sa Orlovim imenom, iako nikada nije do kraja rasvetljena.
Foto: Promo
Za razliku od brata Grigorija, koji je bio Katarinin favorit i politički partner, Aleksej je bio čovek akcije – vojnik, organizator i izvršilac. Njegova kasnija karijera obeležena je vojnim uspesima, naročito tokom Rusko-turskog rata, kada je komandovao ruskom flotom i odneo pobedu u bici kod Česme 1770. godine. Ta pobeda donela mu je titulu grofa i trajno mesto u ruskoj vojnoj istoriji.
Aleksej Orlov u seriji "Katarina Velika"
U seriji "Katarina Velika", čija je glavna zvezda Marina Aleksandrova u ulozi ambiciozne i inteligentne Katarine, lik Alekseja Orlova dobija snažnu dramatizaciju. On je prikazan kao odan, ali i nemilosrdan zaštitnik buduće carice – čovek spreman da preuzme rizik i učini sve kako bi osigurao njen dolazak na presto.
Serija verno prati ključne istorijske tačke: nezadovoljstvo plemstva Petrom III, Katarininu izolaciju na dvoru i rastuće simpatije gardista prema njoj. U tom kontekstu, Orlov je prikazan kao pokretačka snaga prevrata – figura koja povezuje vojsku i političku ambiciju.
Iako televizijska interpretacija naglašava njegovu ličnu odanost Katarini, istorijski zapisi sugerišu da je Orlov delovao u širem porodičnom i političkom interesu. Njegova uloga u svrgavanju Petra III ostaje jedna od najkontroverznijih epizoda ruske istorije, a serija taj segment koristi kao snažan dramski vrhunac.
Između mita i istorije
Poput mnogih likova iz 18. veka, Aleksej Orlov stoji na granici između istorijske činjenice i legende. Dok jedni istoričari ističu njegovu lojalnost i vojničke zasluge, drugi ga vide kao simbol brutalne borbe za vlast u carskom okruženju.
Serija „Katarina Velika“ koristi upravo tu ambivalentnost kako bi publici približila složenost epohe. U njoj, Orlov nije samo zaverenik, već i reprezent jedne Rusije koja izlazi na evropsku političku scenu kao velika sila.
Za savremenog gledaoca, priča o Alekseju Grigorijeviču predstavlja uvid u mehanizme moći, dvorske intrige i cenu političkog uspona. Njegov lik u seriji funkcioniše kao kontrapunkt Katarininoj inteligenciji – snaga nasuprot strategiji, akcija nasuprot viziji.
Upravo zato, u okviru šireg klastera tekstova o seriji „Katarina Velika“, Aleksej Orlov zauzima posebno mesto: kao istorijska figura bez koje bi dolazak Katarine II na vlast bio teško zamisliv, ali i kao dramatičan televizijski lik koji podseća da su carstva često građena na odlukama donetim u tišini – i u senci.
U ruskoj istorijskoj seriji "Katarina Velika" jedan od ključnih političkih trenutaka prikazan je kada ruska carica Jelisaveta Petrovna objavljuje rat Pruskoj.
Katarina Velika i Petar III Fjodorovič nisu imali intimne odnose sedam godina jer naslednik ruskog prestola uopšte nije bio zainteresovan bračni život.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U ruskoj istorijskoj seriji "Katarina Velika" jedan od ključnih političkih trenutaka prikazan je kada ruska carica Jelisaveta Petrovna objavljuje rat Pruskoj.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Talas negodovanja izbio je u Poljskoj nakon nedavnih vesti o ruskom profitu od izvoza mineralnih đubriva, koji je Evropska unija pokušala potpuno da blokira u drugoj polovini 2025. godine.
Vojno-bezbednosni mehanizam koji su Zagreb, Tirana i Priština započeli potpisivanjem Zajedničke deklaracije o odbrambenoj saradnji u martu prošle godine mogao bi u narednoj fazi da dobije još jednog učesnika sa zapadnog Balkana - Crnu Goru.
Dok poštene građane maltretiraju blokadama, sami blokaderi vole da "odu na holidej“ i to, ni manje ni više, nego na hrvatskom primorju kao omiljenoj blokaderskoj destinaciji.
Ministar ekonomije u Vladi Hrvatske, Ante Šušnjar, uputio je sramotne i otvorene pretnje srpskom narodu, poručivši bez ikakvog srama da je Hrvatska spremna za nove zločine i pogrome – veće i strašnije od akcije "Oluja"!
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević oglasio se povodom specijalnog rata koji se vodi iz Hrtvatske naglasivši da politički moramo reagovati, a ne da ćutimo i klečimo.
I ovog dana samo jedna tema je bila od važnosti za uredništvo „Večernjih Novosti“ koje je u tim danima apsolutno pratilo državne prioritete u svom izveštavanju: priprema za potpisivanje Balkanskog pakta u mestu Bled u Sloveniji, odnosno, „Bledski razgovori“ kako je skup u međuvremenu nazvan.
Pojačan intenzitet saobraćaja zabeležen je od ranih jutarnjih sati na više graničnih prelaza, a najveće gužve formirane su na izlazu iz Srbije ka Hrvatskoj i Bugarskoj.
Prema merenjima u 8 časova, najtoplije jutros u Srbiji je na Paliću, gde je izmereno 28 stepeni, dok je najniža temperatura zabeležena u Sjenici sa čak 15 stepeni.
Tzv. kosovska policija je na administrativnom punktu Jarinje privela tri pripadnika MUP-a Srbije, od kojih je jedan zadržan na informativnom razgovoru, dok su druga dvojica puštena.
Od početka godine Srbiju su potresli slučajevi ubistava u kojima su se među osumnjičenima našli maloletnici, a te tragedije su ponovo otvorile pitanje maloletničkog nasilja i njegove prevencije.
Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da pokuša da testira čvrstinu i odlučnost NATO ograničenim napadom na neku od zemalja Alijanse u narednih nekoliko godina.
Iransko Ministarstvo obaveštajnih poslova saopštilo je u provinciji Kerman uhapsilo 21 osobu za koju tvrdi da je povezana sa izraelskom obaveštajnom službom Mosad.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je sinoć izvršnu uredbu kojom se uvode carine od 15 odsto na uvozne proizvode napravljene od polikristalnog silicijuma, ključnog materijala koji se koristi u proizvodnji poluprovodnika (čipova) i solarnih panela.
Kompanija Nothing predstavila je nove CMF Clip Pro bežične slušalice, koje donose drugačiji pristup slušanju muzike zahvaljujući "clip-on" dizajnu. Umesto klasičnog umetanja u uho, ove slušalice se jednostavno pričvršćuju za ušnu školjku, pružajući udobnije korišćenje.
U bjuti svetu je sve popularniji "no makeup" trend - način šminkanja koji nežno naglašava prirodnu lepotu i ističe naše najbolje osobine, bez preopterećivanja kože.
Nakon što je snimak Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole na plaži u Ulcinju preplavio društvene mreže oglasila se Marija Kulić i otkrila detalje susreta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.