U ruskoj istorijskoj seriji "Katarina Velika" jedan od ključnih političkih trenutaka prikazan je kada ruska carica Jelisaveta Petrovna objavljuje rat Pruskoj.
Ova scena nije samo dramatičan zaplet u seriji "Katarina Velika", već i prikaz stvarnih istorijskih događaja, koji su bili deo jednog od najvećih sukoba 18. veka, poznatog kao Sedmogodišnji rat.
Sredinom 18. veka Evropa je bila poprište složenih savezništava i rivalstava između velikih sila. U središtu tog sukoba našla se Pruska, na čijem čelu je bio ambiciozni kralj Fridrih II Veliki. Njegova vojna moć i teritorijalne ambicije uznemirile su mnoge evropske monarhije.
Kada je 1756. godine izbio Sedmogodišnji rat, gotovo cela Evropa se podelila u dva bloka. Pruska je stala uz Veliku Britaniju, dok su protiv nje formirali savez Rusija, Austrija i Francuska. Rusko carstvo, kojim je tada vladala Jelisaveta Petrovna, videlo je u jačanju Pruske ozbiljnu pretnju ravnoteži snaga u Evropi.
Foto: Javno vlasništvo
Zašto je Rusija ušla u rat protiv Pruske?
Odluka carice Jelisavete Petrovne da objavi rat Pruskoj bila je motivisana i političkim i ličnim razlozima. Pruski kralj Fridrih II otvoreno je pokazivao prezir prema ruskom dvoru i samoj carici, što je dodatno pogoršalo odnose između dve države.
S druge strane, Rusija je želela da ograniči rastući uticaj Pruske u centralnoj Evropi i da podrži svog saveznika Austriju, koja je nastojala da povrati teritoriju Šlezije izgubljenu u prethodnim sukobima.
Foto: Javno vlasništvo
Ruska vojska protiv pruske vojne mašinerije
Ruska armija tokom rata ostvarila je nekoliko značajnih uspeha protiv pruske vojske. Posebno se ističe bitka kod Kunersdorfa 1759. godine, gde su ruske i austrijske snage nanele jedan od najtežih poraza Fridrihu II.
U jednom trenutku ruska vojska je čak stigla do Berlina i privremeno zauzela prusku prestonicu 1760. godine, što je bio ogroman udarac za Prusku.
Preokret koji je spasao Prusku
Iako je Pruska bila na ivici poraza, tok rata dramatično se promenio 1762. godine, nakon smrti carice Jelisavete Petrovne. Na ruski presto dolazi Petar III, veliki obožavalac Fridriha II.
On je odmah prekinuo rat protiv Pruske i sklopio mir, pa čak i savez sa dotadašnjim neprijateljem. Ovaj nagli zaokret u istoriji često se naziva i "čudom kuće Brandenburg“, jer je praktično spasio Prusku od potpunog poraza.
Foto: Javno vlasništvo
Kako je rat prikazan u seriji?
U seriji "Katarina Velika" odluka Jelisavete Petrovne da objavi rat Pruskoj prikazana je kao dramatičan trenutak u kojem se sudbine velikih imperija prelamaju na ruskom dvoru. Serija naglašava političke intrige, lične animozitete i diplomatske igre koje su prethodile tom potezu.
Istovremeno, ova istorijska epizoda u seriji služi i kao uvod u dolazak na vlast Katarina II Velika, koja će kasnije preuzeti kontrolu nad ruskim carstvom i nastaviti njegovu ekspanziju.
Rat koji je promenio Evropu
Sedmogodišnji rat često se naziva i prvim "svetskim ratom", jer su se borbe vodile na više kontinenata - od Evrope do Severne Amerike i Indije. Iako Rusija na kraju nije ostvarila sve teritorijalne dobitke koje je mogla, njena vojna moć tokom rata pokazala je da je postala jedna od ključnih sila evropske politike.
Katarina Velika i Petar III Fjodorovič nisu imali intimne odnose sedam godina jer naslednik ruskog prestola uopšte nije bio zainteresovan bračni život.
Fridrih II Veliki koji se često pominje u seriji "Katarina Velika" bio je treći kralj Pruske. Otac ga je u detinjstvu terao da gleda pogubljenje svog prijatelja.
Emitovanje serije "Katarina Velika" na programu Informer TV ponovo je u fokus javnosti vratilo jedno od ključnih poglavlja ruske istorije - pripajanje Krima Rusiji 1783. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Katarina Velika i Petar III Fjodorovič nisu imali intimne odnose sedam godina jer naslednik ruskog prestola uopšte nije bio zainteresovan bračni život.
Monstruozno iživljavanje blokadera nad jednom starijom gospođom iz Mladenovca samo je još jedan dokaz ko su zgubidani u stvari, na koji način oni razmišljaju, kakvim se rečnikom služe, šta priželjkuju svima onima koji ne misle kao oni, a pogotovo građanima Srbije koji se usude da im protivreče.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Možda bi neko na njenom mestu postupio drugačije, ali gest mlade Prokupčanke, koja je želela da ostane anonimna, dokaz je i vaspitanja, poštenja i odgovornosti.
Zaječarski Viši sud 15. maja izrekao presudu okrivljenima za jedno od najmonstruoznijih ubistava, ubistvo rudara, Dejana Paunovića. Njegova žena Slađana Paunović koja stoji iz planiranja zločina osuđena je na 20 godina robije. "Crna udovica" nije jedina koja leži kaznu za najkrvavija krivična dela.
Danas u poslepodnevnim satima preminula je Vesna Pecirep iz mesta Jehovac kod Kiseljaka, na koju je jutros pucao njen suprug Miro Pecirep, potvrdili su iz MUP-a SBK za portal Avaz.ba.
Čak i nakon završetka rata, nema pozitivnih scenarija za Ukrajinu i Ukrajince, kaže kijevski politikolog Konstantin Bondarenko koji sada ne živi u domovini.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar