Pikaso je bio umetnički genije, ali iza njegovih slavnih dela krije se mračna strana koja nije bila poznata široj javnosti.
U najnovijem delu o njemu, "Pikaso", Džon Ričardson razotkriva šokantnu istinu o njegovim ljubavnim vezama.
Pikaso je nalazio sadističko zadovoljstvo u izazivanju bola svojim ljubavnicama, a što su više patile, to je njegova umetnost bila bolja.
Iako je bio bogat, slavan i imao brojne obožavateljke, Pikaso je bio daleko od srećnog u ljubavi. Njegova afere i sukobi s ljubavnicama postali su sastavni deo njegove kreativnosti. Najpoznatija je bila njegova veza sa Dorom Mar, koju je Ričardson opisao kao masohistu.
Dora nije imala problem da bude prikazana u najgorem svetlu, sa suzama i izobličenim likovima u Pikasovim slikama, koje su bile pune bola i patnje.
Foto: wikipedia
Pablo Pikaso
Njegova divlja ljubav prema Mari-Teres bila je samo još jedan dokaz koliko je Pikaso bio obuzet svojim željama i potrebama. Međutim, prema njegovoj bivšoj ženi Olgi, Pikaso je bio pun mržnje, a nju je prikazivao u najstrašnijim oblicima - kao jezivu životinju ili izobličenu figuru sa crvenim jezikom i izbočenim očima.
Kako je neprestano menjao partnerke, njegov odnos prema ženama postao je sve više zlostavljački, a u njegovim slikama bile su prisutne slike žena koje su bile brutalno zlostavljane ili ubijene, poput onih koje je slikao u svom minotaur-periodu.
U njegovoj umetnosti bilo je mnogo bika i minotaura, a Pikaso je sam sebe doživljavao kao tog nasilnog bika, kojeg je u umetnosti stalno prikazivao. Dora Mar je bila i žrtva tih slika - Pikaso ju je sve više prikazivao kao "plačljivu ženu", a njene suze i patnja bile su neizbežan deo njegovih najpoznatijih dela.
Foto: EPA
Delo Pabla Pikasa
Njegova brutalnost prema ženama bila je vidljiva i u njegovim svakodnevnim odnosima. Njegova veza sa Dorom bila je puna ljubomornih ispada i fizičkih sukoba, a svaka svađa završavala je "razmenom udaraca".
Dora je čak jednom u afektu zabola nož između prstiju do krvi, kako bi izazvala njegovu pažnju. Pikaso je zadržao krvave rukavice kao podsećanje na tu trenutnu strast i mračnu igru koju je stvorio.
Ujedno, u njegovoj neprijateljskoj atmosferi u Parizu tokom Drugog svetskog rata, Pikaso je nastavio sa svojim radom, ne obazirući se na Nacističke pretnje. Iako su se Gestapo agenti pojavili u njegovom studiju, pljačkali njegove slike i pretili mu smrću, on je ostao nepokolebljiv, čak je iskoristio briljantnu taktiku da sakrije vrednost svojih dela i spasi svoja i Matiseova umetnička dela.
Njegova sposobnost da preživi kroz sve te brutalnosti, afere i umetničke preokrete, učinila je Pikasa jednim od najkontroverznijih umetnika 20. veka, čija su dela bila ispunjena ne samo genijalnošću, već i dubokom mračnom energijom koju je crpio iz svojih veza i fizičkih sukoba.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Jedan naš iseljenik koji se vraćao u Ameriku dao mu je adresu svog prijatelja u Njujorku, što je Slavko prihvatio, a on ga kao slikara preporučio jednoj modnoj radnji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Na pitanje zašto su blokaderi zvezde u Hrvatskoj, poput kolumniste Milana St. Protića, predsednik Aleksandar Vučić kaže da su od devedesetih godina mnogi u Beogradu, koji su za sebe govorili da su nacionalisti, verovali u ljude poput Protića.
Evo naše dece – tako je narod dočekao prebilovačke mučenike kada su 1990. godine, posle skoro pola veka, njihove kosti iznete iz hercegovačkih jama. Istina nije ostala pod zemljom. Zajedno sa mučenicima, posle decenija tišine, na svetlost dana izašlo je i svedočanstvo o njihovom stradanju, poručila je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Vozač kamiona I.J. (40), koji je juče u saobraćajnoj nezgodi na brzoj saobraćajnici Šabac - Loznica usmrtio A. M. (59) i P. L. (62), radnike preduzeća "Signal" iz Sombora dok su izvodili radove na putu saslušan je u Osnovnom javnom tužilaštvu u Šapcu.
Na društvenoj mreži X osvanulo je dramatično upozorenje za sve vozače koji putuju kroz Beograd, u kojem se detaljno opisuje razrađena šema grupe prevaranata i kradljivaca koja svakodnevno operiše na poznatoj benzinskoj pumpi.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
U nemačkom gradu Kelnu pronađena je američka bomba iz Drugog svetskog rata, zbog čega je naređena evakuacija dela grada, uključujući i sedište televizijskih kuća RTL i NTV.
Litvanska vojna obaveštajna služba saopštila je danas da raspolaže informacijama prema kojima Rusija razmatra mogućnost izvođenja napada na kritičnu infrastrukturu u baltičkom regionu, koristeći dronove ukrajinske proizvodnje, kako bi prikrila odgovornost za eventualne incidente.
Velika Britanija uvela je novi paket sankcija Rusiji, usmeren na brodove, banke i industrijske kompanije, s ciljem da dodatno ograniči finansijske tokove koje Moskva može da koristi za finansiranje rata u Ukrajini.
Kada paradajz zahvati trulež, a plodovi postanu meki i crni, prirodno rešenje u vidu sitno usitnjenih ljuski od jaja može efikasno nadoknaditi nedostajući kalcijum i spasiti preostali rod.
Korisnici Android uređaja više ne moraju da budu problem u grupnim razgovorima sa iPhone korisnicima kao ranije. Zahvaljujući RCS tehnologiji, poruke između Androida i Ajfona sada nude mnogo više funkcija nego kada su se koristili stari SMS i MMS standardi.
Večeras od 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" premijerno pogledajte novu epizodu emisije "Demanti" u kojoj je gošća popularna voditeljka Ana Radulović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.