NE DAMO SVOJE PVO SISTEME UKRAJINI: "Pitani smo i objasnili smo zašto to ne možemo da uradimo"
125. 04. 2024. u 22:22
225. 04. 2024. u 22:22
Društvo
Nakon nekoliko burnih decenija, Republika Srbija gradi svetliju budućnost, uključujući i radikalnu transformaciju svoje infrastrukture geoprostornih podataka. Zapravo, zemlja je dobila priznanje za svoje reforme u procesu digitalizacije i ekonomskog razvoja države. Ovo potvrđuje ulogu geoprostornih podataka kao najbitniji resurs 21. veka sa značajnim potencijalom za ekonomski i društveni razvoj države i društva.
U ovom intervjuu sa Borkom Draškovićem, generalnim direktorom Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), GIM International detaljnije posmatra dostignuća u Srbiji, koja mogu da posluže kao primer drugim zemljama na Balkanu a i dalje.
Sistem zemljišne administracije koji dobro funkcioniše predstavlja značajan stub stabilnosti i društvenog blagostanja. Kakva je trenutno situacija sa katastrom u Republici Srbiji i kako se to oslikava u čitavoj zemlji?
- Sistem zemljišne administracije u nekoj državi je i ogledalo stanja u toj državi. Srbija je prethodnih nekoliko decenija prošla kroz veoma težak period koji su obeležile velike ekonomske, političke i socijalne krize što se odrazilo i na sam sistem zemljišne administracije. Do nedavno, sistem zemljišne administracije je bio generator velikih problema, ali i dežurni izgovor za razne malverzacije u Republici Srbiji. Zbog nesređenog stanja bilo je teško realizovati infrastrukturne projekte i razvijati sistem državne uprave. Brojni posrednici za nekretnine, privredni subjekti, čak i državne institucije su nesrazmerno prebacivali krivicu na slabosti unutar Republičkog geodetskog zavoda sa sopstveniih nedoslednosti, neefikasnosti ili povećanja cena. Preopterećen sistem upravljanja zemljištem otežao je čak i garantovanje vlasništva na nepokretnostima, što se i ogleda u činjenici da danas postoji više od 4 miliona neregistrovanih objekata kao i preko 3 miliona stanovnika bez adrese. Uređujući ovo stanje i legalizacijom nepokretnosti omogućava se ekonomski razvoj države, pravna sigurnost i stvaranje privlačne investicione klime. Danas, u skladu sa aktivnostima Vlade Republike Srbije, a uz veliku pomoć Svetske banke i drugih partnera kao što je UNFAO, Republički geodetski zavod krupnim koracima sređuje nasleđene probleme, digitalizuje podatke u poslovne procese i uvodi inovativna rešenja i tehnologije. Iz korena smo promenili ustaljeni sistem registracije nepokretnosti, koji je bio neefikasan, kada je uveden novi Zakon o upisu u katastar nepokretnosti i katastar vodova juna 2018. godine. Poslujemo kao moderna i pragmatična institucija, Republički geodetski zavod više nije tradicionalni registar nepokretnosti, već digitalna platforma javnog sektora koja omogućuje građanima pristup geoprostornim informacijama na jedan transparentan, pouzdan i efikasan način. Naši planovi i aktivnosti su definisani i prezentovani u našoj Strategiji razvoja do 2021. Naša vizija i njena implementacija su izazvale velike, čak i osuđujuće, reakcije, ali svakako motivišu druge delove sistema da budu proaktivni i da učestvuju u reformi čitave države. Potražnja za geoprostornim informacijama se umnožila i geoinformatičari postaju podrazumevani deo radnih timova.
Obzirom na toliko miliona neupisanih objekata i da toliko građana nema zvaničnu adresu, verujem da bi bilo fer reći da se Republika Srbija i dalje suočava sa određenim izazovima u katastru. Koji je Vaš glavni fokus kada je u pitanju njihovo rešavanje?
Tačno, i dalje postoje izazovi u katastru sa kojima se moramo suočiti. Velika promena koju smo uveli u odnosu na prošlost je da pričamo otvoreno o problemima i kako najbolje da ih rešimo. Do sada su se problemi prikrivali, pravdajući postojeće tužno stanje lošim zakonskim rešenjima i neefikasnosti drugih institucija. To je dovelo do toliko velikih problema da smo postali irelevantna i nefunkcionalna institucija koja je držala nepristupačne i neprecizne analogne podatke koji su se teško mogli koristiti. Kao posledicu naše neefikasnosti imali smo i to da su druge institucije kreirale svoje adresne registre i podatke, što je dovelo do novih procedura i opterećenja za privredu i građane. Mi smo definisali svoje izazove i krenuli putem koji je teži, neizvesniji ali koji će nas brže i efikasnije dovesti do našeg cilja. Taj put podrazumeva potpuno nov način razmišljanja (digitalno razmišljanje) kao i uvođenje novih i inovativnih tehnologija i poslovnih procesa. Koristeći geoprostornu platformu Geosrbija, nove metode prikupljanja podataka, kao što je crowdsourcing, mogu biti integrisane u Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka. Uspeli smo da za rekordno kratko vreme, odnosno za ukupno dve godine, uradimo kompletan posao ažuriranja adresnog registra i danas zajedno sa lokalnim samoupravama radimo na njihovom obeležavanju. Pored vremenske uštede, usled uvođenja pomenutih tehnologija ostvarena je i desetostruka finansijska ušteda. Takođe, primenom satelitskih snimaka i metodama mašinskog učenja uspeli smo da evidentiramo sve objekte u Republici Srbiji i, u saradnji sa drugim institucijama u zemlji, radimo na njihovom uvođenju u sistem katastra nepokretnosti. Kao što vidite, nove tehnologije i drugačiji način razmišljanja zajedno sa posvećenim i ekspertskim timom kakav ima RGZ, omogućuje nam da rešimo višedecenijske probleme i da pozicioniramo našu instituciju na centralno mesto koje i zaslužuje u 21. veku. Veoma je bitno da svi u sistemu razumeju da digitalizacija ne podrazumeva samo prosto uvođenje IT sistema i konverziju analognih procesa. Naprotiv, ona podrazumeva digitalizaciju poslovnih procesa, digitalizaciju pravnih okvira i digitalni način razmišljanja praćen relevantnim tehničkim rešenjima za uspešnu i operacionalnu digitalizaciju. U suprotnom, otvaraju se vrata za zlouptrebe jednog nefunkcionalnog i neodrživog sistema. Fokusirani smo na ovaj izazov, i najviše se bavimo uvođenjem komplementnih digitalnih procesa, pridavanju posebne pažnje jednostavnim rešenjima koji su jasno i precizno definisani.
U Vašoj zemlji ste prepoznati kao „Reformator godine“. Koja su ključna dostignuća dovela do toga?
Omogućili smo drugim državnim organima da budu vidljivi. Ponudili smo svim institucijama mogućnost na nacionalnoj digitalnoj platformi da prezentuju svoje podatke besplatno i na jednostavan način. Njihovi podaci su prostorno definisani u jedinstvenom sistemu (UTM - Univerzalni transverzalni Merkatorov koordinatni sistem) i međusobno se preklapaju, pružajući na taj način mnoštvo informacija korisnicima. Trenutno imamo 250 različitih setova podataka, a posebno smo ponosni što smo digitalizovali i mapirali istorijski period koji je oblikovao teritoriju Srbije, kao što je Veliki rat. Ovo priznanje je u stvari dostignuće cele struke. Činjenica da je institucija koja se bavi geoprostornim podacima dobila priznanje za reforme u procesu digitalizacije i ekonomskog razvoja države govori u prilog onome što svo vreme i tvrdimo na globalnom nivou – da su geoprostorni podaci resurs 21. veka i da ima ogroman potencijal za ekonomski i socijalni razvoj jedne države i društva. Sređeni registar nepokretnosti podrazumeva sređene vlasničke odnose i zdravu poslovnu klimu. Mi smo u Srbiji to praktično i dokazali. Do sada, priznanja ove vrste su bila ,,rezervisana” za druge struke, ali ne i za geoinformatičku struku. Sguran sam da vreme digitalnih geoprostornih podataka kao i geoinformatičke struke tek dolazi i da će ovakva priznanja biti normalna u vremenu koje je pred nama. Mnogi ključni faktori su doveli do dobijanja ovog priznanja, uključujući novi način funkcionisanja katastra nepokretnosti i katastra vodova, novi informacioni sistem, unapređenje kvaliteta podataka, digitalna geoprostorna platforma Geosrbija, nova i efikasna Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka, kao i transparentan i efikasan rad RGZ-a i efikasna saradnja sa ostalim institucijama na polju digitalizacijie.
Kako RGZ vidi svoju ulogu u dobu digitalne transformacije?
Ako uspemo u realizaciji projekta reforme, sigurno ćemo biti jedna od vodećih i najbitnijih državnih institucija. Ne može ni da se zamisli privredni napredak bez dobre zemljišne administracije - nema uspešne Srbije bez uspešnog RGZ-a. Uloga geoprostornih podataka, a samim tim i naše institucije, je neophodna u procesu donošenja pametnih odluka i stvaranja pravne sigurnosti. Naš cilj je da uspostavimo celovitu platformu geoprostornih podataka javnog sektora. Prostorni georegistar će imati centralnu ulogu u upravljanju tokovima različitih sistema. Takođe, ideja nam je da objedinimo i hostujemo sve servise i podatke na jednom centralnom mestu i da se sa tog mesta procesiraju i učine dostupnim korisniku na najefikasniji način. Razvijamo nove usluge i servise, danas su svi naši podaci dostupni preko API-a te na najefikasniji način mogu da ih koriste institucije javnog sektora, privreda, građani, obrazovne institucije i da u svakom momentu imaju najažurnije podatke. Na taj način možemo da pomognemo ne samo javnom sektoru pri donošenju pravih i kvalitetnih odluka, već i razvoju privrede i ekonomije cele zemlje za naše građane. Naš akcenat je uvek bio na jakoj saradnji, regionalnoj i međunarodnoj. U današnjem vremenu ubrzanog tehnološkog napretka, znanja i iskustva se razmenjuju na brz način i niko nema prava niti luksuz da radi sam i ugrožava održivi razvoj planete. U vremenu koje je pred nama vidimo neophonost nastavka povezivanja sa ostalim institucijama iz okruženja, institucijama Evrope i ostatka sveta. Pored Svetske banke, UN-a i Evropske komisije, naši prijatelji iz institucija Holandije, Švedske, Ujedinjnenog Kraljevstva, Norveške i drugi su aktivno učestvovali u postizanju našeg uspeha. Tako, i mi želimo da pružimo podršku drugim državama zainteresovanih za postizanje sličnih rezultata.
Koji su dominantni stavovi spram ekonomske vrednosti 3D geoinformacija trenutno u Srbiji?
Zahvaljujući aktivnostima i rezultatima koje smo ostvarili u prethodnom periodu Vlada Republike Srbije i javnost sada shvataju važnost prostornih i 3D podataka u ekonomskom razvoju države i društva. Kao dokaz tome govore i činjenice unapređenja Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka, unapređenja geosektora i usvajanja strateških promena na nacionalnom nivou, kao što je Program ekonomskih reformi Vlade Srbije, uspon Srbije na Doing Business listi Svetske banke, Strategija javnog sektora u Srbiji kao i Akcioni plan Vlade Srbije. Na taj način, geoprostorni podaci su ostali ključan faktor u razvoju države i društva, a sve na osnovu rezultata koje smo ostvarili i na tome smo veoma ponosni. Moram da napomenem da je novi način funkcionisanja Republičkog geodetskog zavoda doveo do značajnog napretka privatnog sektora. Kako je RGZ počeo da daje ažurne podatke i podatke visokog kvaliteta na savremen način, velike ali i male privatne firme su krenule da šire svoje poslovanje, da pružaju nove usluge, ali i da zapošljavaju geoinformatičare. Međutim, usled geopolitičkog položaja države i ljudske prirode uopšte, čini se da je dominantan stav i dalje taj da to što se radi je verovatno dobro ali ne u našoj kući.
Koju ulogu predviđate za institucije kao što su Ujedinjene nacije (UN-GGIM) i Svetska banka, ne samo u Srbiji, već širom sveta?
Naša iskustva su takva da je praktično nemoguće imati širu sliku bez podrške UN i Svetske banke. Geosektor i zemljišna administracija su izuzetno veliki i kompleksni sistemi, i upravljanje geoprostornim podacima je nezamislivo bez globalnog okvira. Ciljevi održivog razvoja 2030 Ujedinjenih nacija jesu svetionik za okvir ili pravac razvoja misije, vizije i ciljeva kojima treba stremiti. Po našem mišljenju UN-GGIM i Svetska banka će imati ključnu ulogu u daljem razvoju Geosektora i institucija kao što je RGZ, na globalnom i na lokalnom nivou. Aktivnosti na integrisanom okviru za geoprostorne informacije na kojem zajedno rade UN-GGIM i Svetska banka pružiće osnov za dalji razvoj infrastrukture geoprostornih podataka, uzimajući u obzir činjenicu da nisu sve zemlje na svetu u istoj poziciji i sa istim okruženjem. Preporukama je da je omogućeno državama da prave akcione planove u skladu sa svojim prioritetima i okolnostima. Mislim da je ovaj pristup „od globalnog ka lokalnom“ odličan i jedini mogući pristup.
Kako očekujete da će sistem zemljišne administracije u Srbiji izgledati za pet ili 10 godina?
Očekujem da će biti izuzetno transparentan i pouzdan sistem, sa značajno unapređenoj efikasnosti i pristupačnosti. Za pet godina ostvarićemo sve naše projektovane ciljeve, a to znači da ćemo biti jedna od najuspešnijih administracija na svetu. Sigurno ćemo se naći u prvih 20 na Doing buisness listi, a nadamo se i u prvih 10. Sistem će takođe biti u potpunosti funkcionalan, sa svim nasleđenim problemima koje su rešeni. Za 10 godina, ako upotrebimo nove tehnologije pametno i usmerimo na opšte dobro tako da odgovara novim potrebama korisnika i u skladu sa tehnološkim trendovima, bićemo transformisani i integrisani u jedinstveni tehnološki svetski geoprostorni sistem najvišeg ranga.
Za kraj, gospodine Draškoviću, organizovaćete zajedničku međunarodnu konferenciju u Srbiji, zajedno sa Zajedničkim istraživačkim centrom (JRC) EU, Svetskom bankom, UNECE, UNFAO i UN-GGIM Evropa ovog septembra. Koja će biti tema ovog događaja?
Osnovna tema konferencije je važnost digitalne transformacije države i društva sa osvrtom na digitalne prostorne podatke i uvođenje inovativnih usluga koje se odnose na regionalno i prostorno planiranje, pametne gradove i poljoprivredu sledeće generacije. Cilj konferencije je da se upoznaju različite zainteresovane strane (javni sektor, privatni sektor, akademska zajednica i ostali) o značaju primene IKT tehnologija i promenu trendova poslovanja u regionu istočne Evrope. Republički geodetski zavod je izabran za domaćina i partnera zbog izuzetnih rezultata koje je ostvario u prethodnom periodu na polju digitalizacije svojih usluga, uvođenjem modernih tehničkih i tehnoloških rešenja i inovativnosti u oblasti upravljanja geoprostornim informacijama i katastra nepokretnosti. Ovo je posebna čast za Republiku Srbiju, RGZ i svih zaposlenih u ovoj instituciji koji naporno rade kako bi našim građanima obezbedili kvalitetnije i efikasnije usluge. Zahvaljujući našem radu, RGZ je danas institucija koja organizuje važne internacionalne skupove kao što je ovaj i u koju dolaze kolege i studenti iz inostranstva (npr. Kraljevina Holandija, Republika Slovenija, Gvajana, Severna Makedonija) radi razmene znanja i iskustva. Na ovaj način Republički geodetski zavod pokazuje da je, zajedno sa Vladom Srbije i uz podršku Svetske banke, na dobrom putu da odgovori svim izazovima 21. Veka.
Ana Oreg iz "Pokreta slobodnih građana" tokom gosotvanja na tajkunskoj N1 obelodanila je kako će opozicija da izađe na izbore u Novom Sadu.
25.04.2024
22:46
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
25.04.2024
21:48
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
25.04.2024
18:13
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
25.04.2024
11:16
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
25.04.2024
10:06
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
25.04.2024
22:18
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
25.04.2024
19:25
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
25.04.2024
17:42
U novom Info danu o prozapadnoj opoziciji, govorili su Miša Vacić lider Srpske desnice, Marjan Rističević iz SNS i narodni poslanik Stojan Radenović.
25.04.2024
16:20
Otac ubijene Vanje Đorčevske, Aleksandar Đorčevski, pušten je danas iz pritvora u kućni pritvor.
25.04.2024
20:40
Prošlo je mesec dana od nestanka i ubistva dvogodišnje devojčice Danke Ilić u Banjskom polju kod Bora. Telo još nije pronađeno.
25.04.2024
20:24
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
25.04.2024
17:31
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
25.04.2024
16:20
Danka Ilić (2) nestala je 26. marta u Banjskom polju kod Bora, u dvorištu porodične kuće svoje majke Ivane Ilić, dok se igrala sa starijim bratom. Prema rečima majke, sin je zatražio vodu, pa je ona otišla do automobila, ali kada se vratila Danka više nije bila tamo. Nažalost, potraga za devojčicom za kojom je tragala cela Srbija, ali i Evropa, završena je na tragičan način.
25.04.2024
20:46
Crno-beli su 26. aprila 2014. godine savladali Zvezdu u Humskoj, a sedam sezona kasnije na meču bez gledalaca remizirali protiv večitog rivala.
26.04.2024
06:40
Dušan Vlahović je ove sezone često kritikovan, iako je trenutno drugi na listi strelaca Serije A sa 16 golova.
26.04.2024
06:30
Srpski košarkaš ostvario nezapamćen uspeh u NBA ligi.
25.04.2024
23:45
Nije moglo bez tenzija u Atini, pošto je po završetku meča između Panatinaikosa i Makabija iz Tel Aviva došlo do incidenta u hodnicima "OAKA" arene.
25.04.2024
23:12
"Kraljevski klub" odbranio prednost domaćeg terena i došao na korak od plasmana na završni turnir Evrolige.
25.04.2024
23:28
Vojno-industrijski kompleks zapadnih zemalja zaostaje za ruskim u stopama proizvodnje i nije u stanju da promeni situaciju u pravcu Kijeva, napisao je bivši oficir CIA i član Demokratske partije SAD Brajan Din Rajt u materijalu za Foks njuz.
26.04.2024
00:15
Rat u Ukrajini – 792. dan
25.04.2024
23:21
Ispitivanja nisu potvrdila eksploziju na avionu Tu-154 poljskog predsednika Leha Kačinjskog koji se srušio u blizini Smolenska 2010. godine . Ovo je izjavio zvanični predstavnik poljskog glavnog tužilaštva Pšemislav Novak, prenosi RIA Novosti .
25.04.2024
23:19
Zajednički napori planetarnih naučnika sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech), Univerziteta Azurna obala i Jugozapadnog istraživačkog instituta otkrili su nove dokaze koji ukazuju na postojanje neuhvatljive devete planete u Sunčevom sistemu.
25.04.2024
22:50
Bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu potrebna je pomoć Ukrajine da bi bio izabran za predsednika na izborima u novembru. O tome je u intervjuu za Lenta.ru govorila politikolog, rukovodilac Centra za severnoameričke studije IMEMO RAN Viktorija Žuravljeva .
25.04.2024
22:28
Sud će ponovo otvoriti slučaj poznatog filmskog producenta.
25.04.2024
16:47
U ovom komadu igralo je 120 dece iz Baletskog centra iz Surčina koja su oduševila publiku.
25.04.2024
15:51
Sinoć je u Beogradskom dramskom pozorištu odigrana predstava "Prafaust" nakon čega su dodeljene i nagrade.
25.04.2024
12:35
Popularni pevač prvi put dolazi u Srbiju
25.04.2024
11:08
Glumcima u filmovima za odrasle se nudi između 2.000 i 6.000 dolara za scenu ako je u pitanju nešto što pre toga nikad nisu radili.
25.04.2024
22:10
Ako se budite sa natečenim očima i sa tamnim kolutovima ispod njih, verovatno pravite određene greške u ishrani.
25.04.2024
22:00
Reddit uvodi značajne izmene u svojoj mobilnoj aplikaciji za iOS i Android, s ciljem da se veći naglasak stavi na komentare.
25.04.2024
21:00
Čuveni prebranac postao je neizostvan deo gotovo svake slavske trpeze, ali i svakodnevne gozbe, posebno u vreme posta.
25.04.2024
20:00
Pre sadnje biljaka i cveća važno je osigurati da zemlja za biljke ima odgovarajuću količinu hranjivih materija, a umesto da koristite đubrivo iz prodavnice, možete napraviti sami prirodno đubrivo, koje će vašoj biljci obezbediti sve što joj je potrebno.
25.04.2024
19:00
Sofija je presrećna jer će uskoro dobiti dete sa svojim novim izabranikom, kog vešto krije od javnosti.
25.04.2024
23:44
Između njih su se odmah javile varnice, pa su ubrzo uplovili u romansu.
25.04.2024
23:14
Tairovićeva nije mogla da sakrije oduševljenje zbog iznenađenja koje joj je priredio njen momak.
25.04.2024
22:48
Reper je na svom Instagram profilu podelio sliku i pokazao kako izgleda nakon operacije.
25.04.2024
22:26
Dudićeva je ispričala da je svojevremeno bila sa kolegom u vezi, ali da tu grešku više ne bi ponovila.
25.04.2024
21:59
Kako bi narod rekao "sto godina su meštani Vučaka čekali na asfalt". Danas im se ostvarila dugogodišnja želja pa su prva tri kilometra obeležili prigodnom proslavom.
25.04.2024
20:30
U Šapcu je najavljen početak besplatne sterilizacije i kastracije pasa. Intervencije koje uključuju i čipovanje i vakcinaciju protiv besnila obavljaće se od 7. maja, a troškovi će biti pokriveni iz gradskog budžeta.
25.04.2024
19:25
Prvi slučaj morbila u Novom Pazaru registrovan je kod četvorogodišnje devojčice koja nije vakcinisana.
25.04.2024
18:03
Danicu Vitorović i Mirjanu Duković iz Donje Bele Reke kod Nove Varoši poznaju dobro ne samo Novovarošani, već i dalje, preko Čajetine sve do Arilja...
25.04.2024
15:44
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
24.04.2024
18:43
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.