BIVŠI AMERIČKI OBAVEŠTAJAC OTKRIO: Amerika želi da izvrši državni prevrat u ovoj evropskoj državi
104. 05. 2024. u 17:41
204. 05. 2024. u 17:41
Društvo
Nakon nekoliko burnih decenija, Republika Srbija gradi svetliju budućnost, uključujući i radikalnu transformaciju svoje infrastrukture geoprostornih podataka. Zapravo, zemlja je dobila priznanje za svoje reforme u procesu digitalizacije i ekonomskog razvoja države. Ovo potvrđuje ulogu geoprostornih podataka kao najbitniji resurs 21. veka sa značajnim potencijalom za ekonomski i društveni razvoj države i društva.
U ovom intervjuu sa Borkom Draškovićem, generalnim direktorom Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), GIM International detaljnije posmatra dostignuća u Srbiji, koja mogu da posluže kao primer drugim zemljama na Balkanu a i dalje.
Sistem zemljišne administracije koji dobro funkcioniše predstavlja značajan stub stabilnosti i društvenog blagostanja. Kakva je trenutno situacija sa katastrom u Republici Srbiji i kako se to oslikava u čitavoj zemlji?
- Sistem zemljišne administracije u nekoj državi je i ogledalo stanja u toj državi. Srbija je prethodnih nekoliko decenija prošla kroz veoma težak period koji su obeležile velike ekonomske, političke i socijalne krize što se odrazilo i na sam sistem zemljišne administracije. Do nedavno, sistem zemljišne administracije je bio generator velikih problema, ali i dežurni izgovor za razne malverzacije u Republici Srbiji. Zbog nesređenog stanja bilo je teško realizovati infrastrukturne projekte i razvijati sistem državne uprave. Brojni posrednici za nekretnine, privredni subjekti, čak i državne institucije su nesrazmerno prebacivali krivicu na slabosti unutar Republičkog geodetskog zavoda sa sopstveniih nedoslednosti, neefikasnosti ili povećanja cena. Preopterećen sistem upravljanja zemljištem otežao je čak i garantovanje vlasništva na nepokretnostima, što se i ogleda u činjenici da danas postoji više od 4 miliona neregistrovanih objekata kao i preko 3 miliona stanovnika bez adrese. Uređujući ovo stanje i legalizacijom nepokretnosti omogućava se ekonomski razvoj države, pravna sigurnost i stvaranje privlačne investicione klime. Danas, u skladu sa aktivnostima Vlade Republike Srbije, a uz veliku pomoć Svetske banke i drugih partnera kao što je UNFAO, Republički geodetski zavod krupnim koracima sređuje nasleđene probleme, digitalizuje podatke u poslovne procese i uvodi inovativna rešenja i tehnologije. Iz korena smo promenili ustaljeni sistem registracije nepokretnosti, koji je bio neefikasan, kada je uveden novi Zakon o upisu u katastar nepokretnosti i katastar vodova juna 2018. godine. Poslujemo kao moderna i pragmatična institucija, Republički geodetski zavod više nije tradicionalni registar nepokretnosti, već digitalna platforma javnog sektora koja omogućuje građanima pristup geoprostornim informacijama na jedan transparentan, pouzdan i efikasan način. Naši planovi i aktivnosti su definisani i prezentovani u našoj Strategiji razvoja do 2021. Naša vizija i njena implementacija su izazvale velike, čak i osuđujuće, reakcije, ali svakako motivišu druge delove sistema da budu proaktivni i da učestvuju u reformi čitave države. Potražnja za geoprostornim informacijama se umnožila i geoinformatičari postaju podrazumevani deo radnih timova.
Obzirom na toliko miliona neupisanih objekata i da toliko građana nema zvaničnu adresu, verujem da bi bilo fer reći da se Republika Srbija i dalje suočava sa određenim izazovima u katastru. Koji je Vaš glavni fokus kada je u pitanju njihovo rešavanje?
Tačno, i dalje postoje izazovi u katastru sa kojima se moramo suočiti. Velika promena koju smo uveli u odnosu na prošlost je da pričamo otvoreno o problemima i kako najbolje da ih rešimo. Do sada su se problemi prikrivali, pravdajući postojeće tužno stanje lošim zakonskim rešenjima i neefikasnosti drugih institucija. To je dovelo do toliko velikih problema da smo postali irelevantna i nefunkcionalna institucija koja je držala nepristupačne i neprecizne analogne podatke koji su se teško mogli koristiti. Kao posledicu naše neefikasnosti imali smo i to da su druge institucije kreirale svoje adresne registre i podatke, što je dovelo do novih procedura i opterećenja za privredu i građane. Mi smo definisali svoje izazove i krenuli putem koji je teži, neizvesniji ali koji će nas brže i efikasnije dovesti do našeg cilja. Taj put podrazumeva potpuno nov način razmišljanja (digitalno razmišljanje) kao i uvođenje novih i inovativnih tehnologija i poslovnih procesa. Koristeći geoprostornu platformu Geosrbija, nove metode prikupljanja podataka, kao što je crowdsourcing, mogu biti integrisane u Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka. Uspeli smo da za rekordno kratko vreme, odnosno za ukupno dve godine, uradimo kompletan posao ažuriranja adresnog registra i danas zajedno sa lokalnim samoupravama radimo na njihovom obeležavanju. Pored vremenske uštede, usled uvođenja pomenutih tehnologija ostvarena je i desetostruka finansijska ušteda. Takođe, primenom satelitskih snimaka i metodama mašinskog učenja uspeli smo da evidentiramo sve objekte u Republici Srbiji i, u saradnji sa drugim institucijama u zemlji, radimo na njihovom uvođenju u sistem katastra nepokretnosti. Kao što vidite, nove tehnologije i drugačiji način razmišljanja zajedno sa posvećenim i ekspertskim timom kakav ima RGZ, omogućuje nam da rešimo višedecenijske probleme i da pozicioniramo našu instituciju na centralno mesto koje i zaslužuje u 21. veku. Veoma je bitno da svi u sistemu razumeju da digitalizacija ne podrazumeva samo prosto uvođenje IT sistema i konverziju analognih procesa. Naprotiv, ona podrazumeva digitalizaciju poslovnih procesa, digitalizaciju pravnih okvira i digitalni način razmišljanja praćen relevantnim tehničkim rešenjima za uspešnu i operacionalnu digitalizaciju. U suprotnom, otvaraju se vrata za zlouptrebe jednog nefunkcionalnog i neodrživog sistema. Fokusirani smo na ovaj izazov, i najviše se bavimo uvođenjem komplementnih digitalnih procesa, pridavanju posebne pažnje jednostavnim rešenjima koji su jasno i precizno definisani.
U Vašoj zemlji ste prepoznati kao „Reformator godine“. Koja su ključna dostignuća dovela do toga?
Omogućili smo drugim državnim organima da budu vidljivi. Ponudili smo svim institucijama mogućnost na nacionalnoj digitalnoj platformi da prezentuju svoje podatke besplatno i na jednostavan način. Njihovi podaci su prostorno definisani u jedinstvenom sistemu (UTM - Univerzalni transverzalni Merkatorov koordinatni sistem) i međusobno se preklapaju, pružajući na taj način mnoštvo informacija korisnicima. Trenutno imamo 250 različitih setova podataka, a posebno smo ponosni što smo digitalizovali i mapirali istorijski period koji je oblikovao teritoriju Srbije, kao što je Veliki rat. Ovo priznanje je u stvari dostignuće cele struke. Činjenica da je institucija koja se bavi geoprostornim podacima dobila priznanje za reforme u procesu digitalizacije i ekonomskog razvoja države govori u prilog onome što svo vreme i tvrdimo na globalnom nivou – da su geoprostorni podaci resurs 21. veka i da ima ogroman potencijal za ekonomski i socijalni razvoj jedne države i društva. Sređeni registar nepokretnosti podrazumeva sređene vlasničke odnose i zdravu poslovnu klimu. Mi smo u Srbiji to praktično i dokazali. Do sada, priznanja ove vrste su bila ,,rezervisana” za druge struke, ali ne i za geoinformatičku struku. Sguran sam da vreme digitalnih geoprostornih podataka kao i geoinformatičke struke tek dolazi i da će ovakva priznanja biti normalna u vremenu koje je pred nama. Mnogi ključni faktori su doveli do dobijanja ovog priznanja, uključujući novi način funkcionisanja katastra nepokretnosti i katastra vodova, novi informacioni sistem, unapređenje kvaliteta podataka, digitalna geoprostorna platforma Geosrbija, nova i efikasna Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka, kao i transparentan i efikasan rad RGZ-a i efikasna saradnja sa ostalim institucijama na polju digitalizacijie.
Kako RGZ vidi svoju ulogu u dobu digitalne transformacije?
Ako uspemo u realizaciji projekta reforme, sigurno ćemo biti jedna od vodećih i najbitnijih državnih institucija. Ne može ni da se zamisli privredni napredak bez dobre zemljišne administracije - nema uspešne Srbije bez uspešnog RGZ-a. Uloga geoprostornih podataka, a samim tim i naše institucije, je neophodna u procesu donošenja pametnih odluka i stvaranja pravne sigurnosti. Naš cilj je da uspostavimo celovitu platformu geoprostornih podataka javnog sektora. Prostorni georegistar će imati centralnu ulogu u upravljanju tokovima različitih sistema. Takođe, ideja nam je da objedinimo i hostujemo sve servise i podatke na jednom centralnom mestu i da se sa tog mesta procesiraju i učine dostupnim korisniku na najefikasniji način. Razvijamo nove usluge i servise, danas su svi naši podaci dostupni preko API-a te na najefikasniji način mogu da ih koriste institucije javnog sektora, privreda, građani, obrazovne institucije i da u svakom momentu imaju najažurnije podatke. Na taj način možemo da pomognemo ne samo javnom sektoru pri donošenju pravih i kvalitetnih odluka, već i razvoju privrede i ekonomije cele zemlje za naše građane. Naš akcenat je uvek bio na jakoj saradnji, regionalnoj i međunarodnoj. U današnjem vremenu ubrzanog tehnološkog napretka, znanja i iskustva se razmenjuju na brz način i niko nema prava niti luksuz da radi sam i ugrožava održivi razvoj planete. U vremenu koje je pred nama vidimo neophonost nastavka povezivanja sa ostalim institucijama iz okruženja, institucijama Evrope i ostatka sveta. Pored Svetske banke, UN-a i Evropske komisije, naši prijatelji iz institucija Holandije, Švedske, Ujedinjnenog Kraljevstva, Norveške i drugi su aktivno učestvovali u postizanju našeg uspeha. Tako, i mi želimo da pružimo podršku drugim državama zainteresovanih za postizanje sličnih rezultata.
Koji su dominantni stavovi spram ekonomske vrednosti 3D geoinformacija trenutno u Srbiji?
Zahvaljujući aktivnostima i rezultatima koje smo ostvarili u prethodnom periodu Vlada Republike Srbije i javnost sada shvataju važnost prostornih i 3D podataka u ekonomskom razvoju države i društva. Kao dokaz tome govore i činjenice unapređenja Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka, unapređenja geosektora i usvajanja strateških promena na nacionalnom nivou, kao što je Program ekonomskih reformi Vlade Srbije, uspon Srbije na Doing Business listi Svetske banke, Strategija javnog sektora u Srbiji kao i Akcioni plan Vlade Srbije. Na taj način, geoprostorni podaci su ostali ključan faktor u razvoju države i društva, a sve na osnovu rezultata koje smo ostvarili i na tome smo veoma ponosni. Moram da napomenem da je novi način funkcionisanja Republičkog geodetskog zavoda doveo do značajnog napretka privatnog sektora. Kako je RGZ počeo da daje ažurne podatke i podatke visokog kvaliteta na savremen način, velike ali i male privatne firme su krenule da šire svoje poslovanje, da pružaju nove usluge, ali i da zapošljavaju geoinformatičare. Međutim, usled geopolitičkog položaja države i ljudske prirode uopšte, čini se da je dominantan stav i dalje taj da to što se radi je verovatno dobro ali ne u našoj kući.
Koju ulogu predviđate za institucije kao što su Ujedinjene nacije (UN-GGIM) i Svetska banka, ne samo u Srbiji, već širom sveta?
Naša iskustva su takva da je praktično nemoguće imati širu sliku bez podrške UN i Svetske banke. Geosektor i zemljišna administracija su izuzetno veliki i kompleksni sistemi, i upravljanje geoprostornim podacima je nezamislivo bez globalnog okvira. Ciljevi održivog razvoja 2030 Ujedinjenih nacija jesu svetionik za okvir ili pravac razvoja misije, vizije i ciljeva kojima treba stremiti. Po našem mišljenju UN-GGIM i Svetska banka će imati ključnu ulogu u daljem razvoju Geosektora i institucija kao što je RGZ, na globalnom i na lokalnom nivou. Aktivnosti na integrisanom okviru za geoprostorne informacije na kojem zajedno rade UN-GGIM i Svetska banka pružiće osnov za dalji razvoj infrastrukture geoprostornih podataka, uzimajući u obzir činjenicu da nisu sve zemlje na svetu u istoj poziciji i sa istim okruženjem. Preporukama je da je omogućeno državama da prave akcione planove u skladu sa svojim prioritetima i okolnostima. Mislim da je ovaj pristup „od globalnog ka lokalnom“ odličan i jedini mogući pristup.
Kako očekujete da će sistem zemljišne administracije u Srbiji izgledati za pet ili 10 godina?
Očekujem da će biti izuzetno transparentan i pouzdan sistem, sa značajno unapređenoj efikasnosti i pristupačnosti. Za pet godina ostvarićemo sve naše projektovane ciljeve, a to znači da ćemo biti jedna od najuspešnijih administracija na svetu. Sigurno ćemo se naći u prvih 20 na Doing buisness listi, a nadamo se i u prvih 10. Sistem će takođe biti u potpunosti funkcionalan, sa svim nasleđenim problemima koje su rešeni. Za 10 godina, ako upotrebimo nove tehnologije pametno i usmerimo na opšte dobro tako da odgovara novim potrebama korisnika i u skladu sa tehnološkim trendovima, bićemo transformisani i integrisani u jedinstveni tehnološki svetski geoprostorni sistem najvišeg ranga.
Za kraj, gospodine Draškoviću, organizovaćete zajedničku međunarodnu konferenciju u Srbiji, zajedno sa Zajedničkim istraživačkim centrom (JRC) EU, Svetskom bankom, UNECE, UNFAO i UN-GGIM Evropa ovog septembra. Koja će biti tema ovog događaja?
Osnovna tema konferencije je važnost digitalne transformacije države i društva sa osvrtom na digitalne prostorne podatke i uvođenje inovativnih usluga koje se odnose na regionalno i prostorno planiranje, pametne gradove i poljoprivredu sledeće generacije. Cilj konferencije je da se upoznaju različite zainteresovane strane (javni sektor, privatni sektor, akademska zajednica i ostali) o značaju primene IKT tehnologija i promenu trendova poslovanja u regionu istočne Evrope. Republički geodetski zavod je izabran za domaćina i partnera zbog izuzetnih rezultata koje je ostvario u prethodnom periodu na polju digitalizacije svojih usluga, uvođenjem modernih tehničkih i tehnoloških rešenja i inovativnosti u oblasti upravljanja geoprostornim informacijama i katastra nepokretnosti. Ovo je posebna čast za Republiku Srbiju, RGZ i svih zaposlenih u ovoj instituciji koji naporno rade kako bi našim građanima obezbedili kvalitetnije i efikasnije usluge. Zahvaljujući našem radu, RGZ je danas institucija koja organizuje važne internacionalne skupove kao što je ovaj i u koju dolaze kolege i studenti iz inostranstva (npr. Kraljevina Holandija, Republika Slovenija, Gvajana, Severna Makedonija) radi razmene znanja i iskustva. Na ovaj način Republički geodetski zavod pokazuje da je, zajedno sa Vladom Srbije i uz podršku Svetske banke, na dobrom putu da odgovori svim izazovima 21. Veka.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
04.05.2024
09:11
Opozicija se danima raspada u paramparčad, a sada je, kako je potvrdio novinar Zoran Panović, "izvršila samoubistvo iz zasede".
03.05.2024
08:04
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
03.05.2024
07:27
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
02.05.2024
17:04
Potrpredsednik Glavnog odbor Srpske napredne stranke, Vladimir Orlić napisao je na svom zvaničnom Iks nalogu kakva je zapravo politika opozicije.
02.05.2024
15:44
Blažo Marković, iz pokreta "Novi ljudi, nova snaga Srbije" i Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer televiziji. Tema njihovog gostovanja bila je sigurnost dece na društvenim mrežama i u sajber svetu generalno.
04.05.2024
17:04
Gosti "Info dana" Informer TV bili su Stefan Krkobabić, potpredsednik PUPS i Vladimir Kokanović, predsednik Saveza Srba u Sloveniji. Oni su komentarisali diplomatsku borbu Srbije u vezi sa takozvanom Rezolucijom o Srebrenici i primanjem lažne države Kosovo u Savet Evrope.
04.05.2024
16:17
Licemerno sponzorstvo rezolucije o Srebrenici iza kog stoji Nemačka i istorijski kontekst nemačkog antisrpskog sentimenta, komentarisali su gosti Info jutra, izdavač Vesna Pešić i predsednik OO SNS Smederevska Palanka Nikola Vučen.
04.05.2024
14:12
Ekonomsku dominaciju Kine na globalnom planu i očajničke pokušaje kolektivnog Zapada da joj stanu na put, komentarisali su gosti Info jutra, Milan Čavić iz Centra za društvenu stabilnost i pukovnik Mirčeta Jokanović.
04.05.2024
13:54
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
04.05.2024
12:28
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
04.05.2024
12:33
Jedna osoba je povređena u udesu koji se dogodio danas u Novom Sadu, na uglu Bulevara Evrope i Futoškog puta, kod hotela Šeraton.
04.05.2024
12:30
Tinejdžer (15) iz Srbije uhapšen je u Beču zbog sumnje da je pretukao devojku (17), pretio joj nožem i ostavio je zaključanu u stanu.
03.05.2024
18:56
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
03.05.2024
17:10
Bomba iz Humske! Prema ekskluzivnim saznanjima Informera, kapiten košarkaša Partizana Kevin Panter (30) po završetku sezone napustiće crno-bele!
04.05.2024
09:51
Italijanski teniser Janik Siner (22) zvanično je potvrdio da je odustao od nastupa na mastersu u Rimu!
04.05.2024
15:48
Generalnom direktoru Milošu Vazuri sam rekao: ‘Nemoj da si naivan, tapšu te po leđima, zaposli mi ćerku, sina, ovoga, onoga. Cela familija se zaposli, a sutra kada bude problem tebe će prvog da šutnu’. Zato se drže zajedno, samo nemojte da mi ljubite grb, da se busate, kaže Igor Duljaj, doskorašnji trener crno-belih.
04.05.2024
13:56
Zamenik kapitena Crvene zvezde Uroš Spajić (31) poručuje za Informer da je prošle jeseni razmišljao da odustane od fudbala, ali da sada ima totalno drugačije planove i želi sa crveno-belima u Ligu šampiona!
04.05.2024
14:40
Ja nemam nikakav lični motiv, već govorim o onome što vidim i zbog toga bih jedva dočekao emisiju sa Aleksandrom Pešićem (31) i Draganom Stojkovićem Piksijem (59), rekao je Rade Bogdanović (53)!
04.05.2024
15:00
Zvanični sajt NATO pakta objavio je interaktivnu mapu svih njenih članica na kojoj je vidno isključila lažnu državu Kosovo i njenog sastava i jedino što se može primetiti je tanka isprekidana administrativna linija.
04.05.2024
14:52
Sjedinjene Države prebacuju borbene avione i bespilotne letelice u Katar nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati ukinuli dozvolu američkim avionima da iz te zemlje gađaju ciljeve u Jemenu i Iraku, piše "Volstrit džornal , pozivajući se na američke zvaničnike.
04.05.2024
14:10
Ima li kraja uspešnim мodernizacijama sovjetskih i ruskih PVO raketnih sistema? Kada je počeo razvoj ”Buka (bukve)”, koji je trajao od 1972. do 1977. godine, s tim da su borbena ispitivanja počela 1977. godine, malo njih je slutilo da će ovaj naslednik ”Kuba”, na čijoj osnovi je i urađen, dočekati da bude veoma velika, gotovo neotklonjiva opasnost za sve što leti.
04.05.2024
15:06
Nova američka vojna pomoć Ukrajini od milijardu dolara ostaće kao investicija u Sjedinjenim Državama, rekao je državni sekretar Entoni Blinken.
04.05.2024
13:40
Ukrajinski zvaničnici potajno priznaju skori gubitak Donbasa, rekao je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris na Jutjub kanalu Duran.
04.05.2024
13:10
Ostvario je i 80 uloga u pozorištu, u više od 8.000 izvođenja.
04.05.2024
09:15
"Tesna koža" je legendarni film čije replike i danas citiramo, a posebnu draž ovoj kultnoj komediji dala je legendarna glumica Rahela Ferari.
04.05.2024
08:03
Eva Ras je popularnost stekla ulogom Smiljke u hit seriji "Srećni ljudi".
03.05.2024
15:53
Osim polufinala, menjaju se i pravila kod glasanja u finalu, koje će biti duže nego inače.
03.05.2024
14:28
Prema narodnom verovanju na dan Vaskrsa veoma je važno da se na trpezi nađu lale, ljiljani ili đurđevak.
04.05.2024
13:10
Kamila Kabeljo je nedavno prisustvovala jednom snimanju, na kojem je pokazala svoje izvajano telo.
04.05.2024
12:30
Glumica Iva Štrljić u razgovoru za Informer otkriva kako provodi Vaskrs, čemu se najviše raduje tokom praznika, ali i kako priprema njen omiljeni kolač.
04.05.2024
12:01
Poslednjih decenija zec je kako u svetu, tako i u Srbiji postao najprepoznatljiviji simbol Vaskrsa, pa se tako u mnogim domovima mogu videti raznorazne vaskršnje dekoracije koje podrazumevaju sve što ima veze sa ovom životinjom.
04.05.2024
11:01
Malo mleka, maslaca, jaja i još nekoliko namirnica, biće dovoljno za ove sjajne hlepčiće.
04.05.2024
10:30
Trinaesti dan svog hodočašća pevač Nikola Rokvić stigao je do manastira u kom će sa porodicom provesti Vaskrs.
04.05.2024
16:39
Anastasija Ražnatović podelila je fotografiju iz svog doma i pokazala kako se njen suprug oporavlja od operacije i ko mu pravi društvo.
04.05.2024
15:34
Pevač nakon razvoda ima novu ljubav o kojoj sada prvi put govori
04.05.2024
15:00
Supruga poznatog voditelja ima poseban ritual tokom neradnih dana
04.05.2024
14:17
Sukob Miljane i Bebice ne prestaje i ne vidi mu se kraj.
04.05.2024
13:53
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
04.05.2024
17:11
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
04.05.2024
09:15
Vesna Kozak iz Padine pre tri godine je počela da gaji kokoške i to više vrsta, ali u njenom kokošarniku najinteresantnije su "arlaukane" koje nose plava jaja!
04.05.2024
08:15
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
03.05.2024
15:26
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
03.05.2024
14:06
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.