POSTOJI LI RIZIK PRI LAPAROSKOPSKOJ OPERACIJI KOVID POZITIVNIH OSOBA? Hirurg Srđan Mijatović o radu u Urgentnom centru u doba korone
Podeli vest
Sutra će biti četiri meseca kako je koronavirus prvi put potvrđen u Srbiji, a za to vreme redovno čujemo izraz "crvena" zona. Misli se, naravno, na infektivna odeljenja i kovid bolnice, međutim, ne treba zaboraviti da je Urgentni centar Kliničkog centra Srbije (KCS) upravo takva zona 365 dana u godini, 24 sata dnevno.
Zbog epidemije koronavirusa, rad u ovoj ustanovi, koja zbrinjava ne samo Beograđane, već pacijente iz cele Srbije, malo je reorganizovan, ali zaposlene u Urgentnom centru COVID 19 nije sprečio da svoj posao obavljaju besprekorno.
Glumac Asim Ugljen (37) spasio se od zlokobne bolesti, ovo je njegova ispovest....
18.06.2021
10:00
Bez obzira na to što se proces rada odvija pod posebnim uslovima, jer je pandemija ta koja je "diktira" drugačiji način i organizaciju.
Kako se u toku epidemije zbrinjavaju pacijenti u Urgentnom centru, da li se prvo testiraju pa operišu ili ipak mora drugačije, da li se izvode sve hirurške intervencije, ali i da li je u toku vanrednog stanja smanjen broj saobraćajnih trauma, samo su neka od pitanja na koje je odgovorio specijalista opšte hirurgije dr Srđan Mijatović, načelnik Hirurgije 1 Urgentnog centra Kliničkog centra Srbije i generalni sekretar Udruženja endoskopskih hirurga Srbije.
- Izvinite, morao sam u operacionu salu - rekao je odmah na početku razgovora.
Koliko se Vaš način rada izmenio otkako je koronavirus prisutan u našoj zemlji, koliko je zahtevniji, teži?
- Generalno gledajući, Urgentni centar je centar za zbrinjavanje hitnih traumatskih stanja kako abdominalne, tako i grudne traume, koje ovde radimo. Takođe, u Centru za ortopedsku hirurgiju i mikrohirurgiju, koji se nalazi u sklopu Urgentnog centra, zbrinjava se traumatizam koštano-mišićnog sistema, dok Odeljenje neurohirurgije zbrinjava povrede glave i vrata. S obzirom na trend udruženih udruženih povreda, u poslednje vreme je sve veći broj pacijenata kojima je neophodno operativno lečenje od strane maksilofacijalnih hirurga, koji imaju veliki doprinos u potpunom ozdravljenju pacijenata.
- Naravno, takav multidisciplinarni pristup lečenju ne bi bio moguć bez izvanredne službe Centra za anesteziju i Odeljenja za radiologiju i dijagnostiku UC, sa kojima svakodnevno blisko sarađujemo. Kompletnu sliku o multidisciplinarnom pristupu lečenju upotpunjuje rad sa gastroenterološkom, kardiološkom i neurološkom službom u UC.
Potpuno smo kompletirani, možemo da uradimo i kompletnu dijagnostiku i da zbrinemo sve pacijente. Zato smo pravi Trauma centar u tom smislu. Pored ovoga navedenog, svakodnevno se u Centru za urgentnu hirurgiju UC zbrinjavaju akutna abdominalna stanja.
- Ali, svi smo se našli u jednoj čudnoj situaciji. Morali smo potpuno drugačije da organizujemo zbrinjavanje urgentnih pacijenata. Jer, nemaju svi pacijenti koji dođu rezultat testa na koronu, koji potvrđuje da su negativni ili pozitivni. Tako da pacijente kod kojih postoji sumnja ili ukazuju na postojanje infekcije COVID 19, na samom prijemno trijažnom odeljenju, hospitalizujemo u posebno izolaciono odeljenje.
U saradnji sa epidemiološkom službom rade im se serološki testovi, PCR testovi. U slučaju da je pacijent pozitivan, a neophodno je hirurško lečenje, operišu se u posebnim operacionim salama, koje su potpuno opremljene za zbrinjavanje takvih bolesnika. Postoperativno lečenje se nastavlja u izolacionom odeljenju a nakon toga ih upućujem na dalje lečenje u kovid bolnice - KBC Zemun, KBC "Dr Dragiša Mišović", KBC "Zvezdara" i odnedavno u KBC"Bežanijska kosa".
Koliko hitna stanja dozvoljavaju da se pacijentima prvo uradi test na korona, a zatim kompletno hopspitalizuju da bi se lečili?
- Procedura je takva da se hospitalizuje svako čije stanje zahteva akutno hirurško lečenje. Ako se utvrdi potreba da on mora odmah da se operiše, odmah i ide u operacionu salu, pa se posle toga radi dijagnostika na COVID 19. U slučaju da može da se odloži hirurško lečenje, prvo se pacijent testira. Na taj način štitimo i druge pacijente i osoblje, da ne bi došlo do interhospitalnog širenja infekcije, koju nismo imali ovde, na šta sam vrlo ponosan.
Da li je među takvim pacijentima bilo više onih koji su bili pozitivni na koronu ili onih koji nisu?
- Ta slika se menja u zavisnosti od dužine i trajanja pandemije, zavisi od toga da li je pik epidemije, kada je došlo do naglog porasta novih zaraženih pacijenata u populaciji odnosno smanjenja broja obolelih od korona virusa. Tako da se ta slika menjala iz dana u dan, u zavisnosti od toga koliko je pacijenata pozitivno a koliko negativno.
Na koji način se i kako zbrinjavaju pacijenti, da li im se rade sve hiruške procedure, da li se rade i laparoskopke operacije?
- S obzirom na postojanje virusa, a respiratorni trakt je jako podložan njegovom širenju, laparoskopske operacije se rade samo kod pacijenata za koje imamo test da je kovid negativan. U tom slučaju pristupamo laparoskopskim operacijama. Kod akutnih hirurških stanja, gde nemamo jasno definisanu sliku o pacijentu da li je pozitivan ili negativan na korona virus, ne radimo laparoskopske operacije, iz razloga jer postoji preporuka i evropskog Udruženja za laparaoskopsku hirurgiju sa kojom smo mi u stalnom kontaktu, da se laparoskopske operacije kod pacijenta koji su kovid pozitivni ne izvode.
- Udruženje endoskopskih hirurga Srbije je organizovalo svoj Drugi kongres sa međunarodnim učešćem u novembru prošle godine u Beogradu, kojim sam lično predsedavao, a na kojem su bili prisutni svi hirurzi iz regiona, kao i vodeća evropska i svetska imena i laparoskopske i miniinvazivne hirurgije, kao što su prof. dr Selman Uranus, predsednik svetskog Udruženja za urgentnu laparoskopsku hirurgiju, prof. dr Giusto Pignjata, kod koga su danas eminentni laparoskopski hirurzi iz Srbije i celog sveta regiona bili na edukaciji. Takođe, aktivno učešće je uzeo i predsednik Evropskog udruženja laparoskopskih hirurga (EAES) prof. dr Andrea Pietrabisa, sa kojim smo u stalnom kontaktu i i razmenjujemo sadašnja iskustva u vreme pandemije COVID 19, u lečenju pacijenata minimalno invazivnom tehnikom zbog njege specifičnosti.
- Inače, Udruženje endoskopskih hirurga Srbije (UEHS) je u proteklih godinu dana održalo više bazičnih kurseva za laparoskopsku hirurgiju, i to uz učešće predavača koji su vodeći stručnjaci iz svih oblasti laparoskopske hirurgije i edukovalo više od 100 mladih hirurga iz Srbije, Republike Srpske, Makedonije i Crne Gore.
Postoji li određeni rizik ako se kod kovid pacijenata radi laparoskopska operacije?
- Da, postoji veliki rizik. Moramo da štitimo i pacijenta i sve osoblje u sali, jer da bismo ušli u laparaoskopsku operaciju moramo da kreiramo pneumoperitone a gde je veća mogućnost širenja aerosola (prenošenje virusa) nego kod drugih pacijenata. Tako je veća mogućnost infekcije i anesteziologa, instrumentarki, hirurga...
To znači da je korona uticala na smanjenje brojha urađenih laparoskopskih operacija?
- U svakom slučaju je mnogo manje izvedenih laparoskopskih operacija u periodu postojanja korona virusa. Ova metoda se, inače, može primeniti u abdominalnoj traumi, kod akutnih krvarenja, kod zbrinjavanja raznih performacija na parenhimatoznim organima, kod karcinoma debelog creva, akutne upale žučne kese, slepog creva i drugih stanja koja iziskuju hirurško lečenje.
Kakva je budućnost laparoskopske hirurgije i robot hirurgije u Srbiji?
- U našoj zemlji i manje razvijenim evropskim i svetskim zemljama se o minimalno invazivnoj hirurgiji govori kao o hirurgiji budućnosti. U ekonosmki razvijenim zemljama minimalno invativna hirurgija je daleka sadašnjost uz primenu najmodernije tehnologije i tehnike, koja je neizostavna u modernom pristupu hirurgiji. Uvođenje robotskog sistema u zdravstveni sistem zemlje bi mnogo tome doprinelo, jer je Srbija uz Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru, jedina zemlja u regionu koja ne poseduje robotski sistem. Njegova multidisciplinarnost i mogućnost primene u abdominalnoj hirurgiji, kardiohirurgiji, urologiji, ginekologiji bi mnogo doprinela boljem, kvalitetnijem i kraćem oporavku pacijenata.
Koliko se dnevno operacija uradi u Urgentnom centru?
- Nikada taj broj nije isti. Nekada postoji veći saobraćajni traumatizam, nekada ima više akutnih abdominalnih, grudnih i neurohirurških traum, tako da ne možemo tačno definisati koji se u toku 24 sata, ali svi koji dođu u Urgentni centar, budu zbrinuti, ne samo iz Beograda, već iz Srbije, pa i regiona.
Imali smo karantin i vanredno stanje, podaci Zavoda za statistiku pokazuju da je u tom periodu od 15. marta do 6. maja, kada je bio na snazi policijski čas, bilo manje saobraćajnih nezgoda i nesreća u odnosu na isti period prošle godine. Da li ste i Vi to primetili?
- Jeste, značajno manji broj saobraćajnih trauma je bio ali po popuštanju mera došlo je do povećanog broja saobraćajnog traumatizma, naročito u populaciji koja voze moticikle, mopede... Uglavnom je to populacija nešto starija od 18, 19 godina.
Kako Vama kao hirurguizgleda borba našeg zdravstvenog sistema protiv koronavirusa i imate li neštzo da poručite građanima?
- Ja mislim da menadžment ove kuće na čelu sa Ministarstvom zdravlja izvanredno radi svoj posao, mi imamo kompletnu opremu, osoblje koje radi sa pacijentima je izuzetno stručno, sprovode se kontinuirane edukacije i što je najvažnije, mladi lekari, sestre i ostalo osoblje se na najkvalitetniji način uvodi u poslove, koji ih očekuju u budućnosti. Postoji velika motivacija svih zaposlenih od najnižeg do najvišeg kadra, i menadžmenta, da se maksimalno pomogne svim pacijentima u ovom trenutku.
- Mislim da je jako važno sprovoditi edukaciju kadra, primenjivati multidisciplinarni pristup radu, posebno slušati savete epidemiologa, pratiti uputstva Ministarstva zdravlja i pridržavati se svih mera i izolacije i samoizolacije - završava Mijatović za Telegraf.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski vojnik koji se predao kod Rabotina u Zaporoškoj oblasti rekao je za RIA Novosti da samo mali broj mladih vojnih lica Oružanih snaga Ukrajine učestvuje u izvršavanju zadataka na liniji fronta, ostatak vojnika je stariji od 50 godina, a ti stari vojnici često odbijaju da prate naređenja na liniji fronta.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Ministar odbrane i mandatar za sastav nove vlade Srbije Miloš Vučević potpisao je danas podršku gradskoj listi Srpske narodne stranke u Novom Sadu i tom prilikom rekao da će u tom gradu pobediti volja naroda.
U prostorijama Opštinskog odbora Srpske napredne stranke na Starom gradu,bpočelo je prikupljanje potpisa podrške listi ALEKSANDAR VUČIĆ - STARI GRAD SUTRA.
Predsednica Srpske stranke Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski komentarisala je Rezoluciju o Srebrenici tokom svog gostovanja u "Info jutru" Informer TV.
Geopolitički svet je sve uzburkaniji. Verovatno Srbija treba da bude veličine Gaze da bi bila dovoljno mala. U svetu ima mnogo prekombinovanja. Dešava se nešto što će prave rezultate dati tek za pet godina. O domaćoj politici, ali i o poseti Blinkena Bliskom Istoku govorili su u "Info večeri" Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Jovana Stojković iz pokreta Živim za Srbiju.
O uazvrelom sukobu na Bliskom istoku govorio je Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i ratni izveštač Igor Damnjanović.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je u četvrtak podnelo optužni predlog protiv Z. R. (51) zbog opravdane sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materij.
Vasilije Gačević, Marko Daničić, Jetmir Gočaj i Dejan Popović su četvorica trenutno najtraženijih ubica za kojima traga srpska policija. Svi su osumnjičeni za teško ubistvo.
Fudbaleri Partizana ni petu godinu zaredom neće osvojiti nijedan trofej, a kako bi izbegli totalni fijasko, kako znaju i umeju moraju da sačuvaju drugo mesto na tabeli koje ih naredne sezone vodi u kvalifikacije za Ligu šampiona!
Fudbaleri Vojvodine i Crvene zvezde danas (17.30, Arena 1 premijum) na stadionu "Karađorđe" u Novom Sadu igraju derbi 2. kola plej-ofa Superlige Srbije, a to bi mogla da bude svojevrsna priprema ekipa za predstojeće finale Kupa Srbije, pošto će isti timovi igrati za pehar u drugom po važnosti takmičenju u državi.
Fudbaleri Intera iz Majamija savladali su na Nju Ingland sa 4:1 u noći između subote i nedelje. Lionel Mesi (36) je pobedi doprineo sa dva gola i asistencijom, pa je stigao do prvog mesta na listi strelaca u MLS ligi.
Prema rezultatima najnovijeg istraživanja javnog mnjenja, aktuelni američki predsednik Džozef Bajden je sa 38,7 dosto podrške najmanje popularan američki predsednik u poslednjih 70 godina, čak ispod nivoa podrške koju su svojevremeno imali Ričard Nikson i Džimi Karter, što ugrožava Bajdenove šanse za reizbor, preneli su danas američki mediji.
Ministarstvo spoljnih poslova Tadžikistana dalo je hitnu preporuku građanima te zemlje da se privremeno uzdrže od putovanja na rusku teritoriju, rečeno je RIA Novostima u odeljenju za informisanje Ministarstva spoljnih poslova iz Dušanbea.
Sara Regan je počela redovno da vežba jogu i vrlo brzo uočila pozitivne zdravstvene promene - osećala se snažnije i pokretljivije, a imala je i bolje držanje.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.