Vakcinu su zajednički razvili Nacionalni istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju "Gamalej" i rusko Ministarstvo odbrane. Kako je nedavno objasnio direktor Centra "Gamalej" Aleksandar Gincburg, čestice virusa korona u vakcini ne mogu da naštete organizmu. Naime, prilikom pravljenja ruske vakcine korišćene su mrtve čestice napravljene na bazi adenovirusa.
- Čestice koje mogu da reprodukuju sebi slične se označavaju kao žive. Ove čestice u vakcini ne mogu da se razmnožavaju. Upravo zbog toga nema razloga za strah da vakcina može naštetiti zdravlju čoveka - kazao je Gincburg.
Foto: printscreen
Virusolog Ana Gligić ističe za "Blic" da je vrlo dobro što su Rusi koristili "umrtvljen" adenovirus. Kako kaže, ceo svet ima adenoviruse u populaciji, te bi bilo problematično da su koristili živ adenovirus.
- Oni su uzeli adenovirus koji je nosač i neće izazvati bolest, a na njega su ugradili onaj deo sadašnje korone koji će dati imunitet. Reč je o samo jednoj karici nukleinske kiseline koja daje imunitet. Ruski naučnici su jako dobri stručnjaci i vakcina je sigurno bezbedna - smatra dr Gliglić i dodaje da bi se vakcinisala ruskom vakcinom.
Klinička ispitivanja pokrenuta su polovinom juna i svih 38 dobrovoljaca je razvilo imunitet na virus korona, a nuspojava nije bilo. Međutim, pojedini stručnjaci izrazili su sumnju u efikasnost vakcine jer je premali uzorak dobrovoljaca.
- Bitno je da se uzme reprezentativan uzorak i Rusi su to dobro uradili. Kada se testira na hiljadama ljudi, tu su greške neizbežne i 30 odsto je tad sigurno lažno pozitivno ili negativno. Ne sumnjam da su ruski stručnjaci testirali vakcinu i na sebi - ukazuje dr Gligić.
Ruski naučnici istakli su da je vakcina brzo razvijena jer je modifikovana verzija one koja već postoji za borbu protiv drugih bolesti.
- Oni su radili i na vakcini protiv SARS-a i kad je on prestao, oni su to zamrzli. Verovatno su imali sve spremno, samo je trebalo da nastave. Za ovakvu genetski modifikovanu vakcinu ne treba 18 meseci da se ispita, a za klasičnu atenuiranu živu vakcinu potrebno je i dve do tri godine da se sve ispita - objašnjava dr Gligić.
Foto: Tanjug/Reuters
Ruski zvaničnici najavili su da će masovna proizvodnja vakcine početi u avgustu, a da će do kraja 2020. proizvesti 200 miliona doza vakcine protiv virusa korona.
- Jedna država kad pravi vakcinu prvo obezbedi dovoljne količine za svoje stanovništvo, ali obično kad je registruju već imaju pogon za masovnu proizvodnju. Za ovu vakcinu se ne zna koliko će dugo da traje imunitet jer još nije prošlo dovoljno vremena. Međutim, važno da se zaustavi pandemija i da se napravi bilo kakva vakcina koja će dati imunitet. Sigurno je da Rusi ovde neće stati i verovatno će da naprave i klasičnu vakcinu - smatra dr Gligić.
Ne postoji naučnik ili tim u svetu koji bi pustio vakcinu koja nije bezbedna i da ne daje zaštitu, ističe za "Blic" epidemiolog i specijalista za imunizaciju prim. dr Tomislav Radulović.
- Smatram da je sad nemoguće da bilo ko odobri vakcinu koja ne bi bila bezbedna i imunogena. Osim toga, kada se bilo koja vakcina uvozi u Srbiju, ona prolazi kroz ozbiljnu kontrolu "Torlaka" i naših stručnjaka. Znači, utvrđuju da li je bezbedna u smislu postvakcinalnih reakcija, da li se dobro podnosi i da li daje imuni odgovor. To je još jedna provera i bez toga nema puštanja u promet vakcina koje se i do sad upotrebljavaju - objašnjava dr Radulović.
To je potvrdio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Mi pratimo situaciju, ali će kvalitet vakcine morati da potvrde naši stručnjaci. Srećni smo ako je Rusija napravila vakcinu. Što pre dođe vakcina, to je spas za ekonomiju. Primiću bilo koju vakcinu za koju mi srpski stručnjaci budu rekli da je dobra - rekao je Vučić.
Foto: Reuters
Prioritet je bezbednost
Dr Darija Kisić Tepavčević rekla je da u Srbiji postoji precizno utvrđena zakonska procedura o odobravanju korišćenja određene vakcine.
- Proizvodnja vakcina ima jasno definisane faze i postupke, strogo kontrolisane. Prioritet jeste bezbednost i što veća efektivnost, sa stvaranjem što dužeg postvakcinalnog imuniteta. MI imamo definisane kirterijume za primenu, definisano zakonskim aktima. Svaka vakcina prolazi kroz to i kod nas u Agenciji za lekove bez obzira na to što poseduje sertifikate. Tu nema odstupanja - rekla je dr Kisić Tepavčević.
Ko treba da se vakciniše
Prim. dr Radulović kaže da to zavisi od naše države, od ugovora sa proizvođačem, kao i od spomenute detaljne kontrole u našoj zemlji.
- Takođe, pitanje je kolika je zainteresovanost naših građana. Lično smatram da bi svi stariji od 65 godina, kao i svi hronični pacijenti, uključujući i decu, trebalo da se vakcinišu - poručuje dr Radulović i dodaje da bi se on prvi vakcinisao tom vakcinom.
Cena ruske vakcine protiv koronavirusa za međunarodno tržište biće najmanje 10 dolara za dve doze, saopštio je predsednik borda direktora kompanije R-Farm Aleksej Repik
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Cena ruske vakcine protiv koronavirusa za međunarodno tržište biće najmanje 10 dolara za dve doze, saopštio je predsednik borda direktora kompanije R-Farm Aleksej Repik
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Etna, jedan od najaktivnijih vulkana u Evropi, ponovo je snažno izbacivala pepeo, zbog čega je privremeno obustavljen dolazni avio-saobraćaj na međunarodnom aerodromu „Katanija Vinčenco Belini“ na Siciliji.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Predsednik SAD Donald Tramp sastaće se sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim ove nedelje u Ankari, na marginama samita NATO-a, a posle tog razgovora verovatno će ponovo kontaktirati predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je visoki američki zvaničnik.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.