Vakcinu su zajednički razvili Nacionalni istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju "Gamalej" i rusko Ministarstvo odbrane. Kako je nedavno objasnio direktor Centra "Gamalej" Aleksandar Gincburg, čestice virusa korona u vakcini ne mogu da naštete organizmu. Naime, prilikom pravljenja ruske vakcine korišćene su mrtve čestice napravljene na bazi adenovirusa.
- Čestice koje mogu da reprodukuju sebi slične se označavaju kao žive. Ove čestice u vakcini ne mogu da se razmnožavaju. Upravo zbog toga nema razloga za strah da vakcina može naštetiti zdravlju čoveka - kazao je Gincburg.
Foto: printscreen
Virusolog Ana Gligić ističe za "Blic" da je vrlo dobro što su Rusi koristili "umrtvljen" adenovirus. Kako kaže, ceo svet ima adenoviruse u populaciji, te bi bilo problematično da su koristili živ adenovirus.
- Oni su uzeli adenovirus koji je nosač i neće izazvati bolest, a na njega su ugradili onaj deo sadašnje korone koji će dati imunitet. Reč je o samo jednoj karici nukleinske kiseline koja daje imunitet. Ruski naučnici su jako dobri stručnjaci i vakcina je sigurno bezbedna - smatra dr Gliglić i dodaje da bi se vakcinisala ruskom vakcinom.
Klinička ispitivanja pokrenuta su polovinom juna i svih 38 dobrovoljaca je razvilo imunitet na virus korona, a nuspojava nije bilo. Međutim, pojedini stručnjaci izrazili su sumnju u efikasnost vakcine jer je premali uzorak dobrovoljaca.
- Bitno je da se uzme reprezentativan uzorak i Rusi su to dobro uradili. Kada se testira na hiljadama ljudi, tu su greške neizbežne i 30 odsto je tad sigurno lažno pozitivno ili negativno. Ne sumnjam da su ruski stručnjaci testirali vakcinu i na sebi - ukazuje dr Gligić.
Ruski naučnici istakli su da je vakcina brzo razvijena jer je modifikovana verzija one koja već postoji za borbu protiv drugih bolesti.
- Oni su radili i na vakcini protiv SARS-a i kad je on prestao, oni su to zamrzli. Verovatno su imali sve spremno, samo je trebalo da nastave. Za ovakvu genetski modifikovanu vakcinu ne treba 18 meseci da se ispita, a za klasičnu atenuiranu živu vakcinu potrebno je i dve do tri godine da se sve ispita - objašnjava dr Gligić.
Foto: Tanjug/Reuters
Ruski zvaničnici najavili su da će masovna proizvodnja vakcine početi u avgustu, a da će do kraja 2020. proizvesti 200 miliona doza vakcine protiv virusa korona.
- Jedna država kad pravi vakcinu prvo obezbedi dovoljne količine za svoje stanovništvo, ali obično kad je registruju već imaju pogon za masovnu proizvodnju. Za ovu vakcinu se ne zna koliko će dugo da traje imunitet jer još nije prošlo dovoljno vremena. Međutim, važno da se zaustavi pandemija i da se napravi bilo kakva vakcina koja će dati imunitet. Sigurno je da Rusi ovde neće stati i verovatno će da naprave i klasičnu vakcinu - smatra dr Gligić.
Ne postoji naučnik ili tim u svetu koji bi pustio vakcinu koja nije bezbedna i da ne daje zaštitu, ističe za "Blic" epidemiolog i specijalista za imunizaciju prim. dr Tomislav Radulović.
- Smatram da je sad nemoguće da bilo ko odobri vakcinu koja ne bi bila bezbedna i imunogena. Osim toga, kada se bilo koja vakcina uvozi u Srbiju, ona prolazi kroz ozbiljnu kontrolu "Torlaka" i naših stručnjaka. Znači, utvrđuju da li je bezbedna u smislu postvakcinalnih reakcija, da li se dobro podnosi i da li daje imuni odgovor. To je još jedna provera i bez toga nema puštanja u promet vakcina koje se i do sad upotrebljavaju - objašnjava dr Radulović.
To je potvrdio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Mi pratimo situaciju, ali će kvalitet vakcine morati da potvrde naši stručnjaci. Srećni smo ako je Rusija napravila vakcinu. Što pre dođe vakcina, to je spas za ekonomiju. Primiću bilo koju vakcinu za koju mi srpski stručnjaci budu rekli da je dobra - rekao je Vučić.
Foto: Reuters
Prioritet je bezbednost
Dr Darija Kisić Tepavčević rekla je da u Srbiji postoji precizno utvrđena zakonska procedura o odobravanju korišćenja određene vakcine.
- Proizvodnja vakcina ima jasno definisane faze i postupke, strogo kontrolisane. Prioritet jeste bezbednost i što veća efektivnost, sa stvaranjem što dužeg postvakcinalnog imuniteta. MI imamo definisane kirterijume za primenu, definisano zakonskim aktima. Svaka vakcina prolazi kroz to i kod nas u Agenciji za lekove bez obzira na to što poseduje sertifikate. Tu nema odstupanja - rekla je dr Kisić Tepavčević.
Ko treba da se vakciniše
Prim. dr Radulović kaže da to zavisi od naše države, od ugovora sa proizvođačem, kao i od spomenute detaljne kontrole u našoj zemlji.
- Takođe, pitanje je kolika je zainteresovanost naših građana. Lično smatram da bi svi stariji od 65 godina, kao i svi hronični pacijenti, uključujući i decu, trebalo da se vakcinišu - poručuje dr Radulović i dodaje da bi se on prvi vakcinisao tom vakcinom.
Cena ruske vakcine protiv koronavirusa za međunarodno tržište biće najmanje 10 dolara za dve doze, saopštio je predsednik borda direktora kompanije R-Farm Aleksej Repik
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Cena ruske vakcine protiv koronavirusa za međunarodno tržište biće najmanje 10 dolara za dve doze, saopštio je predsednik borda direktora kompanije R-Farm Aleksej Repik
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa najvećim badminton igračem svih vremena, dvostrukim olimpijskim šampionom i petostrukim svetskim prvakom Lin Danom.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) nastavlja da radi punom parom, pa je tako u potpunosti raskrinkan Mihailo Marković, zgubidan sa Pravnog fakulteta koji se "proslavio" veličanjem Albanaca sa KiM.
U noći između srede i četvrtka dogodio se vandalski čin kada je nepoznato maskirano lice crvenom farbom isprskalo prostorije SNS-a u Dobanovcima - opština Surčin.
Blokaderski analitičar Boško Jakšić zaratio je sa tajkunom Draganom Đilasom, nakon što je Đilas najavio izlazak pro-evropske koalicije na izbore, kad god oni budu raspisani.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se putem svog zvaničnog Instagram naloga i izdvojio ključnu poruku iz intervjua koji je dao Radio Beogradu.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U bečkom okrugu Lizing, otkrivena je masivna hala za uzgoj kanabisa. Specijalna jedinica WEGA upala je u postrojenje, zaplenila neverovatne količine droge i izvela seriju hapšenja.
U Višem sudu u Beogradu pokrenut je još jedan parnični postupak protiv Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka Koste K. koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio 10 ljudi i ranio još šestoro.
Više javno tužilaštvo u Beogradu proširilo je na još dva osumnjičena lica istragu koja se vodi protiv Strahinje B. (19), zbog postojanja osnova sumnje da je 23. marta 2026. godine oko 3:30 časova, aktivirao i bacio ručnu bombu na jedan fitnes klub na teritoriji GO Zemun.
Komandantu Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd Dušanu N. i vođi interventnog tima Nikoli K. određen je pritvor, saznaje Informer.
Američke snage onesposobile su još jedan naftni tanker u Omanskom zalivu, pošto je brod, prema tvrdnji Centralne komande SAD, pokušao da prekrši blokadu Irana i preveze iransku naftu.
Rusija tvrdi da su njene trupe zauzele selo Ohrimovku u Harkovskoj oblasti Ukrajine, koja je bila jedno od glavnih utvrđenih područja ukrajinskih oružanih snaga na severoistoku regiona.
Neočekivane nestašice materijala imaju značajan negativan uticaj na nemačku industriju, smanjuju proizvodnju i dugoročno doprinose rastu cena za potrošače, pokazuje danas objavljen izveštaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.
Ambasadori Nemačke, Francuske i Velike Britanije stigli su danas u Ministarstvo spoljnih poslova Rusije na razgovor sa zamenikom šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova.
Istaknuti srpski kompozitor, muzički urednik i stvaralac, Vladimir Milačić umro je u 65. godini, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj muzici, pozorištu i na televiziji.
U masovnoj akciji turske policije koja je bila usmerena protiv elitne mreže šverca i prodaje droge, uhapšene su neke od najvećih glumačkih i muzičkih zvezda.
Američka kompanija Antropik predstavila je novi AI model Klod Fejbl 5 (Claude Fable 5), prvu verziju svog najmoćnijeg AI modela Mitos koja je dostupna široj javnosti, ali uz rigorozne bezbednosne restrikcije.
Učesnik prve sezone Exatlona i takmičar Plavog tima, Nemanja Radovanović, dao je savet svim novim učesnicima koji žele da se oprobaju u drugoj sezoni najvećeg sportskog rijalitija na svetu.
Pevačica Mina Kostić već neko vreme je na lečenju na klinici za psihijatrijske bolesti "Laza Lazarević", a njena koleginca Dragica Zlatić prokomentarisala je je njenu situaciju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.