Vakcinu su zajednički razvili Nacionalni istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju "Gamalej" i rusko Ministarstvo odbrane. Kako je nedavno objasnio direktor Centra "Gamalej" Aleksandar Gincburg, čestice virusa korona u vakcini ne mogu da naštete organizmu. Naime, prilikom pravljenja ruske vakcine korišćene su mrtve čestice napravljene na bazi adenovirusa.
- Čestice koje mogu da reprodukuju sebi slične se označavaju kao žive. Ove čestice u vakcini ne mogu da se razmnožavaju. Upravo zbog toga nema razloga za strah da vakcina može naštetiti zdravlju čoveka - kazao je Gincburg.
Foto: printscreen
Virusolog Ana Gligić ističe za "Blic" da je vrlo dobro što su Rusi koristili "umrtvljen" adenovirus. Kako kaže, ceo svet ima adenoviruse u populaciji, te bi bilo problematično da su koristili živ adenovirus.
- Oni su uzeli adenovirus koji je nosač i neće izazvati bolest, a na njega su ugradili onaj deo sadašnje korone koji će dati imunitet. Reč je o samo jednoj karici nukleinske kiseline koja daje imunitet. Ruski naučnici su jako dobri stručnjaci i vakcina je sigurno bezbedna - smatra dr Gliglić i dodaje da bi se vakcinisala ruskom vakcinom.
Klinička ispitivanja pokrenuta su polovinom juna i svih 38 dobrovoljaca je razvilo imunitet na virus korona, a nuspojava nije bilo. Međutim, pojedini stručnjaci izrazili su sumnju u efikasnost vakcine jer je premali uzorak dobrovoljaca.
- Bitno je da se uzme reprezentativan uzorak i Rusi su to dobro uradili. Kada se testira na hiljadama ljudi, tu su greške neizbežne i 30 odsto je tad sigurno lažno pozitivno ili negativno. Ne sumnjam da su ruski stručnjaci testirali vakcinu i na sebi - ukazuje dr Gligić.
Ruski naučnici istakli su da je vakcina brzo razvijena jer je modifikovana verzija one koja već postoji za borbu protiv drugih bolesti.
- Oni su radili i na vakcini protiv SARS-a i kad je on prestao, oni su to zamrzli. Verovatno su imali sve spremno, samo je trebalo da nastave. Za ovakvu genetski modifikovanu vakcinu ne treba 18 meseci da se ispita, a za klasičnu atenuiranu živu vakcinu potrebno je i dve do tri godine da se sve ispita - objašnjava dr Gligić.
Foto: Tanjug/Reuters
Ruski zvaničnici najavili su da će masovna proizvodnja vakcine početi u avgustu, a da će do kraja 2020. proizvesti 200 miliona doza vakcine protiv virusa korona.
- Jedna država kad pravi vakcinu prvo obezbedi dovoljne količine za svoje stanovništvo, ali obično kad je registruju već imaju pogon za masovnu proizvodnju. Za ovu vakcinu se ne zna koliko će dugo da traje imunitet jer još nije prošlo dovoljno vremena. Međutim, važno da se zaustavi pandemija i da se napravi bilo kakva vakcina koja će dati imunitet. Sigurno je da Rusi ovde neće stati i verovatno će da naprave i klasičnu vakcinu - smatra dr Gligić.
Ne postoji naučnik ili tim u svetu koji bi pustio vakcinu koja nije bezbedna i da ne daje zaštitu, ističe za "Blic" epidemiolog i specijalista za imunizaciju prim. dr Tomislav Radulović.
- Smatram da je sad nemoguće da bilo ko odobri vakcinu koja ne bi bila bezbedna i imunogena. Osim toga, kada se bilo koja vakcina uvozi u Srbiju, ona prolazi kroz ozbiljnu kontrolu "Torlaka" i naših stručnjaka. Znači, utvrđuju da li je bezbedna u smislu postvakcinalnih reakcija, da li se dobro podnosi i da li daje imuni odgovor. To je još jedna provera i bez toga nema puštanja u promet vakcina koje se i do sad upotrebljavaju - objašnjava dr Radulović.
To je potvrdio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Mi pratimo situaciju, ali će kvalitet vakcine morati da potvrde naši stručnjaci. Srećni smo ako je Rusija napravila vakcinu. Što pre dođe vakcina, to je spas za ekonomiju. Primiću bilo koju vakcinu za koju mi srpski stručnjaci budu rekli da je dobra - rekao je Vučić.
Foto: Reuters
Prioritet je bezbednost
Dr Darija Kisić Tepavčević rekla je da u Srbiji postoji precizno utvrđena zakonska procedura o odobravanju korišćenja određene vakcine.
- Proizvodnja vakcina ima jasno definisane faze i postupke, strogo kontrolisane. Prioritet jeste bezbednost i što veća efektivnost, sa stvaranjem što dužeg postvakcinalnog imuniteta. MI imamo definisane kirterijume za primenu, definisano zakonskim aktima. Svaka vakcina prolazi kroz to i kod nas u Agenciji za lekove bez obzira na to što poseduje sertifikate. Tu nema odstupanja - rekla je dr Kisić Tepavčević.
Ko treba da se vakciniše
Prim. dr Radulović kaže da to zavisi od naše države, od ugovora sa proizvođačem, kao i od spomenute detaljne kontrole u našoj zemlji.
- Takođe, pitanje je kolika je zainteresovanost naših građana. Lično smatram da bi svi stariji od 65 godina, kao i svi hronični pacijenti, uključujući i decu, trebalo da se vakcinišu - poručuje dr Radulović i dodaje da bi se on prvi vakcinisao tom vakcinom.
Cena ruske vakcine protiv koronavirusa za međunarodno tržište biće najmanje 10 dolara za dve doze, saopštio je predsednik borda direktora kompanije R-Farm Aleksej Repik
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Cena ruske vakcine protiv koronavirusa za međunarodno tržište biće najmanje 10 dolara za dve doze, saopštio je predsednik borda direktora kompanije R-Farm Aleksej Repik
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Medijski promoter blokaderske liste Radomir Martin javno je na društvenim mrežama zatražio da se FK Crvena zvezda zabrani rad na čak deset godina – i to samo zato što je naš trofejni klub odao počast i uputio večnu slavu herojima iz Banjske!
Tokom predizborne debate na tajkunskoj N1, u kojoj ju je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić doslovno patosirala činjenicama, kandidatkinja blokadera i rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić pokazala je da ne zna ni osnovnu gramatiku srpskog jezika!
Nakon nezapamćenog terora u Kuli, gde je vođa blokadera Zoran Sekeruš sekirom napao štand Srpske napredne stranke, nezaštićene žene i aktivistu Milana Kondića, moćnom porukom na društvenim mrežama oglasio se predsednik SNS Miloš Vučević.
Stravična saobraćajna nezgoda dogodila se juče popodne u Mladenovcu, na raskrsnici Kosmajske ulice i Ulice braće Badžak, u kojoj je povređeno pet osoba, među kojima i dvoje dece stare jednu i sedam godina.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Nakon tragičnog događaja koji se dogodio juče oko 18 časova u Knjaževcu, i suprotno prvim informacijama da je reč o sukobu vršnjaka, iz istrage potvrđuju da je u incidentu život izgubio sedamdesetogodišnji muškarac.
Ruski istraživački portal „Proekt“ tvrdi da je u procureloj bazi Federalne granične službe identifikovao osmogodišnju unuku predsednika Rusije Vladimira Putina, ćerku njegove mlađe ćerke Katerine Tihonove i ruskog baletskog koreografa Igora Zelenskog.
Predsednik SAD Donald Tramp priredio je kineskom predsedniku Si Đinpingu spektakularnu demonstraciju američke vazdušne moći, kada su tokom ceremonije u Beloj kući iznad dvojice lidera preleteli stelt bombarder B-2 „Spirit“ i četiri lovca F-22 „Raptor“.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu usred govora pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija izvadio je pejdžer i podsetio delegate na masovno detoniranje komunikacionih uređaja pripadnika Hezbolaha širom Libana u septembru 2024. godine.
Snažna eksplozija jutros je srušila staru zgradu u istorijskoj četvrti Plaka u centru Atine, nedaleko od Akropolja, a prema najnovijim informacijama lakše su povređene tri osobe.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Melanija Tramp ponovo je privukla pažnju modnim izborom, naročito detaljima na pantalonama na kojima se nalaze sitni motivi božura, za svečanu večeru u Beloj kući.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg predstavio je na konferenciji Meta Konekt u sedištu kompanije u Menlo Parku mali ručni uređaj "Meta Čarm" koji je namenjen korišćenju veštačke inteligencije u svakodnevnom životu bez potrebe za pametnim telefonom, javljaju mediji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.