Vakcinu su zajednički razvili Nacionalni istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju "Gamalej" i rusko Ministarstvo odbrane. Kako je nedavno objasnio direktor Centra "Gamalej" Aleksandar Gincburg, čestice virusa korona u vakcini ne mogu da naštete organizmu. Naime, prilikom pravljenja ruske vakcine korišćene su mrtve čestice napravljene na bazi adenovirusa.
- Čestice koje mogu da reprodukuju sebi slične se označavaju kao žive. Ove čestice u vakcini ne mogu da se razmnožavaju. Upravo zbog toga nema razloga za strah da vakcina može naštetiti zdravlju čoveka - kazao je Gincburg.
Foto: printscreen
Virusolog Ana Gligić ističe za "Blic" da je vrlo dobro što su Rusi koristili "umrtvljen" adenovirus. Kako kaže, ceo svet ima adenoviruse u populaciji, te bi bilo problematično da su koristili živ adenovirus.
- Oni su uzeli adenovirus koji je nosač i neće izazvati bolest, a na njega su ugradili onaj deo sadašnje korone koji će dati imunitet. Reč je o samo jednoj karici nukleinske kiseline koja daje imunitet. Ruski naučnici su jako dobri stručnjaci i vakcina je sigurno bezbedna - smatra dr Gliglić i dodaje da bi se vakcinisala ruskom vakcinom.
Klinička ispitivanja pokrenuta su polovinom juna i svih 38 dobrovoljaca je razvilo imunitet na virus korona, a nuspojava nije bilo. Međutim, pojedini stručnjaci izrazili su sumnju u efikasnost vakcine jer je premali uzorak dobrovoljaca.
- Bitno je da se uzme reprezentativan uzorak i Rusi su to dobro uradili. Kada se testira na hiljadama ljudi, tu su greške neizbežne i 30 odsto je tad sigurno lažno pozitivno ili negativno. Ne sumnjam da su ruski stručnjaci testirali vakcinu i na sebi - ukazuje dr Gligić.
Ruski naučnici istakli su da je vakcina brzo razvijena jer je modifikovana verzija one koja već postoji za borbu protiv drugih bolesti.
- Oni su radili i na vakcini protiv SARS-a i kad je on prestao, oni su to zamrzli. Verovatno su imali sve spremno, samo je trebalo da nastave. Za ovakvu genetski modifikovanu vakcinu ne treba 18 meseci da se ispita, a za klasičnu atenuiranu živu vakcinu potrebno je i dve do tri godine da se sve ispita - objašnjava dr Gligić.
Foto: Tanjug/Reuters
Ruski zvaničnici najavili su da će masovna proizvodnja vakcine početi u avgustu, a da će do kraja 2020. proizvesti 200 miliona doza vakcine protiv virusa korona.
- Jedna država kad pravi vakcinu prvo obezbedi dovoljne količine za svoje stanovništvo, ali obično kad je registruju već imaju pogon za masovnu proizvodnju. Za ovu vakcinu se ne zna koliko će dugo da traje imunitet jer još nije prošlo dovoljno vremena. Međutim, važno da se zaustavi pandemija i da se napravi bilo kakva vakcina koja će dati imunitet. Sigurno je da Rusi ovde neće stati i verovatno će da naprave i klasičnu vakcinu - smatra dr Gligić.
Ne postoji naučnik ili tim u svetu koji bi pustio vakcinu koja nije bezbedna i da ne daje zaštitu, ističe za "Blic" epidemiolog i specijalista za imunizaciju prim. dr Tomislav Radulović.
- Smatram da je sad nemoguće da bilo ko odobri vakcinu koja ne bi bila bezbedna i imunogena. Osim toga, kada se bilo koja vakcina uvozi u Srbiju, ona prolazi kroz ozbiljnu kontrolu "Torlaka" i naših stručnjaka. Znači, utvrđuju da li je bezbedna u smislu postvakcinalnih reakcija, da li se dobro podnosi i da li daje imuni odgovor. To je još jedna provera i bez toga nema puštanja u promet vakcina koje se i do sad upotrebljavaju - objašnjava dr Radulović.
To je potvrdio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Mi pratimo situaciju, ali će kvalitet vakcine morati da potvrde naši stručnjaci. Srećni smo ako je Rusija napravila vakcinu. Što pre dođe vakcina, to je spas za ekonomiju. Primiću bilo koju vakcinu za koju mi srpski stručnjaci budu rekli da je dobra - rekao je Vučić.
Foto: Reuters
Prioritet je bezbednost
Dr Darija Kisić Tepavčević rekla je da u Srbiji postoji precizno utvrđena zakonska procedura o odobravanju korišćenja određene vakcine.
- Proizvodnja vakcina ima jasno definisane faze i postupke, strogo kontrolisane. Prioritet jeste bezbednost i što veća efektivnost, sa stvaranjem što dužeg postvakcinalnog imuniteta. MI imamo definisane kirterijume za primenu, definisano zakonskim aktima. Svaka vakcina prolazi kroz to i kod nas u Agenciji za lekove bez obzira na to što poseduje sertifikate. Tu nema odstupanja - rekla je dr Kisić Tepavčević.
Ko treba da se vakciniše
Prim. dr Radulović kaže da to zavisi od naše države, od ugovora sa proizvođačem, kao i od spomenute detaljne kontrole u našoj zemlji.
- Takođe, pitanje je kolika je zainteresovanost naših građana. Lično smatram da bi svi stariji od 65 godina, kao i svi hronični pacijenti, uključujući i decu, trebalo da se vakcinišu - poručuje dr Radulović i dodaje da bi se on prvi vakcinisao tom vakcinom.
Cena ruske vakcine protiv koronavirusa za međunarodno tržište biće najmanje 10 dolara za dve doze, saopštio je predsednik borda direktora kompanije R-Farm Aleksej Repik
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Cena ruske vakcine protiv koronavirusa za međunarodno tržište biće najmanje 10 dolara za dve doze, saopštio je predsednik borda direktora kompanije R-Farm Aleksej Repik
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je jasno daje Univerzitet u Beogradu prebrodio svašta, ali političara na poziciji rektora Vladana Đokića, ne uspeva da prebrodi!
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Marokanske snage bezbednosti sprečile su danas pokušaj više stotina migranata, uglavnom podsaharskih Afrikanaca, da ilegalno pređu granicu i uđu u španski grad, eksklavu Seutu.
Ukrajinske rakete FP-5 "Flamingo" pogodile su industrijska preduzeća vazduhoplovno-kosmičkog sektora u Samari, u Rusiji, u subotu, 15. avgusta, tokom istovremenih napada dronom na Krimu.
Ako vam je potreban brz, jednostavan i ukusan posni obrok, ovi uštipci su odličan izbor. Priprema ne zahteva mnogo vremena ni komplikovane sastojke, pa su idealni kada želite nešto toplo i zasitno bez dugog stajanja u kuhinji.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Ljubomora može biti signal dubljih problema u vezi, a najopasnija postaje kada preraste u kontrolu i neosnovane optužbe. Psiholog objašnjava kada ona predstavlja problem, a kada nije loša.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.