Vakcinu su zajednički razvili Nacionalni istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju "Gamalej" i rusko Ministarstvo odbrane. Kako je nedavno objasnio direktor Centra "Gamalej" Aleksandar Gincburg, čestice virusa korona u vakcini ne mogu da naštete organizmu. Naime, prilikom pravljenja ruske vakcine korišćene su mrtve čestice napravljene na bazi adenovirusa.
- Čestice koje mogu da reprodukuju sebi slične se označavaju kao žive. Ove čestice u vakcini ne mogu da se razmnožavaju. Upravo zbog toga nema razloga za strah da vakcina može naštetiti zdravlju čoveka - kazao je Gincburg.
Foto: printscreen
Virusolog Ana Gligić ističe za "Blic" da je vrlo dobro što su Rusi koristili "umrtvljen" adenovirus. Kako kaže, ceo svet ima adenoviruse u populaciji, te bi bilo problematično da su koristili živ adenovirus.
- Oni su uzeli adenovirus koji je nosač i neće izazvati bolest, a na njega su ugradili onaj deo sadašnje korone koji će dati imunitet. Reč je o samo jednoj karici nukleinske kiseline koja daje imunitet. Ruski naučnici su jako dobri stručnjaci i vakcina je sigurno bezbedna - smatra dr Gliglić i dodaje da bi se vakcinisala ruskom vakcinom.
Klinička ispitivanja pokrenuta su polovinom juna i svih 38 dobrovoljaca je razvilo imunitet na virus korona, a nuspojava nije bilo. Međutim, pojedini stručnjaci izrazili su sumnju u efikasnost vakcine jer je premali uzorak dobrovoljaca.
- Bitno je da se uzme reprezentativan uzorak i Rusi su to dobro uradili. Kada se testira na hiljadama ljudi, tu su greške neizbežne i 30 odsto je tad sigurno lažno pozitivno ili negativno. Ne sumnjam da su ruski stručnjaci testirali vakcinu i na sebi - ukazuje dr Gligić.
Ruski naučnici istakli su da je vakcina brzo razvijena jer je modifikovana verzija one koja već postoji za borbu protiv drugih bolesti.
- Oni su radili i na vakcini protiv SARS-a i kad je on prestao, oni su to zamrzli. Verovatno su imali sve spremno, samo je trebalo da nastave. Za ovakvu genetski modifikovanu vakcinu ne treba 18 meseci da se ispita, a za klasičnu atenuiranu živu vakcinu potrebno je i dve do tri godine da se sve ispita - objašnjava dr Gligić.
Foto: Tanjug/Reuters
Ruski zvaničnici najavili su da će masovna proizvodnja vakcine početi u avgustu, a da će do kraja 2020. proizvesti 200 miliona doza vakcine protiv virusa korona.
- Jedna država kad pravi vakcinu prvo obezbedi dovoljne količine za svoje stanovništvo, ali obično kad je registruju već imaju pogon za masovnu proizvodnju. Za ovu vakcinu se ne zna koliko će dugo da traje imunitet jer još nije prošlo dovoljno vremena. Međutim, važno da se zaustavi pandemija i da se napravi bilo kakva vakcina koja će dati imunitet. Sigurno je da Rusi ovde neće stati i verovatno će da naprave i klasičnu vakcinu - smatra dr Gligić.
Ne postoji naučnik ili tim u svetu koji bi pustio vakcinu koja nije bezbedna i da ne daje zaštitu, ističe za "Blic" epidemiolog i specijalista za imunizaciju prim. dr Tomislav Radulović.
- Smatram da je sad nemoguće da bilo ko odobri vakcinu koja ne bi bila bezbedna i imunogena. Osim toga, kada se bilo koja vakcina uvozi u Srbiju, ona prolazi kroz ozbiljnu kontrolu "Torlaka" i naših stručnjaka. Znači, utvrđuju da li je bezbedna u smislu postvakcinalnih reakcija, da li se dobro podnosi i da li daje imuni odgovor. To je još jedna provera i bez toga nema puštanja u promet vakcina koje se i do sad upotrebljavaju - objašnjava dr Radulović.
To je potvrdio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Mi pratimo situaciju, ali će kvalitet vakcine morati da potvrde naši stručnjaci. Srećni smo ako je Rusija napravila vakcinu. Što pre dođe vakcina, to je spas za ekonomiju. Primiću bilo koju vakcinu za koju mi srpski stručnjaci budu rekli da je dobra - rekao je Vučić.
Foto: Reuters
Prioritet je bezbednost
Dr Darija Kisić Tepavčević rekla je da u Srbiji postoji precizno utvrđena zakonska procedura o odobravanju korišćenja određene vakcine.
- Proizvodnja vakcina ima jasno definisane faze i postupke, strogo kontrolisane. Prioritet jeste bezbednost i što veća efektivnost, sa stvaranjem što dužeg postvakcinalnog imuniteta. MI imamo definisane kirterijume za primenu, definisano zakonskim aktima. Svaka vakcina prolazi kroz to i kod nas u Agenciji za lekove bez obzira na to što poseduje sertifikate. Tu nema odstupanja - rekla je dr Kisić Tepavčević.
Ko treba da se vakciniše
Prim. dr Radulović kaže da to zavisi od naše države, od ugovora sa proizvođačem, kao i od spomenute detaljne kontrole u našoj zemlji.
- Takođe, pitanje je kolika je zainteresovanost naših građana. Lično smatram da bi svi stariji od 65 godina, kao i svi hronični pacijenti, uključujući i decu, trebalo da se vakcinišu - poručuje dr Radulović i dodaje da bi se on prvi vakcinisao tom vakcinom.
Cena ruske vakcine protiv koronavirusa za međunarodno tržište biće najmanje 10 dolara za dve doze, saopštio je predsednik borda direktora kompanije R-Farm Aleksej Repik
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Cena ruske vakcine protiv koronavirusa za međunarodno tržište biće najmanje 10 dolara za dve doze, saopštio je predsednik borda direktora kompanije R-Farm Aleksej Repik
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Da su blokaderi odavno zalutali u lavirint sopstvenih besmislica i teorija zavere, dokazuju nam svakodnevno, ali ono što je rekao analitičar i promoter blokadera Nikola Parun prevazilazi sve granice normalnog.
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, sinoć je u samom programu tajkunske televizije N1 očitala istorijsku lekciju voditeljki Tatjani Aleksić i do temelja ogolila decenijski medijski mrak i mržnju koja se sa te platforme prosipa po Srbiji.
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Predsednik Francuske Emanuel Makron demantovao je dramatične navode da je CIA upozorila Pariz na mogući ruski napad dronovima iz civilnih brodova na jug Evrope.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Borbe za Orehov u Zaporoškoj oblasti ulaze u novu fazu u kojoj ruske jurišne jedinice sve češće ne pokušavaju odmah da prodru do ukrajinskih položaja, već prvo otkrivaju vatrene tačke i utvrđenja, prosleđuju njihove koordinate avijaciji, a tek posle vazdušnog udara kreću napred.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Bivši rijaliti učesnik Dejan Dragojević ponovo je u javnosti govorio o bolnom i teškom periodu kroz koji su njegova izabranica Jovana i on prošli kada je ona u poodmakloj trudnoći izgubila bebu.
Pevačica Zorana Mićanović pojavila se na humanitarnom koncertu kako bi prikupila novac za lečenje koleginice Bilje Vešović koja se bori sa karcinomom sinusa.
Blizak prijatelj Čedomira Jovanovića Aleksandar Kos progovorio je o odnosu sa političarevom bivšom suprugom Jelenom, odgovarajući na pitanja pratilaca na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.