OSLOBODITE MLADIĆA, TUŽILAŠTVO NEMA NITI JEDAN DOKAZ ZA SVOJE TVRDNJE! Odbrana komandanata VRS žestoko udarila na Hag!
Podeli vest
Prvog dana rasprave o žalbama na prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, kojom je osuđen na doživotni zatvor, njegovi advokati zatražili su od petočlanog žalbenog veća da presudi preinači i da generala Mladića oslobodi od optužbi
Mladićev branilac Dragan Ivetić i pravni savetnik Peta-Luis Bagot su tokom tri sata rasprave obrazlagali žalbene argumente tvrdeći da je pretresno veće Haškog tribunala, koji je nasledio Mehanizam za krivične sudove, pogrešilo kada je Mladića proglasilo krivim.
Radovan Kovačević, portparol vladajuće SNSD u Republici Srpskoj, izjavio je da Srbija definitivno treba da postavi pitanje kako je moguće da konstitutivni narod, koji oduvek živi na ovim prostorima i Republika Srpska, čiji je status međunarodno potvrđen u Dejtonu 1995. godine, nemaju pravo na samoopredeljenje, a jedna nacionalna manjina koja je naselila deo teritorije Srbije ima to pravo
25.08.2020
16:33
- Dobar deo toga na čemu se temelji ''udruženi zločinački poduhvat'' dogodio se pre nego što je Mladić imenovan za vrhovnog komadanta Vojske Republike Srpske 1992. godine, i pre nego što je uopšte bio u Bosni i Hercegovini -, decidan je bio jedan od njegovoih branilaca američki advokat Dragan Ivetić, prenosi Tanjug.
U presudi se, kako je dodao, nije uzelo u obzir ni da je VRS započela delovanje sa pod Mladićem i još nekolicinom oficira, dok je trebalo vremena da se ostaci JNA i drugih jedinica uvedu pod njihovu komandu.
Takođe smatra da se zločini koji su se odigrali pre nego što su Mladić i njegova vojska formirani ne mogu pripisati njima na osnovu izvedenih dokaza u drugim postupcima.
- Veće je pogrešilo što je pripisalo njima ove zločine i utvrdilo da je Mladić kriv - naglasio je Ivetić i istakao da postoje neposredni dokazi da Maldić nije delio zlocicnačku nameru koja bi bila u skladu sa sveobuhvatnim zločinačkim poduhvatom.
Pretresno veće to nije prihvatilo već je uzelo neke posredne dokaze kao validne, a da se, kako je naveo Mladićev branilac, oslonilo na neporedne dokaze u vezi sa podsrednim, "nijedan razumni sudija ne bi mogao da presudi da je Mladić kriv".
- Posredni dokazi ne mogu imati veću težinu od direktnih - rekao je advokat.
Takođe je osporavao Mladićevu vezu sa drugim pripadnicima udruženog zločinačkog poduhvata, i njegovo učešće u njemu, bazirajući se na pravnoj argumentaciji protiv prvostepene presude.
Pozivajući se na praksu Tribunala u drugim slučajevima Ivetić je istakao da je prvostepeno veće je moralo da ustanovi da li je Mladić delio zajednički cilj sa ostalima iz udruženog zločinačkog poduhvata.
- Mi tvrdimo da u presudi nije na odgovarajući način utvrđeni niti obrazloženo kojim konkretnim postupcima je Mladić dao doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu u relevantnom vremenskom periodu, dok je bio komadant - naglasio je advokat.
Posebno je ukazao da postoje dokazi da su Mladić i njegovi potčinjeni sve vreme radili na iskorenjavanju srpskih paravojnih formacija kao i da nije imao ni zajednički cilj sa njima.
Foto: Informer
Kako tvrdi advokat odbrane, sudsko veće je ignorisalo dokaze o tome, pa je izvelo pristrasan i pogrešan zaključak, te je opisalo nepostojeće veze, tvrdeći da je postojao zajednicki cilj. Ivetić je kao primer Mladićeve borbe protiv delovanja paravojnih jedinica naveo da je jedna elitna jedinica koju je lično komadant Mladić angažovao, poslata je u Ilidžu da se obračuna i uhapsi pripadnike paravojne jedinice koaj je u tom području delovala.
Pripadnici te jedinice, koji nisu počinili nikakva krivična dela razvrstani su u vojsku, naveo je advokat.
- Izmišljanje novog vida odgovornosti.
Pretresnom veću je zamerio i što je, kako smatra, počelo da izmišlja novi vid odgovornosti u komadovanju "operativni nadzor", te da time menja sudsku praksu.
Takođe je pretresno veće pogrešilo, što je prema rečima advokata, povezivalo Mladića sa delovanjem političara, umesto da vidi jasnu razdvojenost između vojnih i političkih ciljeva.
Prethodno je pravna savetnica u Mladićevom pravnom timu osporavala konkretne dokaze i svedočenja na osnovu kojih je on proglašen krivim.
Svoje argumente sutra će izneti tužilaštvo koje se takođe žalilo, jer je po jednoj tački optužnice Mladić oslobođen za genocid u šest bosanskih opština.
Po drugih devet tačaka optužnice Mladić je proglašen krivim i osuđen je na jedinstvenu, najtežu kaznu - doživotnog zatvora.
Mladić je lično u sudnici prisustvovao raspravi i nosio je zaštitnu masku na licu.
Njegov glavni branilac Branko Lukić juče je otkazao svoje učešće, kao i pravni savetnik Boris Zorko, jer se ne slažu sa načinom na koji Mehanizam želi da sprovede ovu raspravu, praktično po svaku cenu, u vreme pandemije Kovida 19 i lošeg zdravstvenog stanja njihovog klijenta. Ukazali su i da sprska advokataka komora protivi video konferenciji u ovako važnom slučaju.
U sudnici su Mladića zastupali američki advokat Dragan Ivetić i pravni savetnik Peta-Luis Bagot, a putem video konferencijske veze, koja se više od deset puta prekinula, raspravu je pratilo četvoro od pet sudija žalbenog veća, među njima i presedavajuća sudija Priska Njambe.
Ivetić je na početku rasprave osporio njeno održavanje, ukazujući na procesnu nesposobnost Mladića za suđenje.
Detaljno govoreći o etičkomm kodeksu američke advokatske komore i praksi tamošnjih sudova, napomenuo je da je primoran da u raspravi učestvuje radi zaštite interesa klijenta, iako nije mogao da dobije valjane instrukcije od njega, niti misli da je on za to sposoban.
Osporio je i većinsku odluku žalbenog veća da se ovo ročište danas održi, podsećajući da je predsdavajuća sudija Prisca Njambe, koja je preglasana, bila protiv zakazivanja rasprave i u odvojenom mišljenju odluke je vrlo eksplicitno formulisala neslaganje.
- Sudija Njambe smatra da proces u kojem danas učestvujemo može da dovede u pitanje ostvarivanje pravde, jer nije uzeto nijedno stručno mišljenje u pogledu metalne sposobnosti i sposobnosti okrivljenog da smisleno u njemu učestvuje - citirao je mišljenje sudije advokat Ivetić.
Foto: AP PHOTO
Ivetić smatra da ovo ne treba da bude konačno žalbeno ročište u ovom procesu pa je zatražio da se održi ponovljeno ročište, ali tek posto se održi sudska rasprava o njegovoj sposobnosti za suđenje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Radovan Kovačević, portparol vladajuće SNSD u Republici Srpskoj, izjavio je da Srbija definitivno treba da postavi pitanje kako je moguće da konstitutivni narod, koji oduvek živi na ovim prostorima i Republika Srpska, čiji je status međunarodno potvrđen u Dejtonu 1995. godine, nemaju pravo na samoopredeljenje, a jedna nacionalna manjina koja je naselila deo teritorije Srbije ima to pravo
Govor američkog predsednika Donalda Trampa o stanju nacije pred Kongresom SAD trajao je 107 minuta - zapretio je Iranu, a svi su zapazili njegovu poruku o Ukrajini.
O projektu "Beograd na vodi" se još u Jugoslaviji pričalo - Josip Broz Tito je razmatrao tu ideju, iako taj projekat tada nije imao ime naselja koje danas znamo.
Svetlana Bojković, glumica i jedna od osnivača Proglasa - udruženja za rušenje aktuelne vladajuće koalicije, gostovala je u podkastu i tom prilikom izjavila nešto što su joj mnogi zamerili.
Veliki broj građana okupio se danas u mesnim zajednicama širom opština u kojima će se 29. marta održati lokalni izbori, kako bi pružili podršku listi Srpske napredne stranke (SNS).
Komemoracija nekadašnjem ministru inostranih poslova u Vladi SR Jugoslavije i nekadašnjem ambasadoru Jugoslavije u Turskoj Vladislavu Jovanoviću održana je u Domu Narodne skupštine Republike Srbije.
Aleksandar Tatalović i Stefan Savić nisu bili samo vršnjaci. Bili su školski drugovi, išli su u isti razred, delili svakodnevicu, planove i mladost. Njihove sudbine, na najokrutniji način, spojene su i u smrti. Razdvojene godinama, ali povezane istim nasiljem.
Devedesete godine u Beogradu ostale su upamćene po brutalnim obračunima kriminalnih grupa. Likvidacije su bile česte, ali su posebnu pažnju javnosti izazivala takozvana mafijaška ubistva, atentati koji su nosili pečat organizovanog podzemlja.
Policija u Podgorici rasvetlila je razbojništvo koje je prošle godine potreslo centar grada, kada je iz jedne zlatare ukraden dragoceni nakit vredan više od 266.000 evra.
Paljenje automobila u Srbiji i regionu već odavno nije sporadičan incident niti delo usijanih glava. Iza zapaljenog vozila gotovo uvek stoji jasna poruka, pažljivo odabrana meta i motiv koji retko ima veze sa impulsom, a mnogo češće sa osvetom, zastrašivanjem ili kriminalnim obračunima.
Nemački sindikat Verdi pozvao je zaposlene u javnom prevozu na nacionalni štrajk upozorenja 27. i 28. februara, što bi moglo da pogodi milione putnika i izazove negativne ekonomske posledice.
Mađarska je blokirala predloženi hitni zajam EU od 90 milijardi evra za Ukrajinu, kao i najnoviji paket sankcija Rusiji, navodeći kao razlog odluku Kijeva da namerno prekine isporuke nafte.
Mađarski premijer Viktor Orban optužio je danas evropske lidere na čelu sa Ursulom fon der Lajen da su se u utorak složili sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o nastavku rata.
Na današnji dan 2020. godine preminuo je glumac Miroljub Trošić, nezaboravni Đoda iz jedne od najgledanijih domaćih serija "Selo gori, a baba se češlja".
Kultni srpski film "Maratonci trče počasni krug" iz 1982. godine, režisera Slobodana Šijana po scenariju Dušana Kovačevića, krije brojne zanimljivosti i tajne sa snimanja i inspiracije koje malo ko zna.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer, književnik Ranko Gojković govorio je o snazi i dometima vladavine ruske carice, ocenivši je kao neponovljivu u istoriji.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina otišla je na još jednu estetsku korekciju, pa slikama iz salona sve šokirala.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar