Doc. dr Ivana Milošević, specijalista infektologije, gastroenterohistopatolog i profesor odgovarila je na sva pitanja u vezi sa vakcinacijom
Ona je odgovarala na najčešća pitanja koja se postavljaju kada je imunizacija u pitanju i na taj način razrešava ključne dileme.
Da li vakcinacija utiče na plodnost kod muškaraca i da li se preporučuje vakcinacija žena koje planiraju trudnoću?
- Ovo je jedno od najčešćih pitanja. Pitanje bi moglo da bude drugačije formulisano, odnosno kako kovid utiče na mušku plodnost. Naime, znamo da može da ima i te kako negativne efekte. To sa vakcinom nije pitanje. Savetuje se vakcinacija svih ljudi koji ispunjavaju kriterijume što se godina tiče, naravno, ljudi u reproduktivnom periodu to ispunjavaju. Moj savet je da se vakcinišu oba partnera, a da žene sačekaju dva do tri meseca posle vakcinacije i da se onda uđe u proces humane reprodukcije. Nezavisno da li će se to odvijati prirodnim putem ili vantelesnom oplodnjom. Na taj način, zaštićena je buduća trudnica. Smatra se da se kovid ne prenosi na dete tokom same trudnoće, ali prisan kontakt majke i deteta koji je neminovan i neophodan nakon trudnoće nosi rizik da se beba inficira. Druga dobra stvar, kada se žena vakciniše, antitela IgG klase koje će ta žena stvoriti, prolaze placentarnu barijeru i beba će se roditi sa tim antitelima. Dakle, beba će prvih šest meseci biti zaštićena.
Kako vakcinacija utiče generalno na imuni sistem? Odnosno, ukoliko neko nije generalno podložan virusnim infekcijama, na primer nije imao grip, može li ubacivanje virusa u organizam i stvaranje antitela uticati na način na koji imuni sistem generalno reaguje na viruse i da li može telo da se zbuni kao kod autoimune bolesti?
- Ta formulacija da neko nije podložan virusnim infekcijama ne postoji. Mi smo u situaciji da sada imamo sasvim novi virus. To što neko misli da nije imao grip ne znači da se sa virusom gripa nije susreo. Drugo, naš organizam se apsolutno neće zbuniti zbog vakcine, naprotiv, napraviće adekvatan imunski odgovor da mi ne možemo da dobijemo kovid, a ako dobijemo sigurno nećemo imati tešku formu. Što se tiče autoimunih bolesti, tu vlada velika fama. Apsolutno treba da se vakcinišu i osobe koje imaju autoimune bolesti i postoji samo jedna bojazan. Ukoliko su te osobe na imunosupresivnoj terapiji postoji rizik da imunski odgovor na vakcinu bude umanjen.
Ako ne računamo kratkotrajne reakcije poput otoka, temperature ili ozbiljne alergijske reakcije, šta je najgore što može da se desi kao posledica kineske vakcine dugoročno posmatrano?
Foto: printscreen RTS
Dr Ivana Milošević
- Pa ne očekuju se nikakve posledice. Kineska vakcina je proizvedena tehnologijom koja je nama najbliže poznata i najviše je primenjivana kod ljudi. Znači, to je ceo umrtvljen virus. I ona ima svoje prednosti, zato što će se stvoriti antitela na različite virusne antigene. Činjenica je da posle primene vakcine može doći do lokalnih ili sistemskih neželjenih dejstava. Od ljudi koji su je primili, "najteži" slučajevi su bili febrilnost i osećaj malaksalosti. Čak ako se i to desi, provešće se nekoliko dana u krevetu. Neće se razviti čitava klinička slika, ni ne može. Ne očekujemo neke dugoročne, a posebno ne ozbiljne posledice.
Ako bismo imali sve vakcine na raspolaganju, za koju bi vakcinu trebalo da se opredelimo i zašto?
- U ovom trentku najbitnije je da se vakcinišemo bilo kojom vakcinom, i to što pre. Ako bismo mogli da biramo, kao što je situacija, svaka ima neke svoje prednosti. Recimo za "fajzerovu" vakcinu I "sputnjik V" vezuje se viši stepen uspeha vakcinacije nego za kinesku vakcinu. Nije to toliko puno, kaže se da je za kinesku vakcinu 79 odsto. Iskustva iz UAE su pokazala da je to čak 86 odsto. Dok recimo kod "fajzera" i "sputnjika V" je taj procenat i više od 90. Zato ako bismo to gledali ja bih rekla, uzmite "sputnjik V" ili "fajzer". Ali sa druge strane, kada se koristi kineska vakcina, stvaraju se antitela na različite antigene i tu dobijamo malo širi imunski odgovor. Tako da svaka ima prednost, čim su prošle ALIMS znači da su bezbedne i to treba da bude ključno pitanje. Ono gde bismo mogli da biramo koju treba primeniti vakcinu jeste na osnovu bolesti koju neko ima. Moram da kažem da su za rusku vakcinu proizvođači najšire napisali gde treba da se obrati pažnja. Recimo, treba obratiti pažnju kada postoje hronične bolesti. To ne znači da vakcina nije bezbedna nego te grupe ljudi ciljano nisu u startu uključene u ispitivanje vakcine.
Da li vakcinu mogu da prime osobe koje imaju jake alergijske reakcije na prašinu, ambroziju, životinjsku dlaku, asmatičari, osobe koje su imale blažu prehladu u skorijem periodu i dojilje?
- Iako trudnice I dojilje nisu bile uključene u ispitivanje bezbednosti I sigurnosti vakcine, naknadna isustva su pokazala da vakcine bezbedne za dojilje. Što se tiče astme, astma je jedan od rizika za težu formu bolesti. Apsolutno treba da se vakcinišu ljudi koji imaju astmu jer to su ljudi čija su pluća hronično oštećena. Što se tiče alergija, zabeležene su reakcije na "fajzerovu" vakcinu i mi smo ih videli, čak sam i ja imala nekoliko u svom okruženju I to kod osoba koje nemaju prethodne alergije. Nijedna nije bila teška, ali to je nešto čega se uvek plašimo. Ono gde treba da se vodi računa su osobe koje imaju u svojoj anamnezi podatak o anafilaktičkom šoku, u takvim situacijama ne bih savetovala fajzerovu vakcinu, ali savetovala bih kinesku ili "sputnjik V". Što se tiče alergije na polen i gljivice, one nemaju efekta. Bitno je da nema alergija na komponente vakcine. Alergija na penicilin nije nikakva kontraindikacija za vakcinaciju.
Da li vakcina štiti i od mutiranih kovid virusa?
- Za sada se pokazalo da štiti. To je ono što je veliki problem sa virusima. Na primer, za hepatits C nemamo vakcinu, jer taj virus ima visok stepen replikacije, a nema mehanizme koji ispravljaju greške pri replikaciji. Tako nastaju mutacije virusa. Sto se tice COVID-a, za sada se pokazalo da vakcine štite od novih mutacija kovida, kako će da bude u perspektivi, još se je rano da dajemo neke garancije. Za sada smo bezbedni.
Foto: printscreen
Dr Ivana Milošević
Koliko traje zaštita i kako se ona proverava?
- Zaštita se proverava tako što se proveravaju antitela. Test može da se uradi dve nedlje posel druge doze, a koliko dugo traje imunitet teško je reći. Imamo iskustva sa gripom gde vidimo da treba da se vakcinišemo svake godine jer se virus menja. Za koronu to još ne znamo, ali vakcinalni imunitet će uvek duže trajati nego imunitet posle preležane bolesti. I ko god je preležao bolest, treba da se vakciniše. Potrebno je da prođe minimum mesec dana da može vakcina da se primi. Zaludno je proveravati svakih mesec dana nivo antitela pa reći "ja sam zaštićen ili nisam". Mnogo je konfornije primiti vakcinu.
Da li vakcina štiti od posledica korone ko šti su zgrušavanje krvi i u kom procentu?
- Apsolutno štit! Zato što do korone neće ni da dođe, ako se i desi, ono što i svaki proizvođač garantuje, to neće biti teški oblik kovida. A teška slika kovida znači i visok rizik od sklonosti ka patološkom zgrušavanju krvi.
Koje su ključne razlike između "fajzer" i tradicionalnih vakcina?
- Razlika je u samoj metodologiji proizvodnje. "Fajzer" vakcina sadrži mRNK. To je mala RNK koja diktira kada dođe u naš organizam ekspresiju S antigena virusa, a potom se indukuje stvaranje antitela na taj antigen. Nije to toliko nova tehnologija, koristilo se to već u nekim oblastima medicine, ali sada je nova na polju vakcine. Mnogi se pitaju da li će se ta RNK ugraditi u moj genom - to ne neće desiti ni u kom slučaju I uopšte ne postoji kao mogućnost!
Koliko vremenski razmak treba da prođe između vakcine protiv kovida i tetanusa?
- Mi možemo da primimo više vakcina u isto vreme. Vakcine su fabrički napravljene tako. To nije kontraindikacija da se prime druge vakcine.
Da li posle isteka jedne vakcine možemo da se vakcinišemo vakcinom drugog proizvođača?
- Apsolutno. Ne savetuje se samo da prva doza bude od jednog proizvođača, a druga od drugog.
Šta znači treća faza kliničkog ispitivanja i zašto nije završena kod kineskog proizvođača i da li je onda isinta da Srbija učestvuje u toj fazi ispitivanja?
- Gledajući situaciju u svetu jasno je da upotreba jedne ili druge vakcine pitanje geopolitike koja ne može nažalost da se eliminiše. Farmaindustrija je mesto obrta velikog novca, a kada je u pitanju pandemija možete samo zamisliti o kom se novcu radi. Da li će neko da prihvati vakcinu ili ne, zavisi od regulatornih tela u toj zemlji. Sve vakcine koje su ušle u našu zemlju su prošle ALIMS i ja to ne bih dovodila u pitanje, prema tome dileme sa stanovišta medicine nema.
Da li sme da se primi vakcina ako se piju antibiotici?
- Recimo da ste imali urinarnu infekciju i da ste je lečiči antibioticima. Sačekajte posle te terapije nekoliko dana, ako nema povišene temeperature - vakcinišite se.
Foto: printscreen
Dr Ivana Milošević
Kako se ponašamo između vakcine i revakcine?
- Ni za jednu od ovih vakcina koje mi posedujemo nije dovoljna samo prva doza. Mi smo bezbedni tek nedelju do dve nakon što primimo drugu dozu. Moramo da se ponašamo do tada kao da je nismo ni primili, jer nismo zaštićeni.
Da li vakcinisana osoba koja ima antitela može da širi virus?
- Ne. Osoba koja je vakcinisana i razboli se, može da bude izvor zaraze, ali osoba koja je samo vakcinisana i ima antitela nije zarazna.
Biografija dr Ivane Milošević
Od 2000. godine je u radnom odnosu u Klinici za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije. Završila je poslediplomske studije iz Gastroenterologije i odbranila je magistarsku tezu pod nazivom "Oboljenja jednjaka kod pacijenata inficiranih virusom humane imunodeficijencije (HIV-om)” 2005. godine na Medicinskom fakultetu u Univerziteta u Beogradu.
Specijalistički ispit iz Infektologije položila je 2006. godine sa odličnim uspehom na Medicinskom fakultetu u Univerziteta u Beogradu. Doktorsku tezu pod nazivom "Uticaj genotipa virusa hepatitisa B na klinički tok i ishod hronične infekcije“ odbranila je 2014. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Subspecijalizaciju iz Gastroenterohepatologije završila je 2015. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, odbranivši rad "Ultrasonografski sindrom masne jetre – Bright liver syndrome“.
Od 2002. godine dr Milošević radi na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, najpre kao asistent-pripravnik za predmet Infektivne bolesti, potom od 2011. kao asistent, a sada drži nastavu na predmetu Infektivne bolesti u zvanju docenta.
Od 2011. godine radila je kao klinički asistent na Katedri za infektivne bolesti Medicniskog fakultetu Univerzitetu u Beogradu, a 2015. godine izabrana je u zvanje docenta.
Od 2015. je zamenik direktora Klinike za infektivne i tropske bolesti. Načenik je odeljenja Hepatitis I u ovoj ustanovi.
U dva mandata bila je član radne grupe Ministarstva zdravlja Srbije za izradu Nacionalog pravilnika za kontrolu intrahospitalnih infekcija i Republičke stručne komisije za kontrolu intrahospitalnih infekcija.
Član je posebne radne grupe Ministarstva zdravlja za kontrolu virusnih hepatitisa. Autor je i koautor više stručnih radova i publikacija, od kojih je 31 objavljeno u časopisima indeksiranim u CC/SCI bazi podataka.
Dr Milošević je autor dva poglavlja u udžbeniku iz Infektivnih bolesti za studente Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i četiri poglavlja u Priručniku za dijagnostiku i terapiju infektivnih bolesti.
Član je Lekarske komore Srbije, Srpskog lekarskog društva (Hepatološke i Infektološke sekcije) i Srpskog udruženja za antimikrobnu terapiju.
Više od pola miliona ljudi već je primilo vakcinu protiv korona virusa u Srbiji. Za sve njih već u danu nakon vakcinacije veoma važno pitanje je - šta dalje? Kako i kada mogu da znaju da su bezbedni? Kako da provere antitela i najvažnije - koji je prvi korak?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od pola miliona ljudi već je primilo vakcinu protiv korona virusa u Srbiji. Za sve njih već u danu nakon vakcinacije veoma važno pitanje je - šta dalje? Kako i kada mogu da znaju da su bezbedni? Kako da provere antitela i najvažnije - koji je prvi korak?
Prava slika terora koji sprovodi Studentska lista prikazana je tokom današnje rasprave u Skupštini Srbije kada je lider opozicije Aleksandar Vučić dobio opomenu nakon obraćanja poslanicima, i to dok je ukazivao na njihovo ponašanje, političko licemerje i način na koji se predstavljaju.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Deo zaposlenih u Radio Beogradu, inače naklonjen Studentskoj listi, već od prvog dana nakon proglašenja pobede 25. oktobra vrši teror nad ostalim zaposlenima i zaobilazi propisane procedure u pokušaju da preuzme uređivanje programa.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je predlog za izbor potpredsednika Narodne skupštine nakon što je objavljeno da su za ovu funkciju predloženi isključivo narodni poslanici sa izborne liste "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Poslanici Studentske liste očigledno imaju problem sa izgovaranjem fraze "Srbija pobeđuje" i kada je upravo to zvanični naziv poslaničke grupe u Narodnoj skupštini.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Sjedinjene Američke Države uvele su danas sankcije australijskoj motociklističkoj bandi Komančero i italijanskoj mafijaškoj organizaciji Ndrangeta zbog umešanosti u međunarodnu trgovinu narkoticima i pranje novca, saopštilo je američko Ministarstvo finansija.
Nijedan od predloga koji su do sada razmatrani za korišćenje zamrznute ruske državne imovine za finansiranje Ukrajine ne pruža adekvatnu zaštitu od pravnih i finansijskih rizika za belgijski finansijski depozitni centar Juroklir i Evropsku uniju (EU), upozorio je danas izvršni direktor te kompanije Edvin De Pau.
Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak popodne se telefonom iz predsedničkog aviona Air Force One uključio na samit o Ukrajini koji se održavao u kabinetu nemačkog kancelara u Berlinu.
Evropa sve više nastoji da ojača sopstvenu odbrambenu industriju i smanji zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država, ali Vašington ne želi da zbog toga izgubi uticaj na evropskom tržištu vojne opreme.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Pevačica Mia Borisavljević podelila je na svom TikTok profilu video u kojem je pokazala kako priprema salatu koja je, kako kaže, za kratko vreme postala omiljena na porodičnim proslavama.
Pevačica Lepa Brena i njen sin Viktor pritekli su u pomoć komšijama na Bežanijskoj kosi, nakon što se u njihovoj kući aktivirao alarm, zbog čega su pomislili da neko pokušava da im obije dom.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.