Među istorijskim ličnostima koje se pojavljuju u filmu "Dara iz Jasenovca" je i Nada Šakić, čuvar ženskog logora Stara Gradiška u sastavu logora Jasenovac, koju tumači mlada glumica Alisa Radaković
Ko je bila Nada Šakić?
Nada Esperanca Šakić, rođena Tambić, bila je pripadnik ustaša, čuvar ženskog logora Stara Gradiška u sastavu ustaškog logora Jasenovac. Nada je bila polusestra Vjekoslava "Maksa" Luburića, komandanta logora.
Osnivač logora smrti u Jasenovcu Vjekoslav "Maks" Luburić, sredinom oktobra 1942. godine u dužnost uvodi i svoje dve polusestre, Zoru i Nadu, koje se ubrzo pokazuju dostojne prezimena Luburić. U ženskom logoru Stara Gradiška, u kome je za svega tri godine ubijeno skoro 80.000 žena i dece, Nada je, prema svedočenjima, bila jedan od najvećih zlotvora.
Oto Nada Šakić (pierwsza z lewej) i Marija Buždon Slomić - chorwackie zbrodniarki wojenne. Obie pełniły funkcję strażniczek w obozie kobiecym Stara Gradiska. Mariję zabili w '45 partyzanci Tity, zaś Nada nigdy nie odpowiedziała za swe zbrodnie.#ustasze#IIWŚ@HolocaustMuseumpic.twitter.com/zGK10OGMze
— II wojna światowa jakiej nie znacie (@IIwojna) September 2, 2018
Kako se navodi u svedočenjima, uvek je bila u ustaškoj zelenoj uniformi sa opasačima, pištoljem i kamom u čizmi, i patološki je uživala u zverskom mučenju i najčešće ubijala bez ikakvog povoda. Postoje svedočenja preživelih zatvorenica koja opisuju njena klanja logorašica. Nakon pokolja bi se malo "utegla", rukom pročešljala kosu i nastavila dalje kao da je prethodno učinila nešto najnormalnije.
Izbegla kaznu za zverstva, Hrvatska je zaštitila
Nada je nakon rata uspela da pobegne iz zemlje, emigrira u Argentinu i izbegne odgovornost za počinjena dela.
Kada su sredinom jula 1998. godine vlasti SR Jugoslavije zatražile od Argentine njeno izručenje, sa istim zahtevom je požurila i Republika Hrvatska. Županijski sud u Zagrebu je već naredne godine odbacio sve dokaze protiv Šakićeve, proglasio je nevinom i oslobodio krivice.
Nada Šakić Luburić, čuvar ženskog logora Stara Gradiška. Ubijala je žene bez trunke griže savesti. Radila je to kao da je nešto dobro, nešto normalno. Nikada nije bila osuđena za to. Nadam se da joj sad Bog sudi i da gori u paklu. pic.twitter.com/Q6GIymHH3x
— Dramatično dosadan (@imam_hit) February 21, 2021
Nada Šakić je ostala u Hrvatskoj gde su se o njoj revnosno starali. Umesto na robiji, Nada Šakić živela je u elitnom domu penzionera u Zagrebu i uživala sve privilegije dostojne nacionalnog heroja i zaslužnog građanina.
Alisa Radaković: "Jako intenzivna uloga"
Mlada glumica Alisa Radaković, koja u filmu Dara iz Jasenovca igra Nadu, studentkinja je Fakulteta dramskih umetnosti u klasi Biljane Mašić.
Publika je do sada imala priliku da je gleda u filmu Ime naroda i seriji Švindleri, a uskoro će je videti i u filmu i mini-seriji Zlatni dečko.
- U filmu "Dara iz Jasenovca" Predraga Antonijevića tumačim Nadu Šakić, polusestru osnivača ovog logora. Ta uloga je zahtevala detaljne pripreme i istraživanja, snimali smo u okolini Sombora i taj proces je bio veoma intenzivan - rekla je Alisa u jednom intervjuu.
Nadinog supruga Dinka Šakića u filmu Dara iz Jasenovca tumači Alisin kolega, mladi glumac Petar Đurđević. Njih dvoje u filmu imaju i jednu kratku intimnu scenu u automobilu.
Dinko Šakić je bio komandant koncentracionog logora Jasenovac.
Februara 1942. iako sa nezavršenom osnovnom školom (u 13. godini prekinuo školovanje) postao je ustaški zastavnik (oficir - prvi čin) u ustaškom odbrambenom zdrugu (puku) u Jasenovcu.
Kako je zlikovac kao Dinko Šakić uspeo da doživi 2008 godinu i duboku starost (87),a njegova žena Nada 2011. godinu (85).....Ko je štitio monstrume?! pic.twitter.com/0KvIDAkslk
— SašaĐ (@SasaDj70) February 21, 2021
Krajem 1942. postavljen je za šefa opšteg odseka - šef kancelarije Koncentracionog logora Jasenovac. Polovinom 1943. unapređen je u ustaškog poručnika i postao "časnik" u komandi logora Jasenovac, gde je prednjačio u brutalnim egzekucijama nedužnog stanovnišva.
Bez pokajanja
Са својих седамдесет, кад имам дјецу и унуке, понављам: Опет бих учинио исто...НДХ је била темељ на којем је изграђена данашња Хрватскa
Dinko Šakić
Nakon što se oženio Nadom, postao je ljubimac Maksa Luburića. U Jasenovac se vratio aprila 1945. da sa ostalim "časnicima" unište tragove svojih zločina. Početkom maja 1945. beži iz Zagreba u Austriju, kao čuvar Ante Pavelića, zatim "pacovskim kanalom" u organizaciji sveštenika Krunoslava Draganovića u Đenovu - Italija, a odatle u Argentinu. Svakako ne pod svojim imenom i prezimenom, već kao Ljubomir Bilanović.
Krajem 1995. otkrio je svoj pravi identitet u jednoj emisiji u Argentini, gde se decenijama skrivao i odakle je rukovodio terorističkim napadima na jugoslovenske ambasadore.
SRJ je podnela zahtev za izručenje, ali je isto uradila i Hrvatska, gde je dobio povlašćeno suđenje, pa je osuđen na samo 20 godina zatvora, bez presude za genocid. Umro je 2008. u zatvorskoj bolnici.
Mladi glumac Petar Đurđević, koji u filmu tumači lik Dinka Šakića, studirao je glumu u klasi profesorke Marije Milenković.
Dara iz Jasenovca
Radnja filma Dara iz Jasenovca dešava se tokom Drugog svetskog rata, u periodu posle hrvatsko- nemačke ofanzive na Kozari, kada lokalno stanovništvo završava u koncentracionim logorima. Među njima je i desetogodišnja Dara sa svojom majkom i dva brata. O sudbini oca ne znaju ništa. Užas koji će preživeti preko Jasenovca do logora Stara Gradiška učiniće da Dara odraste preko noći. Darinu majku i starijeg brata ubijaju, a smisao njenog života postaje da sačuva život mlađeg brata.
Mnoga deca iz logora Stara Gradiška odvođena su u domove širom Nezavisne Države Hrvatske ili smeštana po porodicama, ali je veliki broj dece ubijen ili preminuo od posledica izuzetno teških uslova života u logoru. Darina sudbina je sudbina jednog deteta Kozare i kroz nju je ispričana sudbina dece Jasenovca.
Pored Alise Radaković i Petra Đurđevića, u filmu igraju i Marko Janketić, Igor Đorđević, Nataša Ninković, Biljana Čekić, Anja Stanić Ilić, Zlatan Vidović, Ana Lečić, Sandra Ljubojević, Jelena Mur, Nikolina Jelisavac, Tatjana Kecman...
Film Dara iz Jasenovca režirao je Predrag Gaga Antonijević, a scenario je napisala Nataša Drakulić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.