Svaki dan, sa više strana, možemo da pročitamo koliko "divljaju" cene najpopularnijih kriptovaluta, ali malo ko u domaćoj javnosti u svojoj glavi ima i o kolikim skokovima je zapravo reč
Da ste prošle godine, recimo, 100 evra koje ste u maju dobili od države tada uložili u bitkoin, danas bi na svom računu imali oko 600 evra, tačnije 570 evra. Da ste se ipak opredelili za ethereum danas bi se "smeškali" cifri od oko 2.000 evra. Dakle, za godinu dana, vaš imetak bio bi uvećan 20 puta!
Ipak, ne treba smetnuti s' uma da su ethereum i bitkoin samo vrh ledenog brega i da se na tržištu kriptovaluta trguje sa preko 5.000 različitih varijanti digitalnog novca, i da se na istom tom tržištu kriju kriptovalute za koje javnost još uvek nije čula, ili ako je čula jako malo zna.
Takve su valute Dodžkoin, Čejnlink, Kardano, Ripl i Stelar, ali i mnoge druge.
Kako su se kriptovalute kotirale pre godinu dana?
Najpopularnija kriptovaluta na svetu je prošle godine u ovo vreme vredela oko 9.750 dolara i rast je tek počinjao. Sa druge strane, ethereumom se trgovalo po ceni nešto višoj od 200 dolara.
Manje poznate kriptovalute i to iz današnje perspektive, a kamoli iz perspektive od pre godinu dana kada je retko ko mario za digitalni novac, su vredele drastično manje.
Čejnlinkom se prošlog maja trgovalo po ceni od 3,77 dolara, Kardano je vredeo oko 0,0047 dolara, Stelar se cenio oko 0,052 dolara, a od skoro popularni Dodžkoin je vredeo petinu jednog centa tj. oko 0,002 dolara.
Foto: Pixabay
Koliko one vrede sad?
Bitkoinom se, prema podacima sajta coindesk.com, danas trguje po ceni od 55.894 dolara, dakle on je uvećao svoju vrednost za 5,7 puta. Cena jednog ethereum danas iznosi oko 4.050 dolara, što znači da mu je cena skočila neverovatnih 20 puta.
Čejnlinkova vrednost danas iznosi 47,27 dolara po novčiću, dakle vrednost je porasla 12,5 puta, Stelar je svoju vrednost uvećao 13 puta, i danas vredi oko 0,6787 dolara. Kardano danas vredi 1,67 dolara, što znači da mu je vrednost uvećana za više od 35 puta.
Dodžkoin, koji je u žižu javnosti ušao nakon što ga je Ilon Mask više puta pomenuo na svom Tviter nalogu, je prava zvezda "kripto neba". On je za godinu dana skočio čak 192 puta, i sada vredi oko pola dolara!
Kolika bi bila zarada?
Uzmimo za primer da ste se prošle godine, nakon što vam je uručena državna pomoć u iznosu od 100 evra, odlučili da taj novac uložite i to baš u kriptovalute.
Da ste uložili u btikoin, na svom računu biste danas gledali oko 570 dolara. Da ste odabrali ethereum smeškali bi ste se cifri od 2.000 evra, što je sasvim dovoljno novca da ne morate da se obazirete pri odabiru destinacije za letovanje.
Foto: Pixabay
Čejnlink bi vam u proteklih godinu dana zaradio oko 1.150 evra, ili ti jedan vrhunski pametni telefon ( 1.250 evra koliko bi investicija danas vredela, minus inicjalnih 100 evra). Slično bi vam doneo i Stelar tj. oko 1.200 evra profita. Ulaganjem u Kardano, danas biste na računu imali oko 3.500 evra, dovoljno novca da kupite solidan polovan automobil.
Investiranjem 100 evra u Dodžkoin biste zaradili pravo malo bogatstvo od oko 19.200 evra, koliko košta jedna garsonjera u širem centru Beograda.
Koliko ljudi trguje kriptovalutama u Srbiji?
Procena je da je bitkoinom u Srbiji pre godinu dana trgovalo nekoliko hiljada ljudi, a pre nekoliko meseci oko 8.000, koliko je Srba trgovalo i akcijama na inostranim berzama. Danas investiciona javnost barata brojkom od desetak hiljada.
Trgovina kriptovautama istovremeno je intenzivirama u celom regionu. Komšije iz Bosne i Hercegovine su počele masovno da se interesuju za kriptovalute, pa je u 2020. zabeležen rast od 130 odsto, u odnosu na 2019, a rast je nastavljen i ove godine.
Još više se bitkoinom trguje u Sloveniji i u Hrvatskoj, zemljama koje su među prvima u regionu uredile svoja tržišta kapitala. Slovenija je jedna od zemalja koje ne oporezuju pojedince na kapitalne dobitke od bitkoina i drugih kriptovaluta.
VREDNOST bitkoina ponovo je premašila granicu od 60.000 dolara. Danas oko 14.30 cena najstarije i najpopularnije kriptovalute na kratko je bila 60.035 zelenih novčanica, čime se približila istorijskom rekordu od 61.500 dolara
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
VREDNOST bitkoina ponovo je premašila granicu od 60.000 dolara. Danas oko 14.30 cena najstarije i najpopularnije kriptovalute na kratko je bila 60.035 zelenih novčanica, čime se približila istorijskom rekordu od 61.500 dolara
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.