Đilasovci opet obmanjuju javnost! Ministarstvo finansija demantovalo navode "Danasa" o potrošačkoj korpi!
Podeli vest
U cilju istinitog informisanja javnosti i u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima („Službeni glasnik RS“ 83/2014, 58/2015, 12/2016), Ministarstvo finansija Republike Srbije demantuje navode iz teksta pod naslovom „Penzioneri i radnici gube trku sa potrošačkom korpom“ koji je objavljen na naslovnoj strani u dnevnom listu "Danas“ danas, u sredu 31. avgusta 2021. godine
Siniša Mali je ocenio danas da su zvanični podaci o bruto domaćem proizvodu za prvi i drugi kvartal ove godine još jedna potvrda neočekivano brzog oporavka privrede u Srbiji
31.08.2021
14:13
Najpre, ovaj zaključak je baziran na potpuno pogrešnim podacima o prosečnoj i minimalnoj potrošačkoj korpi za 2010. godinu. U tekstu se tvrdi da je minimalna potrošačka korpa u 2010. godini iznosila 25.418 dinara, a prosečna potrošačka korpa 39.779 dinara. Međutim, istina je da je minimalna potrošačka korpa prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija bila 4,1% veća od navedene u tekstu i iznosila je 26.466 dinara, dok je prosečna potrošačka korpa bila veća za čak 26,0% i iznosila je 50.139 dinara.
Dalje, tvrdnja da „prosečna plata gubi dah u trci sa prosečnom potrošačkom korpom“ nije tačna. Prema metodološki uporedivim podacima pokrivenost prosečne potrošačke korpe prosečnom zaradom povećana je sa 68,1% 2010. godine na 81,9% u 2020. godini, minimalnom zaradom sa 31,4% na 41,1%.
Foto: Ministarstvo finansija
Navodi da je prosečna plata u 2010. godini bila za 200 dinara manja od prosečne potrošačke korpe takođe nije tačna. Ova razlika prema aktuelnim i metodološki uporedivim podacima iznosila je čak 15.997 dinara, dakle u pitanju je ogromna razlika u odnosu na tvrdnje dnevnog lista „Danas“. Deset godina kasnije ovaj jaz je prepolovljen, a ne porastao sa 200 na 8.000 dinara kako se tvrdi u pomenutom dnevnom listu.
Tvrdnja da je penzionerima nedostajalo u 2010. godini 18.000 dinara za prosečnu potrošačku korpu nije tačna, kao ni tvrdnja da je radnicima nedostajalo manje od 24.000 dinara. Prema zvaničnim podacima, minimalna zarada je iznosila 15.747 dinara, a prosečna penzija 19.890 dinara, što znači da je za prosečnu korpu od 50.139 dinara penzioneru nedostajalo 30.249 dinara, a radnicima 34.392 dinara. Takođe ako se posmatra u odnosu na minimalnu potrošačku korpu, radnicima je nedostajalo 10.719 dinara, a penzionerima 6.576 dinara, a ne 9.500 i 4.000 koliko je navedeno. To znači da se pokrivenost prosečne potrošačke korpe minimalnom zaradom povećala sa 31,4% u 2010. godini na 41,1% u 2020. godini.
Tvrdnja da i same korpe imaju „pomalo neobjašnjiv rast, jer je pre deset godina prosečna bila za 14.000 dinara skuplja od najosnovnije, a danas je ta razlika 37.000 dinara“ je zasnovana na poređenju podataka iz dve različite metodologije, što je potpuno neispravno i neuporedivo.
Podaci o prosečnoj potrošačkoj korpi za 2010. godinu su dati tendenciozno, tako što su u tabeli prikazani podaci korišćenjem dve različite metodologije. Metodologija prema kojoj se prikazuje potrošačka korpa je promenjena 2011. godine, tako što je usklađena sa principima i standardima statistike EU. U novoj potrošačkoj korpi proširen je broj artikala sa 39 na 63, a u prosečnoj sa 49 povećan je na 75. Upravo zbog korišćenja metodologije koja je zastarela i prestala da se primenjuje 2011. godine dolazi do značajnih odstupanja od aktuelnih podataka i izvlačenja pogrešnih zaključaka.
Foto: Ministarstvo finansija
Na kraju napominjemo da je za analizu standarda stanovništva, u prethodnih deset godina, važna činjenica da je broj formalno zaposlenih radnika povećan za oko 250.000, i to sa 1,9 miliona u 2010. na oko 2,15 miliona u 2020. godini. Takođe, prema zvaničnim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, broj nezaposlenih lica je u ovom periodu smanjen za 235.000.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zaharova
pre 4 godine
Zute mrzim ali gledam svojim ocima i novcanikom a to je da od prosecne zarade a to je vecina ljudi koji rade 300-400 € platom ne moze da se zivi a vi vase proracune i potrosacke korpe okacite macku o rep,kad odes u prosecnu kupovinu na benzinsku pumpu poplacas racune ode plata
Siniša Mali je ocenio danas da su zvanični podaci o bruto domaćem proizvodu za prvi i drugi kvartal ove godine još jedna potvrda neočekivano brzog oporavka privrede u Srbiji
Blokaderi i njima bliski aktivisti nastavljaju sa starom praksom širenja laži, podela i otvorenog etiketiranja. Ovog puta na meti su se našla čak i deca.
Cene goriva ponovo su u centru pažnje u regionu, nakon najave novog velikog poskupljenja u Hrvatskoj. Dok u toj zemlji cene nastavljaju da rastu, u Srbiji su one i dalje pod kontrolom države zahvaljujući uredbi o ograničenju cena derivata nafte.
Da Infomeru nijedan detalj ne može da promakne, pokazuje naš najnoviji snimak propalog političara Srđana Milivojevića. On je snimljen u tržnom centru "Galerija", koji se nalazi, ni manje ni više nego u "Beogradu na vodi".
Tokom uključenja uživo u programu blokaderske televizije "N1" dogodila se neprijatna situacija kada je reporterka sa terena priznala da redakcija nije uspela da uspostavi kontakt ni sa jednom osobom koja se predstavlja kao predstavnik takozvane studentske liste.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Palati Srbija predstavio nacionalnu strategiju razvoja pod nazivom „Srbija 2030“, ističući pritom viziju kakva bi Srbija trebalo da bude do 2035. godine.
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Profesorka doktorka Radmila Tonković, akademik, Sreten Egerić, pukovnik u penziji i Žarko Rakić, spoljnopolitički komentator gostujući u Info jutru komentarisali su napad Amerike i Izraela na Iran.
Psiholog Snežana Repac je za informer.rs istakla da promovisanje lažnog luksuza ne sme biti popularno i napomenula da je za mentalno zdravlje najvažnije razlikovanje laži od istine.
Tokom burnih devedesetih godina, kada je beogradsko podzemlje bilo ispunjeno sukobima kriminalnih grupa, čestim obračunima i snažnim uticajem ljudi sa margine društva, među imenima koja su se pominjala nalazio se i Goran Branković, poznatiji po nadimku Ruki.
Majka ubijenog Milana Kneževića ogorčena je nakon što je Apelacioni sud potvrdio kaznu Đorđu Prpiću, koji je februara 2024. nožem ubio njenog sina, i ističe da ostaje nada u žalbu tužilaštva Vrhovnom sudu.
Četiri američka bombardera sletela su u bazu RAF kod Ferforda u Glosteršajeru u okviru „specifične odbrambene operacije“ usmerene na sprečavanje iranskih raketnih napada na Bliskom istoku, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
Mađarski premijer Viktor Orban objavio je na društvenim mrežama video u kojem kritikuje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i optužuje ga za pretnje upućene Mađarskoj.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da Evropska unija mora da preuzme veću odgovornost u međunarodnoj politici i da ne sme prepustiti razgovore o ključnim bezbednosnim pitanjima sa Rusijom isključivo Sjedinjenim Američkim Državama.
Mađarska će odlučiti šta će učiniti sa novcem zaplenjenim od ukrajinskih državljana tek nakon što bude utvrđeno kome ta sredstva pripadaju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Stiven Hibert, glumac najpoznatiji po ulozi Gimpa u filmu "Pretparačke priče", kao i po pojavljivanjima u filmovima "Austin Powers" i "The Cat in the Hat", preminuo je u 68. godini.
Fridrih II Veliki koji se često pominje u seriji "Katarina Velika" bio je treći kralj Pruske. Otac ga je u detinjstvu terao da gleda pogubljenje svog prijatelja.
Sindi Kraford, jedna od najpoznatijih supermodela svih vremena, i dalje impresionira svojim izgledom. Njena mini-dijeta, je idealna za žene koje su prešle 40 i žele da se oslobode viška kilograma bez osećaja gladi.
Influenser Luka Bojović, poznatiji kao Lux, optužio je jutjubera Baku Praseta da je imao aferu s njegovom bivšom devojkom Unom Kablar, poznatijom kao Uki Q.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar