Međunarodni dan pripremljenosti za epidemije obeležava se 27. decembra. Tim povodom Predrag Kon rekao je za RTS da je globalni odgovor apsolutno neophodan, prisustvo koronavirusa bilo gde na planeti obezbeđuje njegov opstanak, njegove mutacije i vraćanje. Zato SZO i insistira na masovnoj imunizaciji čitavog sveta ravnomerno. Kon kaže da ne očekuje dramatične promene na sednici Kriznog štaba, koja će biti održana sutra
Niko nije bio spreman za pandemiju koja je pre dve godine zadesila planetu, i sve promenila, usporila, preokrenula, ugrozila. Preko noći se nabavljala zaštitna oprema, respiratori, lekovi, iščekivala se pa kupovala i vakcina.
Zato su Ujedinjene nacije prošle godine odlučile da 27. decembar bude Međunarodni dan pripremljenosti za epidemije.
Da li je moguće biti korak ili nekoliko koraka ispred virusa? Koliko su važni dobra komunikacija, strategija, međudržavna saradnja? Za RTS govori epidemiolog Predrag Kon.
Ovu godinu završavamo sa boljom epidemijskom situacijom nego prošlu, ali je izvesno da je ispred nas još jedna godina u kojoj ćemo se boriti protiv koronavirusa. Kada je sve počelo, da li ste mislili da će ovako dugo trajati, i da će biti ovako?
Ne može da se kaže da sam mislio da će, prvo, imati ovakav potencijal. Ovo je prva pandemija izazvana koronavirusom, to je definitivno u istoriji čovečanstva, a da će pri kraju 2021. biti ovakav intenzitet, nisam očekivao.
Međutim, činjenica je da treba tu ubaciti sve ono što je razvoj doneo, i tehnologiju, i brze komunikacije, brzo reagovanje na nivou sveta, brzo dolaženje do vakcine, u smislu da je razvoj odranije korišćen, pa se brže došlo do vakcine. Sve to je razvuklo epidemiju, posledica toga je značajno manja smrtnost, a s druge strane i natezanje, produžavanje ove situacije.
Foto: TANJUG/FILIP KRAINCANIC
Dolazak epidemije svaka zemlja dočekala je na određen način, i svaka se bori na svoj način, ali ipak, i ova epidemija pokazuje da je u toj borbi neophodno jedinstvo, i ujednačena strategija, od poštovanja epidemijskih mera do imunizacije? Da li je to što nema ujednačenosti i jedan od razloga što sve ovo i dalje traje?
Globalni odgovor je apsolutno neophodan, prisustvo virusa bilo gde na planeti obezbeđuje njegov opstanak, njegove mutacije, i vraćanje. To je suština. Zato SZO i insistira na masovnoj imunizaciji čitavog sveta ravnomerno.
Ako imate pojedine zemlje koje se sasvim solidno štite, sa visokim obuhvatom, i imate kontinent koji nije dosegao, tj. sada eventualno doseže dvocifren broj, vi ćete neprekidno imati virus koji cirkuliše i menja se, zato i jeste ovo globalni odgovor.
Prokomentarišete to što globalno nisu priznate sve vakcine u svim zemljama, što je i politika umešana u borbu, a cilj bi trebalo da bude pobediti virus, a ne preko virusa voditi geopolitičke ratove?
Po Međunarodnom zdravstvenom pravilniku, to nije nigde potpuno regulasano do kraja na ovaj način kako vi govorite i očekujete. Svaka zemlja ima regulatorna tela, bilo da su u zemlji, bilo da su naslonjena na neko regulatorno telo, kao Evropska medicinska agencija. Mi imamo domaću Agenciju za lekove, vrlo smo visoko razvijeni po tom pitanju, što je nama obezbedilo da imamo registrovanu i rusku i kinesku vakcinu, i ostale, samostalni smo, i to je sa naše strane dobro planiranje po meni.
S druge strane, nije očekivano bilo da će u međunarodnim razmerama vakcine koje priznaju zemlje koje su članice UN i SZO biti nepriznate od drugih zemalja, to se desilo – moglo je da se pretpostavi, ali do sada ovakvih iskustava nije bilo.
Foto: Beta
Na Međunarodni dan, kada se planiraju borbe prtiv pandemija, gde je Srbija danas. Koliko je važno imati određenu strategiju i makar neke definisane ciljeve u borbi protiv virusa?
Ja mogu samo svoja iskustva da iznesem, gotovo da ne postoji događaj u toku čitave pandemije o kom se nije promišljalo još 2006, uključujući politička previranja, potencijalni kriminal, zloupotrebe.
Uglavnom su svi zakoni o vanrednim situacijama vezani za Ministarstvo unutrašnjih poslova, tako i kod nas, to nije profunkcionisalo u toku ove pandemije, to samo pokazuje da nije dovoljno uvežbano, vežbanje i pripremanje, desk tjebl vežbanje, na stolu ili na terenu – takve pripreme su neopohodne, inače ljudi ne znaju, da se sve ovo što smo doživeli zaista može očekivati na samom početku pririodne katastrofe, ovo jeste prirodna katastrofa, nema razaranja kao u zemljotresima, poplavama.
Omikron je tu. Videćemo šta će doneti nova sednica Krizni štab? Šta bi morale da budu nove mere u ovom trenutku?
Dramatične neke promene zaista ne očekujem. Ono što očekujem u ovoj situaciji jeste da se poštuju mere koje su na snazi. Koncerte na trgovima, a što je planirano, ne može da podrži nijedan epidemiolog niti lekar iz Kriznog štaba. Jasno je da je pritisak veliki, smatra se da treba da se dopusti, ne mogu da prejudiciram.
Moram da kažem, rizik je neuporedivo veći za one koji idu a nisu vakcinisani, zaštićeni ili preboleli, ako nisu primili treću, postoji rizik. Nosite maske, bez obzira na to što na otvorenom nije obavezno. Virus se neuporedivo brže prenosi, četvorostruko brže za nedelju dana.
Epidemiolog dr Predrag Kon izjavio je danas da zbog pojave omikron soja korona virusa u Srbiji ponovo dolazi na dnevni red pitanje eventualnog zatvaranja
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Epidemiolog dr Predrag Kon izjavio je danas da zbog pojave omikron soja korona virusa u Srbiji ponovo dolazi na dnevni red pitanje eventualnog zatvaranja
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Iran je dostigao takav nivo naučnog i tehnološkog razvoja da je atomska bomba, u poređenju sa znanjem kojim raspolaže, praktično beznačajna, izjavio je Hamed Fahrizade, sin ubijenog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadea.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Sin bivšeg direktora američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džona Brenana, Kajl Brenan (40), uhapšen je u američkoj saveznoj državi Virdžiniji pod optužbom za prenos materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje dece.
Estonija se priprema za mogućnost ruske invazije i potpune okupacije svoje teritorije, zbog čega razvija poseban sistem koji bi omogućio da državne službe nastave da funkcionišu iz inostranstva, čak i ako neprijateljske snage zauzmu zemlju i unište njenu digitalnu infrastrukturu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Ljubavna priča Katarine i pevača Darka Lazića ponovo je privukla veliku pažnju javnosti, a ovoga puta razlog je emotivna objava koju je Darko podelio sa svojim pratiocima na Instagramu.
Pevač Saša Kovačević danas je postao otac kada je njegova supruga Zorana na svet donela sina, a on je ranije isticao kako će Zoraninu ćerku iz prvog braka Iskru uvek gledati kao svoje prvo dete.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.