KORAK NAPRED! Srpski naučnici razvijaju biosenzor za rano otkrivanje OVE VRSTE KARCINOMA!
Podeli vest
Naučnici Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo u Beogradu razvijaju biosenzor za rano otkrivanje kancera debelog creva i rektuma, drugog najčešćeg zloćudnog tumora u obolevanju i smrtnosti, a projekat započet pre godinu dana ulazi u drugu, eksperimentalnu fazu
U timu naučnika, koje predvodi dr Aleksandra Nikolić, je i studentkinja završne godine molekularne biologije i fiziologije Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Katarina Pavlović, koja za Tanjug kaže da je projekat započet pre godinu dana uskoro ulazi u drugu eksperimentalnu fazu.
Ako imate potrebu da stalno nešto grickate i usred dana iznenada vam se prijede čokolada, čips ili običan hleb, možda imate neki problem koji se krije iza te žudnje za hranom, kažu stručnjaci
Kako navodi, pri kraju je prva, bioinformatička faza u kojoj se, objašnjava mlada naučnica, istražuje da li regulatorni genski elementi, segmenti molekula DNK, mogu da osete malignitet na nivou molekula i da li imaju predispoziciju za pravljenje senzora.
Druga faza je eksperimentalna, u toj fazi se naučna predviđanja testiraju i razvija se senzor", kaže za Katarina kojoj je prošle godine dodeljena Svetosavska nagrada za naučno-istraživačke radove o primeni savremenih tehnologija u biomedicini.
Ističe da informacione tehnologije imaju veliku primenu u biologiji i biomedicini, a da se bioinformatika razvija kao oblast koja bi trebalo da doprinese razvijanju dijagnostičkih metoda za rano otkrivanje kancera i drugih bolesti, ali i lekova.
Katarina je i dobitnica priznanje "Žene u inženjerstvu" za rad o primeni "nadgledanog mašinskog učenja u predviđanju tipa fizičke aktivnosti na osnovu podataka o ubrzanju".
To bi, kako je objasnila, moglo da se primeni u medicini kao aplikacija za mobilne telefone koja bi "procenjivala" fizičku aktivnost pacijenata i značajno skraćivala njihovo bolničko lečenje.
- Svi imamo telefone koji mere broj koraka i ubrzanje, a na osnovu podataka o ubrzanju određuju se kategorije – hod, trčanje ili sedenje. . . Svi mi hodamo različitom brzinom, a to je važno da se proceni jer onda pacijent ne mora da ostane u bolnici tokom čitavog oporavka da bi ga lekari nadgledali, već može da bude kod kuće, a da lekari dobijaju informacije o tome koliko se kreće, da li oseća napor prilikom aktivnosti... - objašnjava Katarina.
Dodaje da je reč o novoj oblasti, tzv. digitalnoj fenotipiji koja se bavi ne samo predviđanjem fizičke aktivnosti već celokupnog mentalnog i fizičkog stanja pacijenta na osnovu različitih podataka koji se mogu dobiti putem raznih platformi za mobilne telefone.
Katarina kaže da po završetku studija planira da doktorira iz oblasti koje povezuju informatiku i biologiju, a konkurisala je na nekoliko američkih univerziteta koji, kako navodi, među prvima u svetu inkorporiraju nove tehnologije u biomedicini.
Međutim, ne isključuje mogućnost da ostane i nastavi školovanje u Srbiji.
- U Srbiji se sve više pažnje posvećuje nauci, posebno finansijski, to je veoma važno i ohrabrujuće za mlade naučnike. Međutim, problem je što se u nauci, ne samo kod nas, stalan posao dobija nakon doktoriranja, ali ni to nije garancija, tako da je za žene to posebno otežavajuće zbog zasnivanja porodice - kaže Katarina.
Ipak, primećuje da se sve više žena bavi naukom i istraživanjima, pre svega u biologiji, ali i informatici koja, kaže, nije rezervisana za muški pol i podseća da su brojne žene u prošlosti dale doprinos razvoju te oblasti, poput Ade Fon Bajron, ćerke engleskog pesnika lorda Bajrona i jedne od prvih programera, koja je, kaže, razvila programe za analitičku mašinu, preteču današnjeg kompjutera.
- U bionformatici tu je Margaret Dejhof, jedna od prvih bionformatičara koja je radila na osnivanju baza podataka proteina i gena, od kojih su nastale današnje baze. Ona je tvorac skraćenica za aminokiseline koje se i danas koriste. Ima mnogo žena u nauci, samo im ne posvećujemo toliko pažnje - navodi Katarina.
Ona je i volonter na Agronomskom fakultetu u Čačku, na istraživanjima koja vodi profesor Milan Nikolić, a koja se odnose na sintezu i karakterizaciju materijala za izolaciju enzima koji su bitna jedinjenja za mnoge reakcije u organizmima, a koje je teško izdvojiti kada se nalaze u tečnim rastvorima, a da ne izgube svoju funkciju.
Tim Agronomskog fakulteta istražuje višeslojne materijale koji na specifičan način prikupljaju enzime i omogućavaju da se lakše izdvoje.
- To bi olakšavalo naučne eksperimente, a slična logika se primenjuje i u farmakologiji - navodi Katarina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako imate potrebu da stalno nešto grickate i usred dana iznenada vam se prijede čokolada, čips ili običan hleb, možda imate neki problem koji se krije iza te žudnje za hranom, kažu stručnjaci
Do samo pre manje od mesec dana Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta, bio je jedan od najbližih saradnika Dragana Đilasa i uz Mariniku Tepić njegova glavna uzdanica.
Lider Narodnog pokreta Srbije (NPS) i poslanik Miroslav Aleksić, do skoro član koalicije Dragana Đilasa, napao je tajkuna zbog bojkota izbora u Beogradu, optužujući ga da na taj način podržava vlast!
Kandidat Zeleno-levog fronta za gradonačelnika Beograda Dobrica Veselinović priznao je da koalicija "Srbija protiv nasilja" ne bojkotuje lokalne izbore. U intervjuu za nedeljnik NIN, Veselinović je potvrdio da koalicija "Srbija protiv nasilja" izlazi na sve izbore zajedno, osim na one u Beogradu.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Razvoj domaće avijacije i spoljnu i unutrašnju politiku aktuelne vlasti Crne Gore, komentarisali su gosti Info večeri, direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, Perko Matović iz Centra za nacionalnu politiku i
Uništenje američkog tenka "Abrams" na ukrajinskom frontu i posetu predsednika Kine Si Đinpinga Srbiji, komentarisali su gosti Rata uživo, Zoran Anđelković iz Centra mir i toleranciju, bivši ministar policije RS Tomo Kovač, profesor Sergej Boljević i ratni reporter Danijel Simić.
Paradu pobede u Moskve i sve otvoreniju diplomatsku saradnju Kine i Rusije, komentarisali su gosti Info dana, Sreten Egerić iz Srpsko-ruskog centra Majak i pisac i publicista Radojka Tmušić.
Satanistički nastup Irske na Evroviziji i pritajenu nameru pojedinih nevladinih organizacija da preko obrazovanje uvedu normalizaciju pedofilije, komentarisao je gost Info dana, analitičar Saša Borojević
"Mi se svi molimo da će biti dobro i imamo veru da će tako da bude. Ona je jedno čigrasto dete, spretna visprena, od malena. Van svake pameti je da se kontrole ringišpila ne vrše".
Gordana Gutić, žena kojoj je Dragan Vlahović, školsko obezbeđenje i prva žrtva dečaka ubice, bio najbolji prijatelj, otkrila je da ga je pre masakra ubeđivala da to više u OŠ "Vladislav Ribnikar" nije posao za njega iako su tu školu đaci smatrali drugom kućom, upravo zbog njega.
Slučaj Ane Marije Henao Knežević, kolumbijsko-američke poslovne žene za koju se i dalje smatra da je nestala, nakon hapšenja njenog supruga, brzo napreduje.
"Upoznala sam veoma kul osobu. Ima kuću za odmor na dva sata od Madrida. Sada krećemo i tamo ću provesti nekoliko dana, iako jedva da ima signala. Javiću ti kad se vratim. Poljupci"
Tragični snimci poslednjih trenutaka Alme Arazi i njene troje dece, pre nego što su se utopili u reci Bojani u Skadru, objavljeni su danas, kao i novi detalji iz istrage.
Srpski teniser Novak Đoković će meč drugog kola mastersa u Rimu protiv Francuza Korentana Mutea igrati u petak uveče posle 19 časova, saopšteno je danas na sajtu turnira.
Košarkaš Panatinaikosa Kendrik Nan proglašen je za najkorisnijeg igrača (MVP) majstorica četvrtfinala plej-ofa Evrolige, saopšteno je danas na zvaničnom sajtu takmičenja.
Bivši fudbaler Crvene zvezde Seku Sanogo pozvao je sve navijače na "Marakanu" 25. maja kada će beogradski velikan proslaviti 35. titulu u istoriji kluba.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otpustio je Serhija Ruda, šefa Uprave državne bezbednosti (UDO), tela koje je navodno odgovorno za neuspeli pokušaj ubistva ukrajinskog lidera, javlja Rojters.
NATO ne želi da se direktno meša u sukob u Ukrajini iz straha od nuklearnog rata, rekao je Tusk, ocenivši da je situacija sa bombardovanjem Jugoslavije bila drugačija
Ruski hakeri uspeli su da prenose godišnju vojnu paradu na moskovskom Crvenom trgu povodom Dana pobede na nekoliko ukrajinskih i letonskih televizijskih kanala, javio je u četvrtak dpa.
Hiljade demonstranata koji su mahali palestinskim zastavama — od kojih policija procenjuje da se okupilo između 6.000 i 8.000 ljudi — preplavili su u četvrtak treći najveći grad u Švedskoj kako bi pozvali na prekid vatre u Gazi i protestovali zbog učešća Izraela na Pesmi Evrovizije ove nedelje.
Predstava "Knjiga o Milutinu" Danka Popovića u kojoj Nenad Jezdić oživljava lik Milutina Ostojića biće izvedena 200. put 11. maja u Zvezdara teatru, saopštili su iz ovog pozorišta.
Borba sa vlagom u vašem domu može biti izazovna i frustrirajuća i zagorčati vam život, a neuspešni pokušaji da se reši ovaj problem mogu dovesti do niza zdravstvenih problema i oštećenja pokućstva.
Bilo da ste bolesni ili želite da ojačate imunitet, zasladite se ili pak pripremite dijetalni napitak, med je idealna namirnica. Bogat vitaminima i mineralima, sa antiupalnim svojstvima, svakako bi trebalo da ga imate u kući.
Stanovnici Novog Sada, posebno zaljubljenici u prirodu koji uživaju u sređivanju svojih bašta i balkona, imaju priliku da se svima pohvale i prijave svoje "male oaze" na tradiciionalni konkurs "Najlepša bašta Novog Sada".
Članovi udruženja "Pokret srce heroja" zajedno sa predstavnicima Ruskog doma u Beogradu, udruženjem “Besmrtni puk”, moto klubom “Noćni vukovi” i kragujevačkim klubom ljubitelja "fića", obeležili su danas Dan pobede nad fašizmom.
Osnovna škola "Velimir Markićević" u Majdanpeku ili "stara škola", kako je u gradu svi zovu obeležila je svoj dan na kreativan način tako što su đaci, nastavnici i osobolje zamenili uloge.
U kultnoj kragujevačkoj kafani "Biblioteka kod Milutina" organizovana je tradicionalna, majska akcija dobrovoljnog davanja krvi. Vlasnici restorana, porodica Rašković započeli su ovu humanitarnu akciju pre deset godina, a zahvaljujući dobroj organizaciji i podršci ljudi i institucija i ova je bila uspešna.
Jedna od najstarijih kuća u Novom Sadu je zdanje koje se nalazi na uglu Pašićeve i Ulice Grozde Gajšin. Na tom mestu nekada se nalazila kafana neobičnog imena.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.