DA LI JE SRBIJI POTREBNA NUKLEARKA - Uglja će nam nestati za tri decenije, hidropotencijal nam je ogroman, ali... MNOGO JE RAZLOGA I ZA I PROTIV!
Podeli vest
Termoelektrane u ''Kostolcu'' i ''Kolubari'' mogu da traju najdalje do 2050.godine, a 15.godina pre toga bismo morali da počnemo da obezbeđujemo zamene. Tada bi nuklearna elektrana i obnovljivi izvori koje budemo izgradili pokrili naše potrebe za energijom
Do 2050.godine Srbija bi mogla da iškoluje kadrove i onda bi se lakše ostvario prelaz na niskougljenični razvoj,to jest da nemamo emisiju ugljendioksida, pošto nuklearne elektrane ništa ne emituju. Uz obnovljive izvore koje budemo izgradili, to bi bila dobra kombinacija koja bi pokrivala naše potrebe.
Prikupljena novčana sredstva sa humanitarne prodajne izložbe "Za mamin i Anin osmeh" uplaćen je na račun devojčice Anđele Sazdanović iz Busilovca kojoj je novac potreban za lečenje u Americi
17.03.2022
15:25
- Srbija verovatno ne može tako brzo da izgradi sama celu nuklearnu elektranu i ne treba da požuri sa tim, dok god ima manjak kadrova. Prvo je potrebno da se ukine Zakon o moratorijumu da bi studenti mogli da se školuju. Nakon toga bi se počelo sa zajedničkom gradnjom sa nekim od komšija. Čini mi se da su Mađari pouzdaniji od Bugara- ističe za portal Informer.rs prof Miodrag Mesarović, generalni sekretar Komiteta Srbije u Svetskom savetu za energiju.
On navodi da je Evropska komisija nuklearne elektrane proglasila ''zelenim'', za razliku od nekih u Srbiji koji se plaše nuklearki. Ipak, on ocenjuje da u ovoj situaciji možemo da usporimo taj razvoj da bi oko 2040.godine imali neku svoju malu elektranu, a da u međuvremenu učestvujemo u mađarskoj elektrani sa 10-tak odsto, gde bi naši studenti mogli da idu na praksu.
Naš sagovornik navodi da su pre 15-tak godina imali ideju da Srbija sa Bugarima učestvuje sa 10-tako odsto u nuklearnoj elektrani, kako bi imali svoj kapacitet na nuklearni pogon, koji nije u našim granicama. Poslednji razgovori su bili sa Mađarima, sa kojima bi u njihovom novom projektu od 2.400 megavata koji su kupili od Rusa, Srbija učestvovala sa 15 odsto.
Foto:
Obnovljivi izvori energije
Pošto Srbija dobija 68 odsto struje iz uglja, potrebno je da se radi na pravljenju kapaciteta iz obnovljivih izvora, uključujući i modularne elektrane. Na pitanje šta to znači, prof.dr Mesarović odgovara:
-Ako postoji snaga od 200 i 300 megavata i potrebno je još toliko, onda se doda kao modul. To su male elektrane koje se fabrikuju i dovedu se na lokaciju gde se grade. To predstavlja novinu u odnosu na dosadašnju gradnju. Na elektranu se dovedu komadi čelika, koji se zavaruju na lokaciji gde se pravi elektrana. Dakle, modularna elektrana je sastavljena iz više malih elektrana.
Nova taksa
Sada postoji pretnja da nam se uvede i taksa na ugljendioksid u okviru klimatske strategije. A kada se proizvede svaki kilovat sat ispusti se oko kilo i po ugljen dioksida, a tona sada na tržištu košta oko 60 evra. Na tu emisiju bi se plaćala taksa. Tako da ako izvozimo našu struju u Evropu, onda ćemo morati da platimo taksu. Pritom, taksa se neće primeniti samo na električnu energiju, nego i na sve proizvode koji se dobijaju njenim korišćenjem (čelik, kao i prekogranična taksa na ugljendioksid)
Foto: Tanjug
Srbija ima dovoljno uglja
Sledi oporezivanje
Evropska unija će od 1. januara sledeće godine postepeno uvoditi mehanizam za oporezivanje robe izvan Unije, pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida. Među te proizvode spadaju gvožđe, aluminijum, električna energija i građevinski materijal. EU je predvidela da posle 2030. nijedna tona emitovanog ugljen-dioksida ne može da bude besplatna
Zakon o klimatskim promenama
Prof.dr Mesarović kaže da bi bila sreća da imamo svoju energiju. Ali, srećom za razliku od nafte i gasa koji moramo da uvozimo, imamo uglja i hidropotencijale (uz vetar i sunce), tako da ne bismo imali potrebe da uvozimo električnu energiju. To je jedina vrsta električne energije koju imamo dovoljno, podvlači sagovornik portala Informer.rs
On podseća da je Srbija nedavno donela Zakon o klimatskim promenama, kao i da sada imamo Strategiju nisko ugljeničnog razvoja, što znači da postepeno moramo da se odričemo svega što ''puši'' (sagorevanje uglja, nafte i gasa). U tom smislu, mnogi planiraju da celokupnu energetiku na ugalj zamene obnovljivim izvorima.
-To su varijabilni izvori (sunce i vetar), tako bi naš potrošač bio osuđen na situaciju da energiju korist onda kada je ima (leti i kada duva vetar), a ne onda kada mu treba. Zato treba da postoji neki bazni izvor i to bi bila nuklearna elektrana, koja bi bila jedini pravi stabilni izvor. Ali, mi za njima još uvek nemamo potrebu, jer imamo termoelektrane - kaže zaportal Informer.rs prof. dr Mesarović.
On dodaje da su se u SFRJ školovali kadrovi za nuklearne elektrane na Elektrotehničkom fakultetu 1955.godine.
-Ja sam bio treća generacija. Mi smo bili stručna podrška za gradnju elektrane ''Krško'' u Sloveniji. Otuda je potrebno, najpre da se nastavi sa školovanjem kadrova koji će da odluče šta je najbolje da se izgradi - savetuje naš sagovornik.
Nuklearni otpad
Otpada ima 500 hiljada puta manje, nego otpaci iz termoelektrane. Obično se smatra da je to ozračeno gorivo koje izađe iz reaktora, međutim to je ustvari 95 odsto takozvani niskoaktivni otpad (krpe koje skupite kada počistite pod i to nema veze sa reaktorom).
Profesor dr Mesarović kaže da je sada u razvoju, takozvana četvrta generacija nuklearnih elektrana, koje mogu da koriste gorivo izbačeno iz sadašnjih elektrana i da ga na neki način recikliraju. Međutim, Srbija ne može tako brzo da gasi sadašnje termoelektrane, niti da brzo izgradi nuklearnu elektranu.
-Cena bi zavisila od mesta gde se kupuje. Zapadne kompanije to proizvode za 6,5 do 7 hiljada evra po kilovatu snage. Ukoliko se, pak kupi na Istoku od Rusa cena bi bila 4,5 do 5 hiljada evra. Na Zapadu su privatne kompanije, a na Istoku su državne koje istovremeno obezbede i povoljan državni kredit, a ne komercijalni - objašnjava prof.dr Mesarović.
Ipak, prema njegovim rečima tu su velike zamke, koje dovode do toga da proizveden kilovat sat iz nuklearnih elektrana, koji grade po komercijalnim kreditima, bude uvećan za 30-40 odsto zbog teškoća oko obezbeđivanja finasiranja i licenciranja. Zato je potrebna neko ko razume tržište, tehnologiju, globalnu politiku i strategiju.
Osim toga, naš sagovornik navodi da kada počnu ozbiljnije da se grade i solarni kolektori po krovovima moraćemo da menjamo brojila, koja više neće biti jednosmerna. Tada će potrošač koji na svom krovu ima proizvodnju, moći će da proda višak struje. Ta varijabilna proizvodnja na sunce i vetar zahteva ozbiljnu akumulaciju energije.
-Nemačka ima mnogo više obnovljivih izvora energije nego što im treba kapaciteta. To je skoro besplatna energija, ali njihov potrošač plaća 33,5 centa kilovat sat, najviše u Evropi, jer je prosečna evropska cena oko 15 centi za domaćinstva. Naših 7 centi bi moralo da se poveća da bi sistem mogao da opstane, što važi samo za regulisane cene koje odobrava Agencija za energetiku Srbije - kaže prof.dr Mesarović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
****DA LI JE SRBIJI POTREBNA NUKLEARKA **** ne nikako imamo veliki hidro potencijal. Srbi su neodgovorni po tom pitanju, i sa nuklearkom bi samo najebali ! ! ! !
Gde bi skladištili radioaktivni otpad koji proizvodi nuklearna elektrana? Kad je nemačka htela da plati našoj zemlji da skladišti njihov radioaktivni otpad iz njihovih nuklearnih elektrana, mi smo to odbili!
Odlagaćemo u bojeve glave i izvoziti našim "prijateljima"! Naravno šala! Iako to zaslužuju! Nismo mi monstrumi kao oni! Sad ozbiljno, ima rešenja i za to!
Zdravo, ovo je da obavijestim širu javnost da sky experience kredit, a
privatni zajmodavac je otvorio finansijsku priliku svima
kome je potrebna bilo kakva finansijska pomoć. 5000 eura do 100,00 eura Mi
davati kredite sa kamatom od 2% pojedincima, preduzećima i kompanijama
na jasan i razumljiv način iu stanju. kontaktirajte nas danas do
email na (contact@skyexperienceloan.com) ili (skyexperienceloan@gmail.com) posjetite njihovu web stranicu https://skyexperienceloan.com
Prikupljena novčana sredstva sa humanitarne prodajne izložbe "Za mamin i Anin osmeh" uplaćen je na račun devojčice Anđele Sazdanović iz Busilovca kojoj je novac potreban za lečenje u Americi
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sutra sa ministrom za Evropu i spoljne poslove Francuske Žan-Noelom Baroom, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Od ponedeljka, 17. januara novu emisiju „Troglas“, autorski format posvećen političkim, kulturološkim i društvenim temama koje oblikuju savremeno društvo u zemlji i svetu možete gledati na Dokumentarna TV.
Takozvana vlada u Prištini najavila je da će zakon o strancima i zakon o vozilima početi da se primenjuju od 16. januara, a vest je objavio vršilac dužnosti potpredsednika vlade privremenih prištinskih institucija, Besnik Bisljimi, navodeći da će prva faza, do 15. marta, biti informativna, a da će se onda zakoni primenjivati u punoj meri.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Poruke sa aplikacije Skaj, razmenjivane krajem 2020. godine, otkrivaju kako su Filip Zindović Kljajević i Vukašin Vojinović planirali krijumčarenje višemilionskih pošiljki kokaina, uz računicu da im se isplati i "sitan posao" od svega nekoliko kilograma droge.
Iako se u prvi mah sumnjalo da je došlo do teškog zločina, Predrag Ž. (43) koji je pre nekoliko dana pronađen mrtav u kući svog prijatelja Srđana K. (41), u naselju Bečmen u Surčinu — ipak nije ubijen, potvrdila je obdukcija.
U oblasti U oblasti Pri-Elbrusje u ruskoj republici Kabardino‑Balkariji, na planinskom području najvišeg vrha Evrope - planine Elbrus - danas se dogodio snažan prirodni fenomen lavine, koji je tokom dana registrovan u okolini ski resorta Elbrus.
Posle najnovije pucnjave od strane agenata ICE u Mineapolisu, protesti postaju sve žešći i nasilniji, kao i odgovor na njih, a Tramp razmatra slanje trupa.
Francuski predsednik Emanuel Makron pojavio se u javnosti sa izraženim crvenilom i krvavim okom, što je odmah izazvalo pažnju javnosti i brojne spekulacije na društvenim mrežama.
Fotograf poljskog predsednika Karola Navrockog zamalo je pao ispred Dauning strita 10 kada ga je, prilikom izlaska sa sastanka, sapleo čuveni mačor Lari, dugogodišnji „glavni mišolovac“ britanskog premijera.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar