Zemlje regiona i EU od Srbije traže čak 400.000 tona pšenice i 690.000 tona kukuruza, što je više od 50% naših robnih rezervi
Crna Gora traži da im odobrimo uvoz čak sedam miliona litara suncokretovog ulja, što je daleko više od njihove potrošnje
Zemlje regiona i Evropske unije od Srbije hitno traže čak 400.000 tona pšenice i 690.000 tona kukuruza, što je više od polovine naših trenutnih robnih rezervi!
Pojedine od njih ne prezaju ni od klasičnih pretnji, na šta je nedavno upozorio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. To ni ne čudi, jer zbog rata u Ukrajini već sada svaki deseti stanovnik Evrope nema dovoljno hrane, a zapadni ekonomisti upozoravaju da će u narednim mesecima najmanje 20 odsto Evropljana biti suočeno sa hroničnim nestašicama osnovnih životnih namirnica, pre svega hleba, suncokretovog ulja, mesa i mleka!!!
Ogromni pritisci
U našem okruženju, posle odluke Srbije da zabrani izvoz pšenice i kukuruza kako bi zbrinula domaće stanovništvo, krenuo je bespoštedni ekonomski rat za hranu. Severna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, ali i najmanje dve članice EU - Italija i Rumunija, traže od Srbije hitne isporuke dodatnih količina kukuruza i pšenice kako bi imale dovoljno hrane da prehrane stanovništvo. - Da vam ne pričam kakvim se trikovima služi jedna evropska zemlja da dođe do velikih količina našeg ulja, da ne pričam o tome šta je sa brašnom i pšenicom, koliki su zahtevi. Imamo jednu veliku evropsku zemlju koja nam je pripretila ukoliko im ne damo određene količine, i to kažu otvoreno: 'Recite Vučiću, morate do večeras, i da se ne igra! ' Na to ja samo kažem: Nema problema, oni su veliki, a mi mali, sad sedam dana nemam vremena time da se bavim i onda će ta zemlja dobiti odgovor... - slikovito je objasnio Vučić koliko je dramatična situacija oko nabavke žitarica.
Foto: pexels.com
Imaćemo dovoljno žitarica i za izvoz
Poljoprivredni analitičar i član Nacionalnog tima za preporod sela Branislav Gulan kaže da Srbija ima i više nego dovoljno i pšenice i kukuruza za potrebe naših građana, a nakon setve imaćemo mnogo žita i za izvoz. - Kukuruz i pšenicu najviše izvozimo u Rumuniju i Italiju, a zatim i u Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju, Austriju, Crnu Goru i Nemačku. Kukuruz se svake godine seje na oko milion hektara. U 2020. godini rod je bio oko osam miliona tona, dok je prošle godine suša 'obrala' deo roda, pa je ubrano oko šest miliona tona. Srbiji je za unutrašnje potrebe za godinu dana potrebno blizu četiri miliona tona. Dakle, rod će biti veći od naših potreba, pa će biti dovoljno i za izvoz - kaže on i dodaje:
- Prošlogodišnji rod pšenice bio je 3,5 miliona tona. Ona je ove godine posejana na rekordnih 630.000 hektara. Primera radi, za potrebe naše zemlje dovoljan je rod sa 300.000 hektara, što je negde oko 1.550.000 tona. Dakle, sav rod sa preostale posejane polovine zemljišta bez problema moći će da se izvozi u inostranstvo, i to po rekordno visokim cenama.
Koliko su naši prvi susedi u ozbiljnom problemu, govore i podaci o zahtevima koji su u petak stigli iz Crne Gore. - Iskazane potrebe Crne Gore za pšenicom su oko 50.000 tona. Kukuruza za stanovništvo oko 3.000 tona, za stočnu hranu oko 20.000 tona, a jestivog ulja oko sedam miliona litara! Sve ove količine su nam neophodne za šest meseci. Nadamo se da će Crna Gora zvanično biti izuzeta od zabrane izvoza iz Srbije već tokom sledeće nedelje - kazao je Aleksandar Stijović, crnogorski ministar poljoprivrede, član Vlade koja je, podsetimo, osudila Srbiju za 'genocid', odbila da potpiše Temeljni ugovor sa SPC i uvek i u svakoj prilici glasala i radila protiv interesa Beograda!?!
Srbija je prethodno u okviru inicijative 'Otvoreni Balkan' donela odluku o usaglašavanju količina pšenice i kukuruza koje će biti izvezene u Albaniju i Severnu Makedoniju, a prema našim saznanjima, narednih dana ista odluka trebalo bi da se donese i za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Italiju.
Skuplja setva
Branislav Gulan kaže i da će setva ove godine biti skuplja nego ranije. - Za ovogodišnju setvu izuzetno je skupo veštačko đubrivo, ali i gorivo. Setva kukuruza ove godine biće skuplja za 50 odsto, a suncokreta za 30 odsto. S druge strane, setvu obeležava i visoka cena žita i uljarica na domaćem i svetskom tržištu, što je podsticaj da se značajniji posao u poljoprivredi obavi bez obzira na skup repromaterijal - istakao je Gulan.
BIA proverava ugovore
Pored svega, sve se više dešavaju i zloupotrebe i falsifikovanja ugovora koji se antidatiraju tako da izgleda da su potpisani pre donošenja zabrane izvoza, pa je predsednik Vučić zatražio od premijerke Ane Brnabić, ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina i direktora BIA Bratislava Gašića da se pozabave kontrolom spornih ugovora. - Reč je o ugovorima koji su navodno potpisani pre nego što je Vlada usvojila odluke o zabrani izvoza pšenice, brašna, kukuruza i suncokretovog ulja. Falsifikovanjem isprava sada se povećavaju količine žita koje su prvobitnim ugovorima bile predviđene. MUP i BIA zajedno već rade na ovim slučajevima, istražuju, i svi koji se bave krivotvorenjem i falsifikovanjem biće pohapšeni - zapretio je Vučić.
Kako saznajemo, dosad su otkrivena tri ugovora koja su antidatirana, utvrđeno je da je naknadno povećana ugovorena količina šećera, ulja i brašna, a u tome su učestvovale naše i inostrane firme.
Pšenica
800.000 tona pšenice ima trenutno u robnim rezervama Srbije
1,5 miliona tona pšenice godišnje su potrebe Srbije
3,5 miliona tona je godišnji domaći rod pšenice KUKURUZ
1 milion tona kukuruza ima Srbija u rezervama
6,5 miliona tona je prosečan godišnji rod kukuruza
3,6 miliona tona kukuruza su godišnje potrebe za ljude i stoku JESTIVO ULJE
232.000 tona suncokretovog ulja godišnje se proizvede u Srbiji
80.000 tona su godišnje domaće potrebe
TABELA:
Najveći uvoznici srpske pšenice:
država količina
Rumunija 258.592
Italija 255.702
Bosna i Hercegovina 59.192
Makedonija 56.808
Albanija 29.051
Austrija 8.010
Crna Gora 6.513
Nemačka 961 * količine su izražene u tonama
Ukrajina možda neće proizvesti dovoljno žitarica za izvoz ako ovogodišnja setva bude poremećena zbog ruskog napada, izjavio je danas savetnik predsednika Oleh Ustenko
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina možda neće proizvesti dovoljno žitarica za izvoz ako ovogodišnja setva bude poremećena zbog ruskog napada, izjavio je danas savetnik predsednika Oleh Ustenko
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Udruženje novinara Srbije (UNS) osuđuje napad na novinara Frankfurtskih vesti Zorana Vicelarevića koji se dogodio na tribini „Proglasa“ u Frankfurtu u trenutku kada je iz publike postavljao pitanje i traži od organizatora skupa izvinjenje zbog ovakvog postupka.
Prošlog četvrtka u centru Čačka okupilo se dvadesetak blokadera, a tokom skupa napadnut je Milinko Tomašević - snimatelj "Glasa zapadne Srbije" i "TV Lav Plus."
Damir Agović - vođa blokada u Gornjem Milanovcu je, prema podacima do kojih su došli novinari, bio izuzetno loš đak. Pa kao neko ko je jedva završio srednju školu upitno je - koliko on može da bude svetli primer mladima?
Ana Brnabić se oglasila nakon sastanka sa predstavnicima Evropske narodne partije, dodajući da Srbija u poslednje vreme beleži dobre poteze na putu ka EU.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Na planini Prokletije pronađeno je telo državljanke Srbije (27), koja je stradala tokom planinarenja. Spasioci su uz pomoć helikoptera okončali višednevnu potragu na izuzetno nepristupačnom terenu.
Na Prokletijama kod Gusinja i danas je u toku velika akcija Gorske službe spašavanja Crne Gore i brojnih planinara-alpinista kako bi se pronašlo i izvuklo telo državljanke Srbije koja je poginula tokom planinarenja.
Turske snage danas su ometale vojni avion koji je prevozio ministre odbrane zemalja članica Evropske unije na neformalni sastanak na Kipru, saopštila je kiparska vlada.
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je tokom sastanka sa generalnim direktorom korporacije Ujedinjena brodogradilišta Andrejem Pučkovim da je neophodno učiniti sve kako ne bi došlo da kašnjenja u izgradnji dva serijska nuklearna ledolomaca "Lenjingrad" i "Staljingrad".
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Stručnjak za baštovanstvo Patrik Martin je otkrio koje četiri biljke su idealne za one koji žele uređeno dvorište bez puno rada. Ne samo da olakšavaju održavanje, već i smanjuju potrošnju vode tokom leta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.