Vazduhoplovna akademija je jedina škola na Balkanu u kojoj će od septembra srednjoškolci učiti kako da sklope i rasklope dronove i upravljaju njima
Vazduhoplovna akademija je jedina škola na Balkanu u kojoj će od septembra đaci učiti kako da sklope i rasklope dronove i upravljaju njima!
Pomoć ratarima
Učenici su imali zadatak da snime voćnjak dronom i dobijeni snimak očitaju pomoću specijalno izrađenog softvera
Dr Danijela Manić
Ovim školskim programom akademija, u čijem su sklopu Srednja stručna škola, Visoka škola strukovnih studija i Pilotska akademija u Vršcu, velikim korakom zakoračila je ispred vremena, jer su, kako ocenjuju stručnjaci iz celog sveta, bespilotni vazduhoplovi budućnost avijacije. Učenicima je nov predmet omogućen zahvaljujući evropskim programima u kojima ova škola učestvuje.
Foto: Novak Đurović
Posao budućnosti
Nastavu za predmet o dronovima držaće profesori Vladimir Nikolić, Aleksandar Starčević, Dragoljub Živanović i Dejan Crnoglavac. Oni su, zajedno sa delom đačke ekipe, boravili u Antaliji, gde su sa kolegama i učenicima sa Sardinije i iz Sevilje i praktično radili sa dronovima.
Aleksandar Starčević, profesor Vazduhoplovne akademije, kaže za Informer da su dronovi budućnost vazduhoplovstva i da će đaci treće godine od septembra dobiti izborni predmet Dronovi, a ujedno će i studenti Visokih škola na svojim predavanjima imati poseban predmet o bespilotnim letelicama.
- Dronovi su budućnost i želja cele škole je da naši đaci idu u korak sa vremenom i svetom. Zbog toga im je pružena prilika da se upoznaju sa najosnovnijim delovima upravljanjem i strukture dronovima, njihovim pogonom i kompletnom elektronikom. U planu je i maketarska sekcija, na kojoj će đaci moći još više da bude približeno kako funkcioniše dron i kako u praksi izgleda sklapanje ovih letelica. Za sada u školi imamo tri drona i u narednom periodu sigurno će biti još primeraka o kojima će deca učiti - kaže Starčević i dodaje:
- Da bi neko predavao ovaj predmet, mora da završi obuku za upravljanje dronovima i da sarađuje sa drugim predavačima iz inostranstva. Interesovanje đaka je ogromno, a otkad su čuli da će odlaziti na obuke i predavanja i u druge zemlje, oko 947 đaka već se izjasnilo da je zainteresovano za novi predmet.
Foto: AP/Photo
Deca, budući "vazduhoplovci", već su imali priliku da sa svojim vršnjacima iz Italije, Turske i Španije u Antaliji uče da upravljaju dronovima, koriste multispektralne kamere i pomažu agronomima u praćenju rasta, ali i tretiranju voća, povrća, žitarica pesticidima.
Prema rečima dr Danijele Manić, organizatora međunarodnih programa i direktorke visoke škole strukovnih studija Vazduhoplovne akademije, boravak đaka u Turskoj još jedan je u nizu programa međunarodne saradnje i razmene znanja.
- Učenici su imali zadatak da snime voćnjak dronom i dobijeni snimak očitaju pomoću specijalno izrađenog softvera. Analizom su došli do podataka da li je biljka krenula da se suši, ima li dovoljno vode, da li je ugrožena određenom vrstom bolesti. Trenutno imamo i grupu đaka sa profesorima na Sardiniji, a ponosni smo što ćemo zahvaljujući svom projektu moći i mi da budemo gosti deci iz inostranstva i da budemo prepoznatljivi po kvalitetu nastave - kaže ona.
Odličan kadar
Manićeva dodaje da Akademija školuje najkvalitetniji kadar za potrebe vazduhoplovstva i da je cilj da postane lider u ovoj oblasti u našoj zemlji, a i van njenih granica:
- Najznačajnije je to što nas ovaj kompletan projekat čini ako ne jedinstvenim, onda svakako među najboljima jer daje mogućnost da đaci ono što su naučili u školi primene i u životnim uslovima - kaže direktorka Manić.
Dron će zameniti čoveka
Profesor Vazduhoplovne akademije Vladimir Nikolić kaže da je zanimanje pilot bespilotnih vazduhoplova novo i da je to upravo profesija budućnosti.
- Profesija koja se bavi bespilotnim vazduhoplovima je veoma zahtevna, traži određene profile ljudi i posebnu vrstu edukacije. Mi se trudimo da budemo među prvima u tome. Odavno je shvaćeno da su mašine i tehnologija zamenile čoveka i očigledno je da je tako i sa dronovima.
Ruski penzionisani kapetan prvog ranga Vasilij Dandikin upozorio je da i protivbrodsko oružje koje Velika Britanija aplanira da šalje Ukrajini bilo uništeno pre nego što bi i bilo stavljeno u upotrebu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski penzionisani kapetan prvog ranga Vasilij Dandikin upozorio je da i protivbrodsko oružje koje Velika Britanija aplanira da šalje Ukrajini bilo uništeno pre nego što bi i bilo stavljeno u upotrebu
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.