Ispitanici će biti podvrgnuti ispitivanju pre primanja vakcine, a zatim periodično nakon primanja prve doze, a nakon ovoga, ispitivaće se i efekti "buster" doza
Od početka pandemije koronavirusa, Srbija je jedna od retkih zemalja, ako ne i jedina, koja je imala u ponudi sve testirane i odobrene vrste vakcina, naparavljene različitim tehnologijama, vekrorska, u koju spadaju Sputnjik V i Astrazeneka, bazirana na mrtvom virusu - Sinofarm i tzv. mRNK vakcine, kao što su Fajzer i Moderna, a Medicinksi fakultet u Beogradu prema odluci Vlade Srbije, učestvovaće u projektu sa još 22 zemlje o tome kakav je efekat svake od ovih vakcina.
Imunitet va kovid 19 stečen imunizacijom, imaće Medicinski fakultet u Beogradu kao i sazananja o efikasnosti svake od navedenih vakcina ispitivanjem koje će se sprovesti u projektu "Vakselerejt", a pod okriljem Evropske komisije.
Studija će se raditi na osnovu uzoraka iz seruma gde će se uspostavljati nivo antitela i imunog odgovora, navodi profesorka dr Ljiljana Denić Marković, rukovodilac studije i predsednik Nacionalnog stručnog komiteta za imunizaciju, a prenose Novosti.rs.
Foto: Pixabay
Ispitivanje efikasnosti vakcina
Zdravstvo u Srbiji podiže se na zavidni nivo
Za ovaj projekat predviđeno je 900 ispitanika koji će biti četiri puta testirani, gde će se uzorak seruma analizirati prvi put pre primanja vakcine, sledeći, nakon 15 dana od prve doze, zatim šest i dvanaest meseci nakon prve vakcinacije, a zatim će se ispitivati i efikasnost "buster" doza.
Profesorka Denić Marković ističe da je odaziv na vakcinaciju sada znatno manji, ali očekuje s jeseni da će se broj povećati jer, kako kaže, sa pandemijom još nismo završili.
"Vakselerejt" projekat u kome učestvuje 22 zemlje, Srbija se ističe zbog širokog spektra ponude vakcina, a saznanja do kojih istraživači budu došli biće primenjljiva na celu zemlju.
Kako dr Denić ističe, u ovoj studiji manje će se ispitivati ćelijski imunitet kod učesnika jer je to skupa metoda koja zahteva detaljniji pristup i radiće se samo u Beogradu.
Direktor Klinike za pulmologiju Kliničkog centra Srbije dr Mihailo Stjepanović je rekao da se dnevno u njegovoj službi pregleda oko 250 bolesnika, a kada se sumira izveštaj na kraju dana može se videti da su oko 50 odsto onkološki bolesnici, bolesnici u procesu lečenja ili oni koji su došli da se dijagnostikuju
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor Klinike za pulmologiju Kliničkog centra Srbije dr Mihailo Stjepanović je rekao da se dnevno u njegovoj službi pregleda oko 250 bolesnika, a kada se sumira izveštaj na kraju dana može se videti da su oko 50 odsto onkološki bolesnici, bolesnici u procesu lečenja ili oni koji su došli da se dijagnostikuju
Zastrašujuća scena odvila se danas ispred Pravnog fakulteta u srcu Beograda, gde se u Bulevaru kralja Aleksandra okupila šačica blokadera i ponovo maltretirala građane koji su učestvovali u saobraćaju, a rezultat toga je stravičan - jedan automobil pokosio je starijeg čoveka na pešačkom prelazu.
Stariji čovek (90) koji je danas oboren ispred Pravnog fakulteta u Beogradu nakon što su blokaderi siledžije suprotno zakonu blokirali raskrsnicu i maltretirali građane onemogućavajući im da se slobodno kreću, nije teže povređen, saznaje Informer.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se oglasilo danas povodom incidenata ispred Pravnog fakulteta sa apelom na uzdržanost od organizovanja i učešća u neprijavljenim javnim okupljanima.
Kao pravi krvoloci, predstavnici blokadera stajali sa strane i nemo posmatrali kako blokaderi tuku ljude. Pogledajte ko je sve prisustvovao skandaloznom incidentu ispred Pravnog fakulteta.
Blokaderi koji su kod Pravnog fakulteta, nezakonito blokirali ulicu i time izazvali tešku nesreću, nasrnuli su na vozača i i njegovo vozilo marke "opel", pri čemu su polomili stakla na automobilu, a sada uklanjaju snimak sa društvenih mreža kako im se identitet ne bi znao.
Branko Pušica (38) iz Arilja danas je pred Višim sudom u Užicu osuđen na sveukupnu kaznu na 20 godina zatvora za teško ubistvo bračnog para Ivane (37) i Predraga (40) Novaković iz Arilja 31. decembra 2024. godine.
Zatvorski policajci pronašli su improvizovani mobilni telefon u pritvorskoj ćeliji Duška Golubovića, bivšeg agenta tajne i javne policije, optuženog za šverc cigareta i pranje novca,.
U Višem sudu u Užicu danas je doneta presuda Branku Pušici koji je krajem 2024. godine svirepo ubio Ivanu i Predraga Novakovića u Arilju, a tim povodom obratio se Aleksandar Vučurović, punomoćnik porodica ubijenog bračnog para Ivane i Predraga Novakovića iz Arilja.
Ruska vojska drži inicijativu na frontu i nastavlja da potiskuje ukrajinske snage, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu na sastanku predstavnika zemalja članica Šangajske organizacije za saradnju.
Premijerka Letonije Evika Silinja podnela je ostavku posle političke krize koju su pokrenuli incidenti sa ukrajinskim dronovima u letonskom vazdušnom prostoru i udar na skladište goriva kod Rezeknea.
Turska glumica Afra Saračoglu (28), koja je igrala u nekim od najpopularnijih tamošnjih serija, na neočekivan način je odlučila da se bavi filmom i televizijom.
Vin Dizel i deo originalne glumačke postave kultne franšize "Fast & Furious" okupili su se u Kanu kako bi obeležili 25 godina od početka jedne od najpopularnijih akcionih saga u istoriji filma.
Iako krastavac deluje kao biljka koja se jednostavno uzgaja, ukoliko dinja, krompir i aromatično bilje rastu u njegovoj blizini mogu značajno da usporе njegov razvoj i umanje prinos.
Kupili ste jagode koje izgledaju savršeno, a nemaju skoro nikakav ukus? Uz dodatak šećera koji koriste i profesionalni kuvari jagode mogu postati mnogo slađe, sočnije i ukusnije za samo nekoliko minuta.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar