Tužno sećanje iz godine u godinu podseća nas na stravične zločine Amerike. Te žalosne 1992. godnie dogodilo se ono o čemu niko nije mogao ni da sanja. Bebama, novorođenim bićima, uskraćen je kiseonik, zbog čega je njih 12 izgubilo život
U bolnici u Banjaluci, 22. maja 1992. godine, umrla je prva beba zbog nestašice kiseonika, jer SAD i ostale zapadne zemlje, tokom borbi u građanskom ratu u BiH, nisu dozvolile dopremanje humanitarne pomoći vazdušnim putem, zapadnom delu Republike Srpske.
Do 19. juna 1992. godine, u Banjaluci je umrlo 12 beba, koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.
Na odeljenju za intenzivnu negu, u banjalučkom porodilištu, umrlo je 12 novorođenčadi, usled nedostatka kiseonika, potrebnog za adekvatan tretman.
Foto: greetlanenews.com
Inkubatori
Nestašica je bila posledica blokade srpske teritorije, koju su vršile hrvatske i muslimanske vojne snage, u rejonu Semberije.
Upućeni su mnogi apeli za pomoć, putem radija, televizije, “Glasa Srpskog” i ostalih medija, ali, iako su predstavnici UNICEF-a i ostalih međunarodnih humanitarnih organizacija bili dobro upoznati o ovom problemu, avion sa bocama kiseonika je nekoliko dana čekao dozvolu za poletanje, koju na kraju nije dobio.
Nedugo zatim, uprkos velikom trudu raznih lekara, novorođene bebe su izadhnule, a žal u državi je postao nikad veći. Dvanaest života je bilo izgubljeno, a 12 porodica u crno zavijeno.
Međutim čak i kada je bilo najteže, našao se i taj heroj, ta beba, koja je uspele da preživi pakao 1992. godine i da nadu u bolje sutra.
To je bila je Slađana Kobas, rođena 18. juna 1992. godine, jedina je preživela beba, u periodu od 22. maja do 19. juna 1992. godine.
Foto: Peđa Milosavljević
Beba u inkubatoru
Zbog nedostatka kiseonika njoj je ozbiljno bilo narušeno zdravlje, pa je imala trajno oštećenje vida, mozga i pluća, a kasnije se bezuspešno borila sa rakom kostiju.
Slađana je preminula 9. februara 2006. godine, u 13. godini života.
Ove smrti, kao i sve veća nestašica osnovnih životnih potrepština, bile su razlog za veliku vojnu operaciju “Koridor”, gde su se snage Vojske Republike Srpske sukobile sa hrvatskim i muslimanskim vojnim snagama.
Sukobi su trajali od 14. do 26. juna 1992. godine i završili se probojem blokade.
Kasnije u narodu, ova istorijska vojna pobeda je nazvana “Koridor života”, jer je omogućila nove živote, kako je i sam general Vojske Republike Srpske, Momir Talić, rekao: “Neću da djeca više umiru”.
Foto: Kancelarija za Kosovo i Metohiju
Bebe
Ovaj zločin, i nakon 28 godina prošao je nekažnjeno, a ožalošćene majke, evo i dan danas ne mogu da prevaziđu bol, jer ipak njihova deca nisu ni dobila šansu za nekim "boljim" životom.
- Iako je prošlo 28 godina, bol za našom djecom nije manja, a tuga zbog činjenice, da takav zločin bez presedana nije kažnjen, sve je veća- rekla je Tubićeva, majka jedne od beba.
Ona je naglasila, da je jedina uteha to, što se ovaj datum obeležava i što se kroz knjige i filmove prenosi i čuva istina o ovom nečuveno strašnom porazu civilizacije, koja je dozvolila da dan za danom umiru tek rođena deca.
Knjiga "Šta su skrivile", otkriva pravu istinu mučno stradalih beba!
Operacija Koridor i borba koja se vodila i u i izvan Banjaluke, na svim frontovima, da se pomogne ovoj deci opisana je knjizi "Šta su skrivile?", autora Nikole Borkovića, profesora istorije i saradnika Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica. Naslov studije aludira na pesmu koja se u Borkovićevoj rodnoj Banjaluci spevana o ovom događaju, dok posebno mesto u knjizi zauzimaju ispovesti majki, čije smo fragmente izdvojili u ovom tekstu. Što se samog istraživanja tiče, Borković kaže da je katkad bila i borba protiv uvreženih, a nedokazanih mišljenja.
- Na samom početku istraživanja susreo sam se sa čitavim nizom kontroverzi, poput te da je sama tragedija plod srpske propagande. Ne čudi, jer je za Haški tribunal to bila samo dobro poznata glasina, ne događaj koji se zaista desio. Pričalo se da je reč o uobičajenoj smrtnosti beba koja je iskorišćena i usmerena protiv drugih naroda, ili da su bebe svesno žrtvovane, kako bi se izvela Operacija Koridor - rekao je Borković tokom beogradske promocije svoje knjige.
Kao argument za poslednju tezu govorilo se da je humanitarna organizacija Caritas obezbedila dovoljnu količinu kiseonika, ali je taj kiseonik oduzela policija. Baš zbog ove teze banajlučke bebe nisu ušle u spisak žrtava koju je sačinio informaciono-dokumentacioni centar u Sarajevu.
- Obeshrabrujuća je za mene bila teza koja se i danas često pominje u medijima - da su bebe stradale zbog odluke Saveta bezbednosti o zabrani leta iznad BiH. Na njoj se bazirao često potezani argument - da je sama tragedija ništa više od obične srpske propagande. Postavljano je sasvim prosto pitanje: kako je ratno vazduhoplovstvo moglo da deluje u borbi, a za avione sa potrebnim kiseonikom let je bio zabranjen? Ovo je sa sobom povlačilo i pitanje časti i odgovornosti pilota Vojske Republike Srpske da nisu ništa preuzeli po tom pitanju, pa ni ličnom inicijativom – kaže Borković, ističući da je tako i samim pilotima naneta nepravda, jer o tome šta su činili dugo nisu smeli da govore zbog same Srbije i zabrana koje su joj nametnute.
Borković u studiji podseća da ova teza ne može da stoji, jer je odluka o zabrani letenja donesena tek u oktobru 1992. godine, tj. skoro 4 meseca nakon tragedije. Razlog zabrane leta je Rezolucija Saveta bezbednosti UN br. 5757 od 30. maja 1992. godine, kada su uvedene sankcije SRJ.
Tražiti odgovornost za smrt beba u zabrani letenja znači zanemariti brojne činjenice, istakao je on.
- Komitetu za sankcije upućen je zahtev da odobri humanitarni let aviona za Banjaluku 12. juna 1992. godine. Procedura za tako nešto inače je trajala tri do sedam dana. Komitet je dozvolu dao tek nakon 12 dana, kao da se nije radilo o životu i smrti. No nakon toga, istu dozvolu je trebalo da daju vlade u Zagrebu i Sarajevu. Iako im je zahtev za odobrenje ovog leta uredno poslan, pozitivan odgovor nikada nije stigao. Inače, od 12 umrlih beba, nisu sve bile srpske nacionalnosti – naglasio je Borković.
Kako ovaj brutalan zločin nikada ne bi pao u zaborav majke 12 beba su i dalje u kontaktu, a svakim danom njihova želja za pronalaženjem krivca samo raste i jača. Iako je jedna od njih skoro preminula, ostale ne daju sebi oduška već se svakodnevno bore za pravdu.
Njihova borba neće prestati dok je života, a ovaj nemili događaj će nastaviti da se obeležava i pamti, jer strahote i zločini počinjeni nad našim narodom niti mogu, niti smeju biti zaboravljeni.
Mešihat Islamske zajednice na čijem čelu je muftija Mevlud Dudić saopštio je da su netačne informacije da je "ženska osoba dolazila u prostorije Mešihata" tvrdeći da je treća supruga Muamera Zukorlića
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mešihat Islamske zajednice na čijem čelu je muftija Mevlud Dudić saopštio je da su netačne informacije da je "ženska osoba dolazila u prostorije Mešihata" tvrdeći da je treća supruga Muamera Zukorlića
Ocena lidera opozicije Aleksandra Vučića da Studentska lista, koja je osvojila većinu u Skupštini Srbije, svesno odugovlači da formira novu vladu pokazala se tačnom ako se u vidu ima istorijsko iskustvo i paralela sa 5. oktobrom 2000.
Poslanica u Skupštini Srbije i visoka funkcionerka SNS-a Ana Brnabić govorila je, gostujući na Informer TV-u, o pretnjama smrću koje su upućene njenom detetu, ističući da slične poruke svakodnevno dobijaju i drugi predstavnici stranke, kao i članovi redakcije Informera.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke i poslanica u Skupštini Srbije Ana Brnabić, posetila je Opštinske odbore SNS Čukarica i Palilula, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Ni pet dana od proglašenja vanredne situacije, a deset od hapšenja gradonačelnice i direktora javnog komunalnog preduzeća zbog odlaganja smeća na nelegalnoj deponiji, u Smederevu se ne nazire rešenje problema.
Predsednik Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić gostovaće u emisiji "Noć sa Vučkom" koja će večeras od 21.30 biti emitovana na Informer televiziji.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
Na magistralnom putu Čačak - Kraljevo, tokom večernjih sati došlo je do teže saobraćajne nezgode, kada je prema još uvek nezvaničnim informacijama vozilo udarilo pešaka.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je muškarac L. P. (41), osumnjičen da je 21. novembra 2026. silovao ženu na naročito svirep način, uz upotrebu sile, pri čemu je žrtva zadobila teške telesne povrede.
Ruske oružane snage promenile su taktiku napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i sada se sve više usmeravaju na elektroenergetske mreže i dalekovode, sa ciljem da pojedine regione odvoje od izvora snabdevanja električnom energijom, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Na aerodromu u Frankfurtu danas je pokrenuta velika akcija spasavanja nakon što je više putnika u dva aviona koji su doputovali iz Dominikanske Republike prijavilo zdravstvene tegobe, a postoji sumnja da je reč o infekciji norovirusom.
Ruski teretni brod "Askalon", koji je prevozio vojnu opremu iz Kalinjingrada ka istočnoj Libiji je pogođen pomorskim dronovima u libijskim teritorijalnim vodama, nedaleko od Bengazija.
Američke vojne snage navodno su se iskrcale na ostrvo Guanaha, u Hondurasu, u okviru operacije čiji je cilj bio hapšenje osobe osumnjičene za trgovinu narkoticima.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Torbe od veštačkog krzna postale su jedan od najzapaženijih trendova zime 2026, a zahvaljujući pufnastoj teksturi i neobičnom izgledu, čak i najjednostavniju kombinaciju pretvaraju u upečatljiv autfit.
Lozinka "123456" ponovo je na vrhu liste najčešće korišćenih na svetu, a stručnjaci upozoravaju da se može probiti za manje od sekunde, zbog čega su milioni naloga potencijalno izloženi riziku.
"Muški grip" je godinama predmet šala, ali novo naučno istraživanje pokazuje da muškarci zaista mogu teže da podnose pojedine virusne infekcije, a razlog bi mogao bude način na koji njihov imunski sistem reaguje.
Pevačica Seka Aleksić otkrila je kako je uspela da smrša čak 20 kilograma, ali je njeno objašnjenje o korišćenju leka Vegovi (Wegovy) izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.