Broj zaposlenih u IT sektoru je u stalnom porastu, a Srbija je prepoznata kao zemlja koja daje kvalitetne stručnjake, izjavio je danas Tanjugu direktor Inicijative "Digitalna Srbija" Nebojša Bjelotomić
Prepoznati smo u svetskom poretku kao zemlja koja daje pouzdane kadrove, a veliki broj studijskih programa đirom zemlje omoguchava svetskim kompanijama siguran rast i razvoj, rekao je Bjelotomić.
Srbija je u samom vrhu zemalja po povećanju broja zaposlenih u IT sektoru, s obzirom da je u 2021. godini imala gotovo 100.000 programera više.
Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beleži drastičan odliv zaposlenih u IT sektoru, koji je bio najviše izražen u Islandu i Hrvatskoj.
- Informacione tehnologije su najbrže rastuća industrija, kako u svetu tako i kod nas. Fleksibilno radno vreme, rad od kuće, ali i odlične plate samo su neki od faktora koji su uticali da se broj IT stručnjaka u Srbiji za samo nekoliko godina višestruko uveća - rekao je Bjelotomić.
Foto: Tanjug/AP
- Celom svetu su potrebni IT-evci, a mi smo našli svoje mesto u svetskom poretku. Prepoznati smo kao zemlja koja daje kvalitetne ljude i to u kontinuitetu, jer imamo veliki broj studijskih programa, tako da kompanije znaju da će za tri do ćetiri godine imati kvalitetan kadar. Takođe i naše kompanije rastu i postaju pouzdani partneri, što je jako zahtevno, jer se tada ne baviš samo delom već svim problemima korisnika - poručio je Bjelotomić.
Prosečne plate programera oko 260.000 dinara
Istraživanja pokazuju da su prosečne plate programera oko 260.000 dinara, a kada se na to doda i podatak da plate mogu biti veće i od milion dinara, ne iznenađuje činjenica što je broj IT stručnjaka u porastu.
- Trenutno svetu nedostaje oko milion i po programera, a procenjuje se da bi taj broj do kraja 2025. godine mogao biti vechi od ccetiri miliona. IT sektor postaje svakodnevnica u poslovanju, zato ne ccudi ssto je u nekim zemljama, poput nasse, sve vechi priliv IT struccnjaka - naglasio je Bjelotomich.
Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beleži drastičan odliv zaposlenih.
Najveći broj zaposlenih u IT sektoru koji je napustio svoju zemlju jeste Island, odakle je otišlo 1.300 programera, što čini pad od 14,3 odsto.
Foto: Cubes
Na neslavnoj listi, visoko drugo mesto zazuela je susedna Hrvatska, odakle je 2,8 odsto odnosno 1.700 programera napustilo zemlju.
Sledi Finska koja beleži pad od 1,8 odsto, a zatim Estonija u kojoj je ostalo svega 40.000 zaposlenih u IT sektoru.
Veliki broj ljudi i dalje migrira kako bi pronašli bolje uslove za život i rad, ali to ne mora biti formula za uspeh, kaže izvrsni direktor komapnije Vega IT Saša Popović.
Napominje da je kao mladi IT stručnjak, zajedno sa svojim partnerom, smatrao da je za uspeh potrebno da se odseli i znanje i iskustvo potraži u nekoj od razvijenih zemalja, poput Nemačke.
Ipak, shvatio je posle da Srbija pruža odlične mogućnosti za rad, rast i razvoj IT sektora.
- U Srbiji mozze da se radi na istim projektima, za iste uslove i za iste, svetske kompanije kao i u inostrastvu. Pri tom, zaradom koju ostvarujemo u nassoj zemlji mozzem imati mnogo bolji zzivotni standard i kvalitet zzivota nego u inostranstvu - kazze Popovich za Tanjug.
Na našim fakultetima stiče se odlično inženjersko znanje, smatra Popović i dodaje da je to razlog što je sve više svetskih kompanija zainteresovano za rad u Srbiji.
Foto: Pixabay
Srbiji u top pet zemalja
Zato ne iznenađuje podatak što se Srbiji našla u top pet zemalja po porastu broja zaposlenih u IT sektoru.
Zemlja koja je zabeležila najveći porast je Grčka, u kojoj je prošle godine broj programera skočio za 37,7 odsto, odnosno 110.700 programera.
Sledi Kipar gde je ukupno 16.600 programera više, odnosno 29,7 odsto, a zatim Portugal gde je ostvaren rast od 19,5 odsto odnosno 225.300 programera.
Na visokom četvrtom mestu nalazi se upravo Srbija, gde je bilo čak 93.900 programera više.
Visoke plate, fleksibilno radno vreme, ali i činjenica da potražnja za ekspertima u ovoj oblasti neprestano raste, razlozi su što se veliki broj ljudi odlučuje da radi u IT sektoru, a veliko interesovanje za kadrovima iz Srbije jeste obrazovanje, ocenjuje dekan Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu Srdjan Kolaković.
- Mi svake godine rastemo i otvaramo nove studijske programe. Zbog toga smo morali da izgradimo novu zgradu naučno tehnološkog parka, gde Fakultet tehničkih nauka ima svojih 10.000 kvadrata, kao nastavnu bazu, dok je dodatnih 20.000 kvadrata deo za razvoj gde, u saradnji sa kompanijama, radimo na razvoju i kreativnosti studenata - rekao je Kolaković Tanjugu.
Kako kaže, kompanije su shvatile da treba raditi sa kadrovima i da su im potrebni inženjeri koji će odmah po završetku fakulteta biti osposobljeni za rad.
Kolaković kaže da su profesori i nastavnici vrlo posvećeni i aktivni na kongresima, kao i u objavama naučnih radova i u naučnim dostignućima, zbog čega i ima veliki broj novih studijskih programa.
Iz Hrvatske je prošle godine otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali da rade za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iz Hrvatske je prošle godine otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali da rade za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje
Rukovodilac Centra za međunarodnu saradnju i strateške komunikacije Uprave državnog obezbeđenja Ukrajine Valentina Savicka poginula je u ruskom raketnom udaru na izložbu dronova u Kijevskoj oblasti. U napadu je stradalo deset ljudi, dok je više od 100 ranjeno.
Rostov na Donu satima je odjekivao od snažnih detonacija tokom noćašnjeg vazdušnog napada, a stanovnici tvrde da su im se tresli prozori i čitavi stanovi.
Jasmina Paunović, tužiteljka u penziji i druga na blokaderskoj listi, zapretila je tužbama protiv predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić ali i Informera.
Blokaderski general Blagoje Grahovac, čovek koji je otvoreno stao na stranu uličarskih blokadera i pljuvao vojnu paradu u Beogradu – sada je otišao u ekstremno islamističko Sarajevo i usred podkasta, kod voditeljke udane za najvećeg srbomrsca, ispalio najstravičnije uvrede na račun Srbije, SPC i predsednika Aleksandra Vučića.
Poznati istoričar i profesor Čedomir Antić odjavio je blokadersku bandu i do nogu potukao njihovu bolesnu ideologiju revanšizma, anarhizma i totalitarizma, dok je tajkunsku televiziju N1 označio kao glavnog krivca za bolesno deljenje i huškanje naroda u Srbiji.
Dežurni opozicioni "pametnjaković" Božo Drašković, tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji Nova S, brutalno je udario na romsku populaciju u Srbiji, najprizemnije ih optuživši da su potkupljivi i da svoje dostojanstvo prodaju za 2000 dinara.
Uzrok smrti troje mladih koji su nastradali u sredu rano ujutru u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u novosadskom naselju Veliki rit jeste davljenje, saznaje se nezvanično.
Javnost bruji o promociji pedofilije na društvenim mrežama kontroverznog jutjubera Marka Radmanovića, a sada na videlo izlaze još detalja. Naime, protiv Radmanovića uveliko se vodi postupak pred Osnovnim sudom u Sremskoj Mitrovici zbog sumnjivog događaja u koji je umešana dvanaestogodišnja devojčica.
Četvorogodišnje dete poginulo je u teškoj saobraćajnoj nesreći na auto-putu A3 kod Lužana, dok su tri osobe povređene. Policija je zbog sumnje da je izazvao nesreću podnela krivičnu prijavu protiv državljanina Bosne i Hercegovine (45).
Ukrajinske bespilotne letelice (BPL) napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Ukrajinske bespilotne letelice napale su skladište kompanije Vajldberis u Jekaterinburgu, a udar je pogodio automobile parkirane neposredno ispred logističkog centra.
Američki milijarder Ilon Mask odbacio je optužbe da je naglo ukidanje programa Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) dovelo do smrti dece u Africi, pitajući zašto Gejtsova fondacija i druge privatne humanitarne organizacije nisu preuzele finansiranje ugroženih programa.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Nestanak struje i nevreme mogu oštetiti elektronske uređaje i dovesti do gubitka važnih podataka. Nekoliko jednostavnih mera može pomoći da svoju opremu zaštitite od mogućih kvarova.
Ne morate da trošite novac na skupe osveživače kako bi vaš dom prijatno mirisao. Uz nekoliko sastojaka koje već imate kod kuće, lako možete ukloniti neprijatne mirise.
Kašalj, temperatura i osećaj iscrpljenosti često se pripisuju običnoj prehladi, ali ponekad iza tih simptoma može da se krije mnogo ozbiljniji problem, kao što je upala pluća.
Voditelj Milan Milošević u emisiji uživo obratio se Biljani Vujović i rekao joj da pazi kome preti, jer će u suprotnom izneti niz dokaza protiv nje zbog kojih bi mogla da završi u zatvoru.
Bivši rijaliti učesnik Kristijan Golubović podelilo je putem Instagram profila fotografiju svog sina Lazara kojeg je dobio sa pokojnom suprugom Danijelom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.