Broj zaposlenih u IT sektoru je u stalnom porastu, a Srbija je prepoznata kao zemlja koja daje kvalitetne stručnjake, izjavio je danas Tanjugu direktor Inicijative "Digitalna Srbija" Nebojša Bjelotomić
Prepoznati smo u svetskom poretku kao zemlja koja daje pouzdane kadrove, a veliki broj studijskih programa đirom zemlje omoguchava svetskim kompanijama siguran rast i razvoj, rekao je Bjelotomić.
Srbija je u samom vrhu zemalja po povećanju broja zaposlenih u IT sektoru, s obzirom da je u 2021. godini imala gotovo 100.000 programera više.
Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beleži drastičan odliv zaposlenih u IT sektoru, koji je bio najviše izražen u Islandu i Hrvatskoj.
- Informacione tehnologije su najbrže rastuća industrija, kako u svetu tako i kod nas. Fleksibilno radno vreme, rad od kuće, ali i odlične plate samo su neki od faktora koji su uticali da se broj IT stručnjaka u Srbiji za samo nekoliko godina višestruko uveća - rekao je Bjelotomić.
Foto: Tanjug/AP
- Celom svetu su potrebni IT-evci, a mi smo našli svoje mesto u svetskom poretku. Prepoznati smo kao zemlja koja daje kvalitetne ljude i to u kontinuitetu, jer imamo veliki broj studijskih programa, tako da kompanije znaju da će za tri do ćetiri godine imati kvalitetan kadar. Takođe i naše kompanije rastu i postaju pouzdani partneri, što je jako zahtevno, jer se tada ne baviš samo delom već svim problemima korisnika - poručio je Bjelotomić.
Prosečne plate programera oko 260.000 dinara
Istraživanja pokazuju da su prosečne plate programera oko 260.000 dinara, a kada se na to doda i podatak da plate mogu biti veće i od milion dinara, ne iznenađuje činjenica što je broj IT stručnjaka u porastu.
- Trenutno svetu nedostaje oko milion i po programera, a procenjuje se da bi taj broj do kraja 2025. godine mogao biti vechi od ccetiri miliona. IT sektor postaje svakodnevnica u poslovanju, zato ne ccudi ssto je u nekim zemljama, poput nasse, sve vechi priliv IT struccnjaka - naglasio je Bjelotomich.
Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beleži drastičan odliv zaposlenih.
Najveći broj zaposlenih u IT sektoru koji je napustio svoju zemlju jeste Island, odakle je otišlo 1.300 programera, što čini pad od 14,3 odsto.
Foto: Cubes
Na neslavnoj listi, visoko drugo mesto zazuela je susedna Hrvatska, odakle je 2,8 odsto odnosno 1.700 programera napustilo zemlju.
Sledi Finska koja beleži pad od 1,8 odsto, a zatim Estonija u kojoj je ostalo svega 40.000 zaposlenih u IT sektoru.
Veliki broj ljudi i dalje migrira kako bi pronašli bolje uslove za život i rad, ali to ne mora biti formula za uspeh, kaže izvrsni direktor komapnije Vega IT Saša Popović.
Napominje da je kao mladi IT stručnjak, zajedno sa svojim partnerom, smatrao da je za uspeh potrebno da se odseli i znanje i iskustvo potraži u nekoj od razvijenih zemalja, poput Nemačke.
Ipak, shvatio je posle da Srbija pruža odlične mogućnosti za rad, rast i razvoj IT sektora.
- U Srbiji mozze da se radi na istim projektima, za iste uslove i za iste, svetske kompanije kao i u inostrastvu. Pri tom, zaradom koju ostvarujemo u nassoj zemlji mozzem imati mnogo bolji zzivotni standard i kvalitet zzivota nego u inostranstvu - kazze Popovich za Tanjug.
Na našim fakultetima stiče se odlično inženjersko znanje, smatra Popović i dodaje da je to razlog što je sve više svetskih kompanija zainteresovano za rad u Srbiji.
Foto: Pixabay
Srbiji u top pet zemalja
Zato ne iznenađuje podatak što se Srbiji našla u top pet zemalja po porastu broja zaposlenih u IT sektoru.
Zemlja koja je zabeležila najveći porast je Grčka, u kojoj je prošle godine broj programera skočio za 37,7 odsto, odnosno 110.700 programera.
Sledi Kipar gde je ukupno 16.600 programera više, odnosno 29,7 odsto, a zatim Portugal gde je ostvaren rast od 19,5 odsto odnosno 225.300 programera.
Na visokom četvrtom mestu nalazi se upravo Srbija, gde je bilo čak 93.900 programera više.
Visoke plate, fleksibilno radno vreme, ali i činjenica da potražnja za ekspertima u ovoj oblasti neprestano raste, razlozi su što se veliki broj ljudi odlučuje da radi u IT sektoru, a veliko interesovanje za kadrovima iz Srbije jeste obrazovanje, ocenjuje dekan Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu Srdjan Kolaković.
- Mi svake godine rastemo i otvaramo nove studijske programe. Zbog toga smo morali da izgradimo novu zgradu naučno tehnološkog parka, gde Fakultet tehničkih nauka ima svojih 10.000 kvadrata, kao nastavnu bazu, dok je dodatnih 20.000 kvadrata deo za razvoj gde, u saradnji sa kompanijama, radimo na razvoju i kreativnosti studenata - rekao je Kolaković Tanjugu.
Kako kaže, kompanije su shvatile da treba raditi sa kadrovima i da su im potrebni inženjeri koji će odmah po završetku fakulteta biti osposobljeni za rad.
Kolaković kaže da su profesori i nastavnici vrlo posvećeni i aktivni na kongresima, kao i u objavama naučnih radova i u naučnim dostignućima, zbog čega i ima veliki broj novih studijskih programa.
Iz Hrvatske je prošle godine otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali da rade za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iz Hrvatske je prošle godine otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali da rade za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Prošlog četvrtka u centru Čačka okupilo se dvadesetak blokadera, a tokom skupa napadnut je Milinko Tomašević - snimatelj "Glasa zapadne Srbije" i "TV Lav Plus."
Damir Agović - vođa blokada u Gornjem Milanovcu je, prema podacima do kojih su došli novinari, bio izuzetno loš đak. Pa kao neko ko je jedva završio srednju školu upitno je - koliko on može da bude svetli primer mladima?
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Nakon gotovo svakog masovnog zločina istražitelji pokušavaju da pronađu odgovor na isto pitanje - da li je tragedija mogla da bude sprečena? U mnogim slučajevima odgovor su pronašli među papirima, beleškama i zapisima koje su počinioci ostavili iza sebe.
Trebinjski frizer Dražen Milović, osumnjičen je kao deo narko-ekipe okupljene oko Vukašina Vojinovića i jednog od vođa takozvanog "Grand klana" Aleksandra Mijajlovića.
Na planini Prokletije pronađeno je telo državljanke Srbije (27), koja je stradala tokom planinarenja. Spasioci su uz pomoć helikoptera okončali višednevnu potragu na izuzetno nepristupačnom terenu.
Iranski Nacionalni savet bezbednosti upozorio je Sjedinjene Američke Države i Izrael da ne naprave još jednu grešku, jer će u suprotnom region za njih postati "pakao", preneo je Skaj njuz.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
OpenAI navodno predstavlja "Dreaming V3" kao novu verziju sistema memorije za ChatGPT, koja bi trebalo da omogući da razgovori budu mnogo prilagođeniji svakom korisniku.
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Ćerka Sinana Sakića Đulkica Sakić, nedavno je posetila Loznicu, a prizor porodične kuće na koju je njen brat Rašid bacio bombu izazvao je lavinu emocija.
Domaća javna scena oduvek je bila prepuna atraktivnih žena koje osim uspešne karijere privlače pažnju i besprekornim izgledom. Danas vi birate najzgodniju!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.