SKORO 900 LJUDI GODIŠNJE U SRBIJI IZVRŠI SAMOUBISTVO! Suicidu su sklonije žene, ali ga češće realizuju muškarci - Evo gde je pomoć
Podeli vest
U Srbiji je u prethodne četiri godine broj samoubistava opao za 12 odsto, što je korak u dobrom smeru, ali je frapantna činjenica da smo u prošloj godini imali čak 12 puta više samoubistava nego ubistava, pokazuju statistički podaci. I mimo pomaka, uključivanje svih u društvu u prevenciju suicida je prioritet
U 2021. bila su 883 samoubistva i 73 ubistva u Srbiji, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS), dok su godinu ranije ti brojevi bili 895, odnosno 89. U iscrpnom izveštaju Demografska statistika za 2020. RZS beleži da je trostruko više muškaraca nego žena počinilo samoubistvo (682 naspram 213), da najčešće suicid izvrše stariji od 80 godina (131), odnosno penzioneri (460), a najčešći način je vešanje (546). Najviše onih koj su sebi oduzeli život od obrazovanja ima srednju školu (412), najviše ih je u braku (379), a najveći broj samoubistava je na jugu Srbije (450). U godini 2020. avgust je bio mesec u kom je bilo najviše suicida (111), što je ujedno i jedini trocifren broj u nekom mesecu, dok je od dana u nedelji samoubistvo najčešće ponedeljkom (149).
Naučnici muške višestruke orgazme definišu kao dva ili više orgazama, sa ili bez ejakulacije, ili s vrlo malo ejakulata tokom jednog odnosa, kaže dr. Justin Lehmiller, stručnjak za seks i psihologiju
26.07.2022
17:44
Psihijatar prof. dr Ivana Stašević Karličić, direktorka Klinike za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević", navodi za Kurir da je stopa samoubistava u našoj zemlji u stabilnom padu - za četiri godine 12,1%, a prema podacima RZS, i stopa ubistava, takođe, stabilno pada. Međutim, ističe Stašević Karličić, te dve stvari ne treba direktno porediti, tim pre što su samoubistva najčešće posledica bolesti, a ubistva delom zavise i od pravne regulative, zaprećene kazne, kriminala...
- Stopa samoubistava u odnosu na stopu ubistava je očekivano veća, ne samo u našoj zemlji nego i u svakom drugom zakonski i moralno uređenom društvu. S druge strane, živimo u društvu koje na neki način favorizuje i više ceni požrtvovanost i brigu za druge ljude nego za sebe. Dakle, kulturološki gledano - samoubistvo je na neki način "lakši čin", počev od toga da olako "žrtvujemo" sopstvene potrebe i želje, preko toga da stavljanjem sebe "na prvo mesto" u donošenju važnih životnih odluka rizikujemo da budemo viđeni kao egoisti ili samoživi, pa sve do kreiranih uverenja da zapravo ne vredimo - objašnjava Stašević Karličić i dodaje da su i ubistvo i samoubistvo zapravo izraz krajnje destruktivnih, odnosno agresivnih impulsa ka drugom, odnosno ka sebi.
Celu situaciju usložnjava i odnos prema agresiji generalno ne samo našeg društva već i šire gledano.
- To je posebno vidljivo tokom vaspitanja, u kojem se ispoljavanje agresije kod deteta često grubo sankcioniše umesto da se adekvatno usmerava. Kao da olako zaboravljamo ili nismo ni svesni da iz agresivnog nagona potiču mnoga ponašanja koja su korisna za čoveka, kao što su npr. asertivnost (samouverenost, prim. aut.), ambicija i sl. I na kraju, ne smemo da ne pomenemo da je samoubistvo zapravo najčešće odraz mentalne bolesti, neprepoznate na vreme ili neadekvatno lečene, dok su razlozi ubistva mnogo raznovrsniji - navodi Stašević Karličić.
Ne možemo, dodaje, reći da postoji neki određeni profil ličnosti osoba koje izvrše samoubistvo u smislu prisustva specifičnih, određenih crta ličnosti, mehanizama odbrane i slično. To su ljudi koji dolaze iz najrazličitijih slojeva društva, različitih su obrazovnih profila i ličnosti.
- Međutim, ono što znamo je da su pokušaji i realizovana samoubistva najčešće odraz već ozbiljno narušenog mentalnog zdravlja osobe. Istraživanja i kliničko iskustvo pokazuju da se samoubistvo najčešće dešava u populaciji osoba koje boluju od depresije (unipolarni ili bipolarni tip), kod osoba sa bolestima zavisnosti (alkoholizam, narkomanija), koje boluju od shizofrenije i kod osoba sa graničnim poremećajem ličnosti. Samoubistva se najčešće dešavaju zbog kontinuiranog, kumuliranog, realnog ili subjektivnog doživljaja pritiska, životnih teškoća, osećanja bezizlaza i nemogućnosti osobe da sama izađe na kraj sa ovim osećanjima - ističe Stašević Karličić i dodaje:
- Pokušajima samoubistva su sklonije žene, ali ga češće realizuju muškarci, kako zbog toga što koriste ubojitija (fatalnija) sredstva, tako i zbog činjenice da ređe potraže pomoć stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja. S druge strane, iako stopa samoubistava stabilno pada, ona istovremeno raste u populaciji starijih osoba. U staroj životnoj dobi suočavamo se s mnogim ne tako lakim zahtevima ove razvojne faze, a kako ćemo se nositi s njima zavisi od mnogih faktora. U starosti se nosimo s mnogim negativnim promenama i nizom gubitaka, počev od gubitka značajnih uloga, zdravlja i samostalnosti, osećaja kontrole nad sopstvenim životom, značajnih osoba iz života, smanjenjem socijalnih kontakata, funkcionalnosti i slično. Navedeno znatno utiče na raspoloženje, volju za životom i motivaciju, što može dovesti do najteže komplikacije depresije - samoubistva.
Ali iako misle da su sami, ostavljeni od svih i da im je teško, treba da znaju da u svakom momentu, u bilo koje doba dana i noći, mogu i treba da pozovu stručnjake.
- Svi naši građani koji prolaze kroz teške životne situacije i osećaju se loše mogu da se obrate za pomoć besplatnim pozivom nacionalne linije za zaštitu mentalnog zdravlja 0800-309-309, opcija 1 - linija za prevenciju samoubistva, 24 sata sedam dana u nedelji - navodi Stašević Karličić i dodaje da je broj samoubistava počeo da pada u prethodne četiri godine upravo jer je u ovom periodu Ministarstvo zdravlja, sa Zlatiborom Lončarom na čelu, pojačalo aktivnosti na planu zaštite mentalnog zdravlja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici muške višestruke orgazme definišu kao dva ili više orgazama, sa ili bez ejakulacije, ili s vrlo malo ejakulata tokom jednog odnosa, kaže dr. Justin Lehmiller, stručnjak za seks i psihologiju
Kijev sprovodi prinudnu evakuaciju niza okruga Harkovske oblasti, oslobađajući ih za ukrajinske oružane snage i plaćenike, izjavio je za RIA Novosti ruski načelnik vojno-civilne administracije (VCA) Harkovske oblasti, Vitalij Gančev.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Predsednica Skupštine nije prihvatila nacrt ustavnog zakona koji bi omogućio odlaganje i istovremeno održavanje izbora, što je bio zahtev dela opozicije na pregovorima o izbornim uslovima sa predstavnicima vlasti, kaže kopredsednik stranke “Zajedno” Nebojša Zelenović.
U novom Info danu o sednici Saveta Evrope na kojoj je predloženo da lažna država tzv. Kosovo uđe u tu organizaciju i sramnoj rezoluciji o Srebrenici govorili su gosti Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Demo Beriša predsednik Matice Albanaca u Srbiji.
Situacija na Bliskom istoku se, naizgled, barem malo primirila nakon sukoba između Izraela i Irana. Kako će tok spomenutog konflikta teći i da li postoji mogućnost da on eskalira na čitav svet? Na ova pitanja odgovarao je profesor dr Milan Petirčković sa Fakulteta političkih nauka za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Miroslav Čučković gostovao je u "Info jutru" Informer TV i govorio o malicioznom ponašanju opozicije u našoj zemlji.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je podiglo optužnicu i traži produženje pritvora za Podgoričanina A.A. koga sumnjiči da je tukao i silovao trudnu djevojku.
Ministarstvo pravde Austrije odobrilo je izručenje Srbiji Seada Z. (27) iz Sjenice koji je u toj zemlji uhapšen po međunarodnoj poternici zbog sumnje da je ubio Nusreta Destanovića (28) iz Tutina.
Telo devojčice Danke Ilić (2) koja je svirepo ubijena 26. marta ove godine u Banjskom Polju još nije nađeno, a sada se veštaće predmeti koji su nađeni u automobilu osumnjičenih za ubistvo devojčice.
Srpski teniser Dušan Lajović (33) plasirao se u četvrtfinale ATP turnira u Barseloni, pošto je danas savladao Alehandra Davidoviča Fokinu (24) sa 2:1 (7:6, 3:6, 6:1).
Francuzi žestoko udarili na Džoela Embida (30)! Poznata medijska kuća "RMC" (Radio Monte Karlo) objavila je zvanično pismo koje je košarkaš Filadelfije svojevremeno poslao predsedniku Francuske Emanuelu Makronu, u kojem se vidi da je aktuelni MVP NBA lige praktično molio lidera države da igra za njihov nacionalni tim!
Kao što je već poznato, od naredne sezone Liga šampiona igraće se po novom formatu. Jedan od noviteta biće taj da će dve najuspešnije zemlje po koeficijentu dobiti dodatno, peto mesto u elitnom takmičenju! Iako je delovalo da je to pitanje rešeno, brodolom engleskih klubova u završnici evrokupova gotovo izvesno, doneće veliki preokret u korist nemačke Bundeslige!
Trener Mančester sitija Pep Gvardiola (53), prema rečima fudbalera Real Madrida Rodriga (23), zurio je u njega dok je ovaj davao intervju nakon utakmice.
Američka kongresmenka Mardžori Tejlor Grin unela je amandman na nacrt zakona o pomoći Ukrajini, iz kojeg proizilazi da će svi koji su glasali za pružanje pomoći Kijevu morati da se priključe redovima ukrajinske vojske, piše Njuzvik.
Američki predsednik Džo Bajden izjavio je da je upozorio izraelsku vladu da ne napada svoj grad Haifu, što je poslednji gaf lidera SAD, koji je ponovo izazvao zabrinutost zbog njegovog mentalnog stanja.
Pregovori nemačkog kancelara Olafa Šolca i kineskog predsednika Si Đinpinga nisu bili naročito uspešni jer nemački lider nije uspeo da ubedi Peking da učestvuje na konferenciji u Švajcarskoj, navodi nemačka televizija Tagesšau.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.