Devojčica za kojom je majka raspisala apel na društvenim mrežama nije oteta, već je bila sa bakom koja za Informer.rs otkriva drugu stranu priče
23.08.2022
17:50
Radne dozvole
Zanimljivo je što među radnicima iz ovih dalekih zemalja ima oko 4.000 žena, koje uglavnom rade u prehrambenim i tekstilnim fabrikama, dok većina muškaraca radi u građevinarstvu i mašinskoj industriji.
Najviše stranih radnika je angažovano u Beogradu. Većina dolazi posredstvom agencija koje zapošljavaju radnike, a ima i onih koji se dogovaraju direktno s poslodavcem. Motiv stranaca da rade u našoj zemlji je daleko bolja zarada, jer u zemljama iz kojih dolaze u fabrici zarade tek oko 50 dolara, kao na primer u Avganistanu, dok u Srbiji mesečno primaju od 450 do 700 evra.
Foto: Informer
U firmama koje se bave dovođenjem inostranih radnika kažu da se poslodavci odlučuju za strance, jer su oni sigurna radna snaga i retko odlaze dok se posao ne završi.
- Firma koja ih zapošljava strancima obezbeđuje smeštaj, hranu, opremu za rad, obuku, lekarski pregled, izradu dozvola i sve što im je potrebno. U Srbiju uglavnom dolaze radnici od 25 do 50 godina starosti. Zbog odličnih uslova u našoj zemlji čak 30 odsto njih odlučuje se da produži svoju radnu dozvolu i ostane u Srbiji. To su mahom mlađi radnici. Onima koji su došli da zarade novac na šest meseci ili godinu dana naša zemlja je samo "odskočna daska", jer ovde steknu iskustvo koje mogu da primene u još razvijenijim zemljama, gde mogu da zarade još više. Svoju platu uglavnom šalju porodicama i rade bez pitanja o slobodnim danima - priča Ljiljana Stefanović, direktorka jedne agencije za zapošljavanje radnika.
Ugovori
Ugovori za rad u našoj zemlji najčešće se potpisuju na šest meseci ili godinu dana, a radna dozvola može da se produži. Zahtev se podnosi organizaciji nadležnoj za poslove zapošljavanja prema mestu privremenog boravka ili stalnog nastanjenja stranca, odnosno prema sedištu poslodavca ili mestu gde se rad obavlja, u zavisnosti od vrste dozvole za rad.
Ona kaže da radnici koji dolaze iz Azije, Afrike i sa Bliskog istoka većinom rade na građevini, ali i u mašinskoj i metalskoj industriji, dok građani iz zemalja u okruženju uglavnom rade na sezonskim poslovima.
- U našoj zemlji nedostaju i radnici u ugostiteljstvu, u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Osim u Beogradu, i poslodavci iz Novog Sada, Vršca, Subotice i Niša imaju potrebu za radnicima. Naši ljudi su uglavnom na radu u inostranstvu ili ne žele da rade teške fizičke poslove u svojoj zemlji - dodaje ona.
Foto: Informer
Statistika kaže da je u 2020. godini u čitavoj Srbiji izdato 13.000 radnih dozvola stranim državljanima. Prošle godine je taj broj bio udvostručen, da bi se i u ovoj nastavio trend rasta.
Vođenje evidencije
U Privrednoj komori Srbije (PKS) kažu da je glavni razlog za dolazak velikog broja stranaca koji rade na gradilištima kao zidari, tesari, fizički radnici na asfaltiranju ulica, branju voća, pre svega, što našoj zemlji nedostaju kadrovi.
- Razlozi za to su različiti, najpre, demografska kretanja, odlazak naših građana u inostranstvo, ali i nezainteresovanost stanovništva za obavljanje određenih poslova. Kada je reč o regularnim kretanjima u zapošljavanju, velika je korist za budžet. Važno je da poslodavci svoje potrebe za inostranim radnicima prijavljuju Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Ako na evidenciji nema radnika s našim državljanstvom ili stranaca sa stalnim boravkom, onda poslodavcima treba izaći u susret i omogućiti im da angažuju strane državljane - kažu u PKS-u.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Doček Nove godine na Gradskom trgu u Čačku, koji je trebalo da bude narodno veselje i trenutak opuštanja za više od hiljadu građana, propao je pod naletom pomračenih umova i blokadera koji su se okupili iz Čačka, Gornjeg Milanovca i Kraljeva.
Jedna od velikih laži blokadera je tvrdnja da je tokom protesta 15. marta 2025. godine na okupljene pušten zvuk iz "zvučnog topa", a te očigledne laži je prihvatio čak i Evropski parlament koji je zvučni top uključio u rezoluciju protiv Srbije. Takvo oružje je verovatno korišćeno u Venecueli kada je kidnapovan tamošnji predsednik Nikolas Maduro, a ovo su simptomi nakon njegove upotrebe.
Ana Bekuta, poznata srpska pevačica, sramno je napadnuta od strane blokadera, koji su je gađali grudvama u Čačku, na proslavi Srpske nove godine, a sada pozivaju na skandalozan napad i u Hrvatskoj.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sa ambasadorom Evropske unije u Srbiji Andreasom fon Bekeratom, u četvrtak, 15. januara 2026. godine.
Nemanja Starović, ministar za evropske integracije, reagovao je povodom napada na Anu Bekutu, kada su blokaderi nju i članove benda gađali grudvama dok su nastupali na bini u Čačku.
Voditeljka Kristina Vasić je u najvećem sportskom rijalitiju na svetu posetila Crveni tim i videla kulinarske sposobnosti Boška Marinkovića i Marka Milovanovića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Oružani napad u kafiću u Dečanima, u kojem su ranjene tri osobe, među njima i dvojica Srba, dobio je sudski epilog određivanjem pritvora osumnjičenom Albancu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Aleksandra O. (32) za pokušaj teškog ubistva Ljube J. (71) 1.septembra 2025. godine na beogradskoj pijaci "Medaković 3". Ona je poslata Višem sudu na odluku o potvrđivanju, a okrivljeni se od hapšenja nalazi u pritvoru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, presretačem su oko 11 časova u Inđiji zaustavili četrdesetčetvorogodišnjeg Z. M. koji se vozilom marke "audi" kretao brzinom od 189,2 kilometara na čas na državnom putu Novi Sad - Inđija gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.
Ilija Racović (35) uhapšen je danas u Nikšiću. Racović je osumnjičen za krivično delo neovlašćenja proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga u saizvršilaštvu, povratnika u izvršenju krivičnih dela iz oblasti zloupotrebe oružja i droga.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici, u saradnji sa pripadnicima Regionalnog centra granične policiјe, uhapsili su Z. B. (25), A. A. (27) i K. H. (25), državljane Avganistana, zbog postoјanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljen prelaz državne granice i kriјumčarenje ljudi.
Sastanak najviših američkih i danskih zvaničnika o Grenlandu premešten je iz Bele kuće u Ajzenhauerovu zgradu, a početak razgovora obeležio je i manji bezbednosni incident sa novinarom, u senci pojačanih tenzija nakon oštrih izjava Donalda Trampa.
Američka vojna intervencija protiv Irana mogla bi uslediti u naredna 24 sata, dok SAD povlače deo osoblja iz baza na Bliskom istoku zbog rastućih tenzija, piše Rojters.
Ministar odbrane Danske potvrdio da danska vojska od danas značajno pojačava prisustvo na Grenlandu, šaljući borbene avione, brodove i elitne jedinice kao direktan odgovor na američke pretnje.
U američkoj seriji "Bibliotekari: Sledeće poglavlje" ("The Librarians: The Next Chapter") jedna od scena snimana je u Knez Mihailovoj ulici u centru Beograda.
Automobil marke "mercedes" koji je Dragomir Gidra Bojanić vozio u serijalu filmova "Lude godine" obožavala je cela Jugoslavija i važio je za pravi simbolni status.
Na društvenim mrežama ovih dana pojavio se konceptualni trejler za istorijski film posvećen Boju na Kosovu iz 1389. godine, koji je u potpunosti realizovan uz pomoć savremenih alata veštačke inteligencije.
Glumica Lidija Vukićević kaže da slavni scenarista Siniša Pavić nije voleo seriju "Bolji život" jer su mu govorili da su mu sve ostale serije ličile na to kultno ostvarenje.
Osećaj nedostatka daha nakon što se popnete jedan ili dva sprata stepenicama česta je pojava kod osoba različitog uzrasta i telesne kondicije. Od presudnog je značaja pratiti reakcije tela ako zadihanost traje duže nego što se očekivalo i ako se ponavlja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar