Sve su češće prevare prilikom kojih se prikupljaju informacije masovnim slanjem poruka velikom broju internet korisnika, a u kojima prevaranti nastoje da nagovore primaoca poruke da ostavi svoje lične podatke u okviru poslatog formulara na web stranici
Sve je više prevara na internetu, pa sajber stručnjaci maltene na dnevnoj bazi upozoravaju korisnike da pripaze gde i kome ostavljaju podatke. Reč je o vrlo sofisticiranim prevarama, a oni koji nasednu često odmah nisu ni svesni da su prevareni.
Korisnicima se zato savetuje povećani oprez pri korišćenju neproverenih internet sadržaja budući da sve ćešće primamo lažna obaveštenja, poruke, ali i pozive.
Kada je reč o vrsti prevare kojom se hakeri kod nas najčešće koriste, najzastupljenije su takozvani fišing i smišing, prilikom kojih vam se prevaranti direktno obraćaju praveći se da su uglavnom neka zvanična institucija.
- Najčešće je u pitanju neka od tri varijante - fišing, smišing ili višing. Fišing (na engl. fishing što znači pecanje) zovemo prevaru prilikom koje vam neko pošalje i-mejl u kojem se lažno predstavlja i ostavlja vam link, pdf file ili zip file. Obično je takav i-mejl personalizovan, pošiljalac se obraća direktno vama imenom i prezimenom. Vrlo često se pošiljalac predstavlja kao neko ko vam piše u ime banke i obaveštava vas da ste dobili novac ili vas pozivaju da kliknete na link kako biste otkrili šta je u pitanu, a kada kliknete instaliraju malver na vaš računar i uzmu vam sve potrebne podatke. Druga varijanta je smišing koji se u Srbiji često dešava u poslednje vreme, a reč je o slanju SMS poruka sa skraćenim linkovima koji vas pozivaju da kliknete na njih,predstavljaju se kao Pošta ili Post Express - objašnjava Adel Abusara, menadžer za politike sajber bezbednost PWC Srbije.
Na kraju, tu je i treća varijanta tzv. višing koji nije toliko popularan kod nas, ali je Bugarska imala dosta prevarenih građana koji su na taj način ostali bez novca.
- U susednim državama višing je jako zastupljen, a radi se o tome da vas pozivalac poziva na telefon pretvarajući se da je neko drugi. U Bugarskoj su targetirali starije osobe kojima su na prevaru uzimali novac. Pozivali su ih telefonom objašnjavajući da im je npr. sin ili unuk povređen i da moraju hitno da uplate novac na odrđeni račun kako bi mu pomogli - navodi ekspert PWC Srbije Adel Abusara.
U sve tri varijante kradu se različiti lični podaci: korisnička imena i lozinke za pristup servisima kao što su web mail, Facebook ili PayPal, a u najgorem slučaju PIN-ovi naših kreditnih i debitnih kartica.
Tako npr. tipičan fišing započinje porukom koja izgleda kao da je stigla od banke ili web stranice čije usluge koristimo, u kojoj nam se objašnjava da je zbog sigurnosne provere potrebno da se prijavimo na njihovu web stranicu i upišemo svoje podatke. Stranica na koju nas ta poruka odvodi izgledom će imitirati servis koji koristimo, samo što će naši upisani podaci završiti u rukama prevaranata.
Koliko puta vas je zateklo obaveštenje sa oglasne table u stambenoj zgradi? Svako malo, oni koji žive u zgradama nailaze na upozorenja preko kojih komšije jedni drugima nešto poručuju... Sada reč o "prepucavanju" zbog radova u stanu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Koliko puta vas je zateklo obaveštenje sa oglasne table u stambenoj zgradi? Svako malo, oni koji žive u zgradama nailaze na upozorenja preko kojih komšije jedni drugima nešto poručuju... Sada reč o "prepucavanju" zbog radova u stanu
Pukovnik Vladimir Kononikov, komandant 154. posebne mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine, pronađen je mrtav u Zaporoškoj oblasti, a okolnosti njegove smrti ispituju policija i vojna komanda.
Nakon završenog blokaderskog protesta u Kraljevu pod sloganom "Sve se vidi na Vidovdan", policija je u Ulici Jovana Deroka zaustavila automobil novosadskih registarskih oznaka, u kojem se nalazilo više osoba, među kojima je bio blokader Petar Đurić, jedan od lidera pokreta "Ćale, ovo je za tebe".
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Prema šokantnim saznanjima voditeljke Andree Veskov u emisiji "Paralela", koja je imala uvid u predmet koji se odnosi na pad nadstrešnice u Novom Sadu, blokaderi spremaju pakleni plan protiv predsednika Aleksandra Vučića!
Kotorska policija uhapsila je B.Š. (19) kod kojeg je pronašla kokain i marihuanu, saopštili su iz Uprave policije Crne Gore i dodali da se sumnja da je droga bila namijenjena prodaji.
U mestu Klopče, kod Zenice, oko 22.10 sati na magistralnom putu M-17, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovali putnički automobil i pešak.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Nakon pune dve decenije intenzivnog razvoja, indijski sistem za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Netra zvanično je dobio konačno odobrenje za punu operativnu i borbenu upotrebu.
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Za Bikove, Lavove i Vodolije očekuje se izuzetno povoljan period tokom leta. Finansijska situacija im se poboljšava, a dugovi se postepeno smanjuju ili nestaju.
Zbog ekstremno visokih temperatura koje su pogodile Francusku, mnogi građani traže jednostavne načine da rashlade svoje domove. Trik koji je privukao pažnju je korišćenje aluminijumske folije za smanjenje toplote u prostorijama.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Makedonska pevačica Kaliopi Bukle oglasila se povodom smrti Vladimira Vlade Janevskog, jednog od najpoznatijih makedonskih pop pevača. On je umro u Skoplju u 65. godini posle kraće bolesti, a pevačica se oprostila emotivnim rečima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.