Iako je kreditiranje mimo banaka i pojedinih institucija zabranjeno, zalagaonice u Srbiji već godinama daju zajmove svojim klijentima tako što im u zamenu za prazan ček daju novac uz nemalu proviziju.
Praktično, za ček u vrednosti od 5.000 dinara oni su spremni da vam daju 4.500, a vi ste u obavezi da se nakon mesec dana pojavite i otkupite taj ček po originalnoj vrednosti.
Ove usluge su vrlo lako dostupne, dovoljno je da se na internet pretraživač ukuca "zalog novca"i izađu nazivi mnoštva zalagaonica. Takođe, oglasi se mogu videti i na ulicama ili izlozima lokala.
Foto: rtv mag printscreen
zalagaonice koje daju zajmove u Srbiji
Ove usluge koriste razni slojevi društva: od običnih ljudi do poslodavaca koji tako isplaćuju radnike. Najčešći razlog unovčavanja čekova je to što ljudima zafali novca pred kraj meseca da bi platili račune ili osnovne životne nemirnice dok ne legne plata.
Takođe, time pokrivaju ratu za letovanje ili dečju ekskurziju, ali i ratu kredita ukoliko je potrebno hitno odneti novac u banku.
Princip "keš-ček" kažnjiv zakonom
Zalagaonice funkcionišu po principu uzimanja provizije za ček ili predmet koji "čuvaju". Naime, za ček od 5. 000 dinara provizija je najčešće 10 odsto, odnosno 500 dinara. Za ček te vrednosti, u zalagaonici će vam dati 4.500 dinara, ali ćete vi posle mesec dana morati da vratite pun iznos od 5.000 dinara. Ukoliko ljudi u dogovorenom vremenu ne otkupe svoj ček, svaka zalagaonica ima svoju politiku regulisanja naplate, ali najčešće:
* Naplaćuju sredstava preko banke
* Klijent plaća 500 dinara za svaki mesec sledeći produživanja duga
Ovakav način dolaska do novca je mnogima najbrži i najlakši jer nema odlaska u banku, papirologije, proveravanja keditne sposobnosti i čekanja u redovima, a ipak možete biti odbijeni. Rizik jeste veći, ali su ljudi spremi da to podnesu zbog težine situacije u kojoj se nalaze.
Foto: rtv mag printscreen
Zvaničan stav NBS jeste da je takav postupak krivično delo
Zvaničan stav NBS jeste da je takav postupak krivično delo i predstavlja neovlašćeno kreditiranje. Kao takvo, svako unovčavanje čekova preko posrednika, zalagaonica, menjačnica ili trećeg lica, nije dozvoljeno.
Tužilaštvo ima nadležnost da utvrđuje odgovornost vlasnika firmi koje se bave time, dok NBS naglašava da ona ne daje zalagaonicama dozvolu za rad. U Srbiji se davanjem kredita mogu bavaiti samo banke i određenje institucije čiji je rad određen tačnim uslovima ili zakonom. Prekršaj neovlašćenog davanja kredita i izdavanje platnih kartica se, prema Zakonu o bankama, reguliše kaznom zatvora od tri do pet godina, navode u NBS.
Zvanična statistika pokazuje da je u Srbiji u 2022. godini realizovano oko 21, 4 odsto manje čekova nego u 2018. godini, ali to suštinski ne ugrožava opstanak ovog biznisa.
Primamljive internet ponude
Na brojnim stranicama koje se mogu naći na internetu, vidi se da pored unovčavanja čekova, pružaju različitu vrstu usluga: zalog dragocenoti, zlata, tehnike, nekretnina, vozila, pa čak i životinja. Što se tiče novčanih pozajmica, svi naglašavaju isplatu odmah.
Nekoliko zalagaonica koje smo kontaktirali nisu želeli da razgovaraju, dok su nam u jednoj beogradskoj ipak potvrdili da čekove unovčavaju po proviziji od 500 dinara mesečno. Potrebno je, naravno, upisati datum na čeku, kako bi on bio validan.
Prosečna vrednost po realizovanom čeku u 2022. godini, prema podacima NBS, iznosila je 4.600 dinara. Pretražujući oglasne stranice, mogu se uočiti ponude za unovčavanje čekova za 4.700 dinara, a u rođendanskom mesecu klijenta i do 4.800 dinara. Broj čekova koji se mogu uzeti je neograničen, a zajmodavci idu dotle, da nude uslugu kurira koji donosi novac na kućnu adresu. Takođe, ček može i da se pošalje lično, a neki imaju posebne ponude za pozajmice penzionerima.
Davanja novca i predmeta pod kamatu datira od najranijih vremena. Kako se oduvek vezivao za aktivnosti "ispod radara", transakcije su se obavljale na skrivenim mestima i u najvećoj tajnosti. Danas je sve transparentnije, zalagaonice se nalaze u centru grada, ali se diskrecijom i dalje hvale prilikom reklamiranja svojih usluga.
Jedan takav preduzetnik iz Nemačke, čija privatna zalagaonica postoji preko 25 godina, rekao je da se svojim mušterijama ne javlja na ulici, kako bi im zaštitio identitet. Rekao je da mu dolazi mnogo novih klijenata, srednje klase i studenata, što je snažan pokazatelj krize.
Zanimljiv je podatak da je prva zalagaonica u Nemačkoj osnovana je pre skoro pola milenijuma, tačnije 1560. godine u Hamburgu. Trenutno ih tamo ima preko 250, dok NBS nema podatak o broju ovih ustanova u Srbiji jer nije nadležna za njihovu kontrolu.
Majka heroja sa Košara Srđana Stančetića, Dragoslava, čiju su bronzanu bistu ukrali vandali sa groblja u mestu Banovo Polje, dočekala je ekipu Informera u svojoj kući sa suzama u očima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Majka heroja sa Košara Srđana Stančetića, Dragoslava, čiju su bronzanu bistu ukrali vandali sa groblja u mestu Banovo Polje, dočekala je ekipu Informera u svojoj kući sa suzama u očima.
Blokderska NVO ''CRTA'' objavila je da sutra predstavlja, verovali ili ne, izveštaj o dosadašnjem toku kampanje. Jasno je reč o još jednoj blokaderskoj obmani naroda.
Aleksandar Vučić, nosilac SNS "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" prvi je favorit za budućeg premijera Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra, pokazuju najnovije kvote koje su izbacile domaće kladionice.
Član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec objavio je pregled dosadašnjih televizijskih duela predstavnika SNS sa kandidatima opozicije i tzv. studentske liste.
Aleksanar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" poručio okupljenom narodu na velikom mitingu u Pančevu da je ponosan što je bio među onima koji su sprečili dobro organizovanu i spolja finansiranu obojenu revoluciju u Srbiji.
Aleksanar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ocenio je na skupu u Pančevu da je takozvana Studentska lista najstarija od svih koje se takmiče na izborima 25. oktobra.
Aleksanar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", poručio je da Srbija nikada u svojoj istoriji nije imala stabilan kurs, osim u poslednjih 14 godina.
Jedan čovek ispričao je ono što zna pred svoju smrt, njegov prijatelj uradio je isto, a onda je treća osoba odlučila da progovori. Tako je, posle skoro šest godina, otkrivena sudbina Marije Kepić iz Aranđelovca, koja je nestala u oktobru 2020. godine. Njene kosti pronađene su kod pećine Risovača, a policija sada pokušava da pronađe još jednu kariku u jezivom lancu ćutanja.
Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici određeno je zadržavanje do 72 sata policajcu M.H. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se danas oko 14.30 časova na glavnom putu Mostar–Čitluk, u mestu Miljkovići, a u sudaru automobila i motocikla poginuo je 48-godišnji motociklista, dok se njegova 46-godišnja saputnica nalazi u izuzetno teškom stanju.
Javno tužilaštvo zatražilo je kaznu doživotnog zatvora za Trajka Bojkovskog (25) iz Starog Nagoričana kod Kumanova, optuženog za jeziva ubistva četiri nemoćne starice i dva pokušaja ubistva, koja je, kako tvrdi tužilac, počinio radi zadovoljenja bolesnih seksualnih nagona nad mrtvim telima.
Egipatski mediji ove nedelje uveliko su emitovali pretnje upućene Izraelu, Tel Avivu i premijeru Benjaminu Netanjahuu, burno reagujući na upozorenje izraelskog ministra finansija Bezalela Smotriča da bi Izrael mogao da uništi Sinaj ukoliko bi Egipat napao Izrael.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Manekenka Ema Tin zapalila je crveni tepih u Londonu u replici čuvene gole haljine Kejt Mos iz 1993. godine, odajući počast kultnom modnom trenutku devedesetih.
Letenje isključivo sa ručnim prtljagom pruža veliku slobodu, ali pogrešne procene tokom pakovanja mogu stvoriti ozbiljne komplikacije i pre samog ukrcavanja.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je da je svojevremeno doživela neprijatno iznenađenje, kada je pesmu koju je ona platila snimila njena koleginica Rada Manojlović.
Danas se navršava prva godišnjica od smrti pevača Halida Bešlića, a na pomenu se nije pojavio niko od poznatih, dok su samo dve njegove koleginice na društvenim mrežama podelile objavu posvećenu njemu.
Frizer pevačice Cece Ražnatović, Stevan Radivojević, proslavio je juče rođendan u restoranu u centru Beograda, a sada je na Instagramu objavio snimke i pokazao ko se sve latio mikrofona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.