PORUKA DEVOJČICE ODUŠEVILA ŠKOLSKE KUVARICE! Ono što je napisala pokrenulo je pitanje o ishrani đaka
Podeli vest
Učenici starijih razreda sve manje jedu u školskim kuhinjama. Ako ne ponesu obrok od kuće, đaci užinu kupuju u pekari ili kioscima brze hrane, a upravo takve navike glavni su krivci što imamo sve više gojazne dece u Srbiji.
Velika studija pod nazivom Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije, koju je radio 2019. godine Institut za javno zdravlje "Batut", pokazala je da je u Srbiji svako osmo dete gojazno.
Gojaznost kod deteta ne nastaje preko noći, nego se postepeno razvija. Faktori koji doprinose da mališani imaju problem sa telesnom težinom su nedostatak vežbanja i aktivnosti, genetika ali najčešće prehrambene navike.
11.06.2022
13:01 >> 13:08
Skoro dva miliona stanovnika Srbije, što je nepunih 30 odsto ukupne populacije, biće gojazno do 2030. godine, dok će još više od 215.000 dece, od pet do 19 godina, odnosno njih skoro 20 odsto - imati problem sa gojaznošću. To je jedan od najvećih procenata u Evropi, prema podacima Međunarodne federacije za gojaznost.
Smatra se da će 30 odsto gojazne predškolske dece postati gojazni odrasli, da će 50 posto gojazne dece od sedam do 12 godina biti gojazno i kada odrastu, i da će 70 procenata gojaznih adolescenata ostati gojazni zauvek.
"Drage kuvarice, nemate pojma koliko sam srećna što moja škola ima osobe kao što ste vi. Na primer, u školi u koju ide moja drugarica uopšte ni nema ručka, niti kuhinje, a kamoli osoba brižnih kao što ste vi. Mnogo vam hvala za sve usluge koje sam dobila od vas. Volim vas! Vaša Magi" glasi deo pisma koje je učenica šestog razreda Osnovne škole "Drinka Pavlović" poklonila kuvaricama.
Foto: Shutterstock
Školske kuvarice brinu o zdravlju učenika
U školskoj kuhinji dnevno se pripremi oko 700 obroka. Jelovnik se pažljivo bira i svake nedelje je drugačiji. Odvojeno se priprema hrana za decu koja su na posebnom režimu iz zdravstvenih razloga.
- Neki su na različite alergene osetljivi, i to se isto priprema, imamo i zbog veroispovesti i to se isto priprema, a imamo i dijabetičare koji nažalost, ja sam osetljiva na njih, ali se za njih posebno sprema, ali se onda oni i posebno vežu za nas - kaže školska kuvarica Milena Obradović.
U vreme ručka za drugi i četvrti razred, trpezarija je bila puna. Na meniju - pileći batak, varivo, hleb i voće. Ishranu učenika u osnovnim školama, u skladu sa propisima, organizuje direktor škole u saradnji sa Savetom roditelja, a prati nadležni zavod za javno zdravlje.
Foto: Pixabay
Školski obroci znatno jeftiniji u odnosu na brzu hranu
Po pravilu škola može da ima sopstvenu kuhinju, ali i da doprema hranu iz drugih obrazovnih ustanova, ili da je naručuje iz firmi koje se bave keteringom.
- Mi smo ketering za vrtiće i škole, postojimo šest, sedam godina, isključivo radimo hranu za decu, imamo 250 do 300 obroka. Što se tiče jelovnika mi imamo nutricionistu koja je zadužena za to, zaposlenu - kaže Saša Dedakin iz firme za ketering.
U Srbiji oko 650 škola organizuje neki od propisima predviđenih vidova ishrane za učenike. Ipak, ove usluge ne koriste sva deca, a u školskim kuhinjama najmanje je učenika starijih razreda.
Ako ne ponesu obrok od kuće, učenici užinu kupuju u pekari ili kioscima brze hrane. To nije zdravo, a i skuplje je.
Obrok u školi jeftiniji od pekare
Kompletan ručak u Osnovnoj školi "Drinka Pavlović" košta 190 dinara, dok je sendvič u najbližoj pekari 250. Nezdravu ishranu često prati i nedostatak fizičke aktivnosti, a statistika kaže da je u Srbiji svako peto dete gojazno, ali taj problem muči i roditelje.
Pored škola, u borbi sa problemom gojanosti kod dece suočavaju se i roditelji i država, ali i celokupno društvo. Veruje se da treba da budemo primer svojoj deci,i uz nas neka uče zdrave navike u ishrani.
- Osim što je važno to šta deca jedu u školi, važno je i šta jedu kod kuće - rekla je doktorka Jelena Gudelj Rakić.
Doktorka Gudelj Rakić smatra da problem gojaznosti nije počeo skoro, već da traje dugo. Gojaznost, prema njenim rečima, je epidemijskog karaktera, a rešenje je sticanje zdravih navika u porodici.
- Prve navike u ishrani deca stiču na primeru roditelja u porodici, a kasnije, kada krenu u kolektiv, njihove navike formiraju vršnjačke grupe, okruženje, a u velikoj meri, izloženost porukama koje dobijaju i putem medija i društvenih mreža - izjavila je dr Gudelj Rakić.
Foto: Shutterstock
Kako ističe, broj dece i odraslih sa prekomernom težinom se utrostručio od sedamdesetih godina prošlog veka. Ona navodi da se od 2000. godine posebnim istraživanjima i aktivnostima prati stanje i vodi statistika o gojaznosti, kako bi se stanje popravilo.
- Gojaznost je multifaktorka bolest, postoji puno razloga zbog kojih neko ima prekomernu težinu. Jedan od njih je genetika a drugo je sve ono što čini okruženje koje stvara takve navike da se lako postaje gojazan - objasnila je doktorka.
Navike nije teško promeniti kada postoji podrška okoline i porodice. Doktorka savetuje roditelje, da ne udovoljavaju svojoj deci u periodu kada formiraju navike u ishrani, već da istraju i da najpre svojim primerom pokažu šta valja, a šta ne.
Foto: Shutterstock
Povećan je broj gojazne dece
Jelena Gudelj Rakić je potvrdila da se sve veći broj dece sa povišenim krvnim pritiskom, što je u uskoj vezi sa gojaznošću. Osim toga, kako navodi, gojazna deca često imaju krivu kičmu, ravne tabane, žale se na bolove u kostima i mišićima… Visok krvni pritisak je alarm da nešto treba preduzeti, a nekada to bude i terapija lekovima.
- Dete se utvrđuje, ustaljuje u izborima, kada je hrana u pitanju, negde između devete i 11. godine života, tako da u stvari, u nekom ranom uzrastu, do polaska u školu, treba najviše raditi sa njima- istakla je Gudelj Takić.
Dr Gudelj Rakić je dodala da u svim zemljama sveta, pa tako i kod nas, socijalni status, kao i finansijski utiče na navike u ishrani.
Ipak, kaže da se protiv toga može izboriti svežim voćem i povrćem u sezoni, kada su cenovno dostupniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gojaznost kod deteta ne nastaje preko noći, nego se postepeno razvija. Faktori koji doprinose da mališani imaju problem sa telesnom težinom su nedostatak vežbanja i aktivnosti, genetika ali najčešće prehrambene navike.
Doček Nove godine na Gradskom trgu u Čačku, koji je trebalo da bude narodno veselje i trenutak opuštanja za više od hiljadu građana, propao je pod naletom pomračenih umova i blokadera koji su se okupili iz Čačka, Gornjeg Milanovca i Kraljeva.
Jedna od velikih laži blokadera je tvrdnja da je tokom protesta 15. marta 2025. godine na okupljene pušten zvuk iz "zvučnog topa", a te očigledne laži je prihvatio čak i Evropski parlament koji je zvučni top uključio u rezoluciju protiv Srbije. Takvo oružje je verovatno korišćeno u Venecueli kada je kidnapovan tamošnji predsednik Nikolas Maduro, a ovo su simptomi nakon njegove upotrebe.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sa ambasadorom Evropske unije u Srbiji Andreasom fon Bekeratom, u četvrtak, 15. januara 2026. godine.
Voditeljka Kristina Vasić je u najvećem sportskom rijalitiju na svetu posetila Crveni tim i videla kulinarske sposobnosti Boška Marinkovića i Marka Milovanovića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Aleksandra O. (32) za pokušaj teškog ubistva Ljube J. (71) 1.septembra 2025. godine na beogradskoj pijaci "Medaković 3". Ona je poslata Višem sudu na odluku o potvrđivanju, a okrivljeni se od hapšenja nalazi u pritvoru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, presretačem su oko 11 časova u Inđiji zaustavili četrdesetčetvorogodišnjeg Z. M. koji se vozilom marke "audi" kretao brzinom od 189,2 kilometara na čas na državnom putu Novi Sad - Inđija gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici, u saradnji sa pripadnicima Regionalnog centra granične policiјe, uhapsili su Z. B. (25), A. A. (27) i K. H. (25), državljane Avganistana, zbog postoјanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljen prelaz državne granice i kriјumčarenje ljudi.
Sastanak najviših američkih i danskih zvaničnika o Grenlandu premešten je iz Bele kuće u Ajzenhauerovu zgradu, a početak razgovora obeležio je i manji bezbednosni incident sa novinarom, u senci pojačanih tenzija nakon oštrih izjava Donalda Trampa.
Američka vojna intervencija protiv Irana mogla bi uslediti u naredna 24 sata, dok SAD povlače deo osoblja iz baza na Bliskom istoku zbog rastućih tenzija, piše Rojters.
U popularnom španskom klubu Fanatiko u Madridu za dlaku je izbegnuta tragedija poput one u švajcarskom skijalištu Kran Montana gde je u požaru u baru tokom novogodišnje noći stradalo 40, a povređeno 116 ljudi.
U američkoj seriji "Bibliotekari: Sledeće poglavlje" ("The Librarians: The Next Chapter") jedna od scena snimana je u Knez Mihailovoj ulici u centru Beograda.
Automobil marke "mercedes" koji je Dragomir Gidra Bojanić vozio u serijalu filmova "Lude godine" obožavala je cela Jugoslavija i važio je za pravi simbolni status.
Glumica Lidija Vukićević kaže da slavni scenarista Siniša Pavić nije voleo seriju "Bolji život" jer su mu govorili da su mu sve ostale serije ličile na to kultno ostvarenje.
Književnici Ljiljani Habjanović Đurović danas je svečano uručen orden Karađorđeve zvezde prvog stepena, koju joj je dodelio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar