U avgustu 1914. moćna Balkanska armija austrogarske monarhije krenula je preko Save i Drine na Srbiju. Za manje do dve nedelje srpska vojska, sastavljena većinom od uvojičenih seljaka, vratila je okupatora nazad, gde mu je mesto.
Do tog trenutka vojnike cara Franje Jozefa pobeđivale su samo Velike sile: Francuska i Pruska. Od male Srbije to niko, a najmanje on, nije očekivao. Pored toga što je prva velika, i možda najznačajnija, pobeda Srba u Velikom, iliti Prvom svetskom ratu, ova bitka je poznata i po tome što je u njoj prvi put u novijoj srpkoj istoriji prekršen lanac komandovanja.
Dok je načelnik Generalštaba, vojvoda Radomir Putnik čekao ishod austro-ugarskih operacija, general Stepa Stepanović je shvatio važnost planine Cer, obrazovao Cersku udarnu grupu, i samoinicijativno zauzeo kote Trojan i Kosanin grad. Zbog toga je i sam postao vojvoda.
Cerska bitka vođena je od 12. do 24. avgusta 1914. godine, a u istoriografiji se pominje i kao Jadarska bitka, jer su glavne vojne operacije vođene u slivu reke Jadar.
Foto: mod.gov.rs
Cerska bitka
Borbe su počele u zoru prelazom Prve austrougarske armije kod sela Batara i Samurovića ade, s ciljem daljeg prodiranja u Srbiju, dok je Druga armija forsirala reku Savu i zauzela Šabac. Neprijateljskim snagama su se hrabro suprotstavljali predstražni odredi srpske vojske na Drini sve do 15. avgusta.
Prvi okršaj i niz teških borbi
Do prvog velikog okršaja na planini Cer došlo je u noći između 15. i 16. avgusta kod Tekeriša, a potom su teške borbe vođene sve do 20. avgusta na frontu širine 50 kilometara i pravcu Šabac-Tekeriš-Krupanj.
Austrougarske snage, koje je predvodio komandant Balkanske vojske Oskar fon Poćorek, imale su više od 200.000 ljudi, dobro naoružanih i opremljenih, koji su dejstvovali uz odličnu logistiku i sadejstvo moderne artiljerije.
Vojska Kraljevine Srbije, čiji je vrhovni komandant bio regent Aleksandar Karađorđević, imala je ukupno samo 180.000 vojnika, ali i neviđen moral.
Pobedi Srba, pored toga, doprinela je ispravna strategija vrhovne komande, ali i iskustva u modernom ratovanju koja su stekli u Balkanskim ratovima. Austrougarske snage naterane su na povlačenje u noći između 19. i 20. avgusta, koje se nastavilo i narednog dana.
Isterivanjem neprijatelja do Drine i završnim operacijama, od 21. do 28. avgusta 1914. godine, kada je oslobođen Šabac, okončane su takozvane Cerske operacije.
Foto: printscreen youtube
Vojvoda Stepa Stepanović na konju
U teškim borbama Austrougarska je imala oko 25.000 poginulih i ranjenih i više od 4. 500 zarobljenih oficira i vojnika.
Na srpskoj strani iz stroja je izbačeno 16.045 podoficira i vojnika i 259 oficira, od toga je bilo 2.107 poginulih i 250 zarobljenih. U izveštaju o porazu austrougarske vojske, austrijski novinar Ervin Kiš je napisao:
- Armija je potučena i nalazi se u bezobzirnom, divljem i paničnom bekstvu. Jedna potučena vojska, ne, jedna razbijena rulja, jurila je u bezumnom strahu prema granici... Sjajni su momci ovi Srbi, oni znaju da brane svoju zemlju!
Po načinu vođenja i ishodu, Cerska bitka predstavlja remekdelo ratne veštine, a kao izuzetan primer prelaska iz strategijske odbrane u kontranapad, ona se i danas proučava na najpoznatijim vojnim akademijama, uključujući i američki Vest Point.
Uloga Druge armije
Presudnu ulogu odigrala je Druga armija, kao najznačajnija operativna grupa i njen komandant đeneral Stepa Stepanović, koji je izradio plan operativnih dejstava i u ključnom trenutku uputio jedan puk da ovlada grebenom Cer, što je odlučilo ishod bitke.
NAJPOPULARNIJI - MARŠ NA DRINU
Marš na Drinu, koračnica koju je u Valjevu napisao Stanislav Binički, a koja je posvećena pobedi srpske vojske nad austro-ugarskim trupama na Ceru, vojna je koračnica sa najvećim brojem verzija u rok muzici!
Ova legendarna melodija, koje postala simbol hrabrosti Srba tokom Prvog svetskog rata, doživela je 17 rok verzija, od kojih su najpoznatije verzija grupe Shadows, potom grupe Lajbah, Smak…
Marš na Drinu svirali su svi, izvođena je i u Ujedinjenim nacijama 2013. godine a gotovo da je zaboravljen podatak da je na referendumu početkom devedesetih godina izabrana za himnu, ali to nikad nije postala.
Zbog ovih zasluga, regent Aleksandar je Stepanoviću dodelio čin vojvode. Braneći otadžbinu i narod od austrougarske agresije, srpska vojska je pružila primer bezmerne hrabrosti i patriotizma, koji će zauvek ostati u kolektivnoj svesti nacije.
Vest da je srpska vojska do nogu potukla austrougarske trupe iznenadila je svetsku javnost, koja nije očekivala da se jedna mala država, iscrpljena Balkanskim ratovima u prethodne dve godine, može vojnički odupreti velikoj sili.
Ova pobeda je tim više proslavila srpsku vojsku, jer je ujedno bila i prva saveznička pobeda u Prvom svetskom ratu. Pobeda Srba doprinela je održanju morala sila Antante, koje su u početku rata gubile bitke na svim frontovima.
Zahvaljujući toj pobedi, Austrougarska je zakasnila s koncentracijom trupa prema ruskom frontu, što je kasnije olakšalo operacije saveznika.
Na današnji dan je umro slavni Vojvoda Stepa Stepanović u Kumodražu, a Srbija prepoznaje potrebu negovanja tradicije i potrebu sećanja na naše pretke koji su nas i te kako zadužili.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan je umro slavni Vojvoda Stepa Stepanović u Kumodražu, a Srbija prepoznaje potrebu negovanja tradicije i potrebu sećanja na naše pretke koji su nas i te kako zadužili.
Ultimatum Volodimira Zelenskog upućen Aleksandru Lukašenku otvorio je pitanje koje je do sada uglavnom ostajalo u zoni upozorenja: da li Kijev razmatra vojni scenario protiv Belorusije i otvaranje još jednog fronta u trenutku kada Oružane snage Ukrajine već imaju ozbiljan problem sa ljudstvom.
Ruske snage ponovo stežu obruč oko Krasnog Limana, grada koji je Moskva izgubila u jesen 2022. godine i koji sada pokušava da vrati kao jednu od ključnih tačaka za dalje napredovanje ka Slavjansku i Kramatorsku.
Srbija se nalazi na istorijskoj i moralnoj prekretnici. Ono što se mesecima, pa i godinama unazad plasira u javnosti, nije obična politička borba – to je monstruozna, do detalja razrađena akcija sa jasnim i opasnim ciljem: izazivanje građanskog rata, rušenje države i potpuni slom našeg naroda.
Tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Miodrag Marković izjavio je da Služba za borbu protiv terorizma prikuplja potrebna obaveštenja kako bi se utvrdio identitet četiri grupe lica koje bi, nakon sprovedenih provera, mogle da budu procesuirane u vezi sa tvrdnjama o navodnoj upotrebi zvučnog topa tokom protesta.
Institutu u Italiji koji se bavi ispitivanjem prisustva osiromašenog uranijuma u telu kao posledica NATO agresije na SRJ 1999. godine, poslato je još 100 uzoraka iz Srbije.
Viši sud u Vranju, doneo je odluku o prihvatanju sporazuma o priznanju krivičnog dela između Glavnog javnog tužioca VIšeg javnog tužilaštva u Vranju i okrviljenog Danijela Hristova iz sela Gornji Neradovac, a povodom pucnjave na MMA borca Miloša Kostića, koja se desila u aprilu prošle godine u ovom selu.
Barska policija uhapsila je operativno interesantnu osobu iz Bijelog Polja A.S. (31), za kojim su raspisane dve nacionalne poternice, saopštili su iz Uprave policije Crne Gore i dodali da je uhapšeni tokom pokušaja kontrole napao policijskog službenika.
Ruske snage ponovo stežu obruč oko Krasnog Limana, grada koji je Moskva izgubila u jesen 2022. godine i koji sada pokušava da vrati kao jednu od ključnih tačaka za dalje napredovanje ka Slavjansku i Kramatorsku.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev oglasio se povodom odluke poljskog predsednika Karola Navrockog da oduzme najviše državno odlikovanje Volodimiru Zelenskom.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Kada je reč o intimnosti, žene često žele više od same fizičke povezanosti. Romantični gestovi i pažnja mogu stvoriti duboku emocionalnu povezanost, koja je često snažniji afrodizijak od svega ostalog.
Pevačica Marija Šerifović oglasila se na Instagramu, gde je javno uputila reči podrške i pohvale koleginici Aleksandri Prijović povodom njenog novog albuma.
Vrele akcije učesnika rijalitija "Elita" oduvek su tema o kojoj se najviše priča, a Radmila Todorović je u razgovoru za Informer otkrila ko prednjači u intimnim odnosima, ali i ko među njima uporno izbegava tuširanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.