Na današnji dan, 17. jula 1946. godine, u Beogradu je pogubljen Dragoljub Draža Mihailović, general kraljevske jugoslovenske vojske i vođa četničkog pokreta u Drugom svetskom ratu. Mesto gde je likvidiran i poptom pokopan i dalje su misterija i pored silnih napora i apela bivšoj Službi državne bezbednosti, BIA da otvore arhive i otkriju mesto gde počiva Mihailović.
Interesantno je i da je Draža Mihailović ubijen 17. jul, na dan kada su Lenjinovi boljševici pobili carsku porodicu Romanov! Osim toga, Mihailović je najodlikovaniji srpski vojskovođa u istoriji i vođa pokreta otpora u Kraljevini Jugoslaviji okupiranoj od strane nacista.
Kao što to uvek biva, u nedostatku zvaničnih verzija, o toj smrti i mestu sahrane raspredaju se mnoge, gotovo fantastične priče, a "poverljive" informacije prenose se od čoveka do čoveka. Emigrantska organizacija Srpska narodna odbrana iz SAD ponudila je nagradu od 100.000 dolara onome ko pronađe Dražin grob. Kako sada stoje stvari teško da će ikada biti isplaćena.
Jedna od verzija glasi da je Draža Mihailović streljan na Adi Ciganliji u Beogradu, posle čega je njegovo telo navodno bačeno u krečanu gde su nestali zemni ostaci. Potom je srušen zid između krečane i septičke jame čime je mesto zatrpano za večita vremena.
Misterija fotografije mrtvog Draže
Postojii verzija da su posle suđenja kumunistički dželati sekirom iskasapili generala i tom prilikom mu odsekli levu ruku. Tada je, navodno, napravljena i fotografija mrtvog đenerala!
Istoričar i književnik Miloslav Samardžić, koji slovi kako jedan od najboljih poznavalaca okolnosti koje su pratile Dražino ubistvo ispričao je ranije da je fotografija mrtvog Draže je izrađena u tri primerka za Aleksandra Rankovića, Slobodana Penezića Krcuna i Svetislava Stefanovića.
Napravljena je, pojasnio je Samardžić, da bi postojao dokaz o izvršenom zadatku, a fotografija iskasapljenog generala prvi put je objavljena u italijanskoj štampi, dva ili tri meseca nakon ubistva, posle čega je Tito naredio istragu kako se to dogodilo.
Ova ukradena fotografija u Srbiju se vratila 1992. godine, kada ju je bivši obaveštajac Zagorka Vasić donela iz Kalifornije, a pukovnik Titove garde u penziji potvrdio da je autentična.
O tome je, navodno, svedočio i Đoko Jovanić, komandant Šeste ličke i potonji šef KOS-a Jugoslavije.
- Ozna je sprovela Dražu Mihailovića do Lisičjeg potoka tako da je Tito mogao da čuje rafale. Posle su Dražin leš odneli na Adu Ciganliju gde je sahranjen. Iz "pouzdanih" izvora tačno je utvrđeno gde se to dogodilo, pa je na Adi, kod kupališta, kao simbol sećanja, postavljen jarbol. Upućeni znaju o čemu je reč - ispričao je Jovanić.
Druga verzija jeste avalski put, preciznije jaruga kod Jajinaca. To je ustvrdio Jovica Crvenko, koji je proveo tri decenije u tamnicama Albanije kao informbirovac.
Rehabilitovan posle 60 godina
Skupština Državne zajednice Srbije i Crne Gore usvojila je Zakon o izjednačavanju četničkog i partizanskog pokreta 2004. godine. Dve godine kasnije, usvojen je Zakon o rehabilitaciji. Sud u Beogradu rehabilitovao je Dragoljuba Mihailovića 2015. godine. Sud je utvrdio da je suđenje Mihailoviću 1946. godine bilo "političko i ideološko" i da su načinjene ozbiljne pravne greške. U odluci donetoj skoro 60 godina kasnije, navodi se i da suđenje nije bilo pravično, jer optuženi nije imao adekvatan kontakt sa advokatima odbrane niti pravo na žalbu.
- Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim - rekao je sudija Aleksandar Trešnjev 2015. godine.
Odluka o rehabilitaciji je konačna i na nju ne postoji pravo žalbe.
Treća priča je iz sredine osamdesetih godina prošlog veka iz ravnogorskih krugova u Beogradu. Po njoj, mesto događaja je današnje zdanje Ortopedske bolnice na Banjici.
Četvrta i najverovatnija mogućnost jeste Lisičji potok, podno dedinjskog brda. O tome je svedočio Ljubo Lazarevski, podoficir JNA u penziji, koji je, kako tvrdi, bio svedok zbivanja.
Zvaničnih dokumenata o pogubljenju Mihailoviča u bivšem Vrhovnom vojnom sudu nije bilo, kao što ih nema ni u arhivama Beograda, Srbije i Jugoslavije.
Vođa pokreta otpora ili izdajnik?!
Mihailović je u Drugi svetski rat ušao kao pukovnik, a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918. U međuratnom periodu izvesno vreme bio je vojni ataše u Pragu i Sofiji. Sa grupom istomišljenika odlučio se, posle kapitulacije 1941. na otpor okupatoru, što je započeo polovinom maja 1941. Brutalne odmazde koje je sprovodio okupator vremenom su ga primorale na taktičniji pristup, što će imati za posledicu da su se Britanci i Amerikanci vremenom (tokom 43. i posebno 44.) odlučili da podrže Partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska) koji je predvodio Josip Broz Tito. Ulazak Sovjetskih jedinica u Srbiju u jesen 1944. označio je i konačni slom Mihailovićevog pokreta. OZNA (Odeljenje zaštite naroda - politička policija) ga je uhapsila 12. marta 1946. Osuđen je s obrazloženjem da je bio saradnik okupatora i ratni zločinac. Predsednik SAD Hari Truman odlikovao ga je Legijom časti, posthumno 1948.
Darko Miličić (37) bio je velika nada košarke, izabran je na draftu 2003. godine kao drugi pik od strane Detroita. Ispred njega bio je samo Lebron Džejms, a iza Karmelo Entoni, Dvejn Vejd... Pravio je razne "ludosti", pa njegov kvalitet i potencijal nije iskoristio na pravi način. Nakon nedavnog intervjua koji je dao, mediji u Hrvatskoj su osuli drvlje i kamenje po njemu.
Kuća u kojoj su se mališani u to teško vreme učili osnovama znanja postoji i danas kao svojevrsan muzej koji seća na vremena u kom je pismenost bila veliki luksuz.
Uoči godišnjice samoubistva nacističkog vođe Adolfa Hitlera 30. aprila 1945. godine, Federalna služba bezbednosti Rusije objavila je nova arhivska dokumenta u kojima se govori o raspoloženju u redovima firera uoči poraza Trećeg rajha i njegovog samoubistva.
Tog 16. aprila 1944. godine, 600 bombardera poletelo je iz Fođe sa juga Italije. Bila je nedelja, bio je Uskrs, bio je to dan kada je Beograd zavijen u crno. Bio je to dan koji će ostati upamćen kao Krvavi Uskrs 1944.
Srbiji se danas obeležava Dan sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji 1941. godine, kada je u jutarnjim časovima počeo vazdušni napad nacističke Nemačke na Beograd.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Analitičar Uroš Piper osvrnuo se na izjavu blokaderskog profesora Fakulteta političkih nauka Miloša Bešića o političkoj situaciji u Srbiji, ocenivši da su njegove poruke neprihvatljive i da dovode u pitanje značaj izbornog procesa.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović objavio je na svom blogu novu kolumnu s naslovom: "Očaj koji država mora da kanališe".
Žestoka tuča dogodila se noćas, sat vremena nakon ponoći, na uglu Sarajevske i Durmitorske ulice u Beogradu, nakon bezazlene rasprave dvojice muškaraca. Jedan od njih zadobio je teške telesne povrede.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Američki geološki zavod upozorio je da sever Venecuele, već razoren serijom snažnih zemljotresa, u narednih sedam dana ima 48 odsto šanse da ga pogodi još jedan naknadni potres jači od pet stepeni Rihterove skale.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko najpre se sastao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom na Valdaju, a zatim je odmah otišao u Peking na razgovor sa predsednikom Kine Si Đinpingom, u trenutku kada Minsk sve ozbiljnije upozorava na pretnje iz Kijeva.
Tela brata od osam godina i sestre od deset godina pronađena su u automobilu u mestu Ksilofagu na Kipru, nakon što su deca, prema prvim informacijama, nekoliko sati provela u vozilu na velikoj vrućini.
Svečanom dodelom nagrada i projekcijom filma "Saučesnici" reditelja Marka Novakovića završen je 9. Ravno Selo Film Festival, međunarodni festival prvog ili drugog filma, koji je tokom četiri dana u Ravnom Selu okupio filmske autore, goste iz zemlje i inostranstva, mlade stvaraoce i publiku.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Lekari neprestano upozoravaju da ekstremne temperature nisu šala i da klima-uređaj uključen "na najjače" često nije ni najbolje ni najzdravije rešenje.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.