Na današnji dan, 17. jula 1946. godine, u Beogradu je pogubljen Dragoljub Draža Mihailović, general kraljevske jugoslovenske vojske i vođa četničkog pokreta u Drugom svetskom ratu. Mesto gde je likvidiran i poptom pokopan i dalje su misterija i pored silnih napora i apela bivšoj Službi državne bezbednosti, BIA da otvore arhive i otkriju mesto gde počiva Mihailović.
Interesantno je i da je Draža Mihailović ubijen 17. jul, na dan kada su Lenjinovi boljševici pobili carsku porodicu Romanov! Osim toga, Mihailović je najodlikovaniji srpski vojskovođa u istoriji i vođa pokreta otpora u Kraljevini Jugoslaviji okupiranoj od strane nacista.
Kao što to uvek biva, u nedostatku zvaničnih verzija, o toj smrti i mestu sahrane raspredaju se mnoge, gotovo fantastične priče, a "poverljive" informacije prenose se od čoveka do čoveka. Emigrantska organizacija Srpska narodna odbrana iz SAD ponudila je nagradu od 100.000 dolara onome ko pronađe Dražin grob. Kako sada stoje stvari teško da će ikada biti isplaćena.
Jedna od verzija glasi da je Draža Mihailović streljan na Adi Ciganliji u Beogradu, posle čega je njegovo telo navodno bačeno u krečanu gde su nestali zemni ostaci. Potom je srušen zid između krečane i septičke jame čime je mesto zatrpano za večita vremena.
Misterija fotografije mrtvog Draže
Postojii verzija da su posle suđenja kumunistički dželati sekirom iskasapili generala i tom prilikom mu odsekli levu ruku. Tada je, navodno, napravljena i fotografija mrtvog đenerala!
Istoričar i književnik Miloslav Samardžić, koji slovi kako jedan od najboljih poznavalaca okolnosti koje su pratile Dražino ubistvo ispričao je ranije da je fotografija mrtvog Draže je izrađena u tri primerka za Aleksandra Rankovića, Slobodana Penezića Krcuna i Svetislava Stefanovića.
Napravljena je, pojasnio je Samardžić, da bi postojao dokaz o izvršenom zadatku, a fotografija iskasapljenog generala prvi put je objavljena u italijanskoj štampi, dva ili tri meseca nakon ubistva, posle čega je Tito naredio istragu kako se to dogodilo.
Ova ukradena fotografija u Srbiju se vratila 1992. godine, kada ju je bivši obaveštajac Zagorka Vasić donela iz Kalifornije, a pukovnik Titove garde u penziji potvrdio da je autentična.
O tome je, navodno, svedočio i Đoko Jovanić, komandant Šeste ličke i potonji šef KOS-a Jugoslavije.
- Ozna je sprovela Dražu Mihailovića do Lisičjeg potoka tako da je Tito mogao da čuje rafale. Posle su Dražin leš odneli na Adu Ciganliju gde je sahranjen. Iz "pouzdanih" izvora tačno je utvrđeno gde se to dogodilo, pa je na Adi, kod kupališta, kao simbol sećanja, postavljen jarbol. Upućeni znaju o čemu je reč - ispričao je Jovanić.
Druga verzija jeste avalski put, preciznije jaruga kod Jajinaca. To je ustvrdio Jovica Crvenko, koji je proveo tri decenije u tamnicama Albanije kao informbirovac.
Rehabilitovan posle 60 godina
Skupština Državne zajednice Srbije i Crne Gore usvojila je Zakon o izjednačavanju četničkog i partizanskog pokreta 2004. godine. Dve godine kasnije, usvojen je Zakon o rehabilitaciji. Sud u Beogradu rehabilitovao je Dragoljuba Mihailovića 2015. godine. Sud je utvrdio da je suđenje Mihailoviću 1946. godine bilo "političko i ideološko" i da su načinjene ozbiljne pravne greške. U odluci donetoj skoro 60 godina kasnije, navodi se i da suđenje nije bilo pravično, jer optuženi nije imao adekvatan kontakt sa advokatima odbrane niti pravo na žalbu.
- Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim - rekao je sudija Aleksandar Trešnjev 2015. godine.
Odluka o rehabilitaciji je konačna i na nju ne postoji pravo žalbe.
Treća priča je iz sredine osamdesetih godina prošlog veka iz ravnogorskih krugova u Beogradu. Po njoj, mesto događaja je današnje zdanje Ortopedske bolnice na Banjici.
Četvrta i najverovatnija mogućnost jeste Lisičji potok, podno dedinjskog brda. O tome je svedočio Ljubo Lazarevski, podoficir JNA u penziji, koji je, kako tvrdi, bio svedok zbivanja.
Zvaničnih dokumenata o pogubljenju Mihailoviča u bivšem Vrhovnom vojnom sudu nije bilo, kao što ih nema ni u arhivama Beograda, Srbije i Jugoslavije.
Vođa pokreta otpora ili izdajnik?!
Mihailović je u Drugi svetski rat ušao kao pukovnik, a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918. U međuratnom periodu izvesno vreme bio je vojni ataše u Pragu i Sofiji. Sa grupom istomišljenika odlučio se, posle kapitulacije 1941. na otpor okupatoru, što je započeo polovinom maja 1941. Brutalne odmazde koje je sprovodio okupator vremenom su ga primorale na taktičniji pristup, što će imati za posledicu da su se Britanci i Amerikanci vremenom (tokom 43. i posebno 44.) odlučili da podrže Partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska) koji je predvodio Josip Broz Tito. Ulazak Sovjetskih jedinica u Srbiju u jesen 1944. označio je i konačni slom Mihailovićevog pokreta. OZNA (Odeljenje zaštite naroda - politička policija) ga je uhapsila 12. marta 1946. Osuđen je s obrazloženjem da je bio saradnik okupatora i ratni zločinac. Predsednik SAD Hari Truman odlikovao ga je Legijom časti, posthumno 1948.
Darko Miličić (37) bio je velika nada košarke, izabran je na draftu 2003. godine kao drugi pik od strane Detroita. Ispred njega bio je samo Lebron Džejms, a iza Karmelo Entoni, Dvejn Vejd... Pravio je razne "ludosti", pa njegov kvalitet i potencijal nije iskoristio na pravi način. Nakon nedavnog intervjua koji je dao, mediji u Hrvatskoj su osuli drvlje i kamenje po njemu.
Kuća u kojoj su se mališani u to teško vreme učili osnovama znanja postoji i danas kao svojevrsan muzej koji seća na vremena u kom je pismenost bila veliki luksuz.
Uoči godišnjice samoubistva nacističkog vođe Adolfa Hitlera 30. aprila 1945. godine, Federalna služba bezbednosti Rusije objavila je nova arhivska dokumenta u kojima se govori o raspoloženju u redovima firera uoči poraza Trećeg rajha i njegovog samoubistva.
Tog 16. aprila 1944. godine, 600 bombardera poletelo je iz Fođe sa juga Italije. Bila je nedelja, bio je Uskrs, bio je to dan kada je Beograd zavijen u crno. Bio je to dan koji će ostati upamćen kao Krvavi Uskrs 1944.
Srbiji se danas obeležava Dan sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji 1941. godine, kada je u jutarnjim časovima počeo vazdušni napad nacističke Nemačke na Beograd.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od 400 ukrajinskih bespilotnih letelica krenulo je tokom noći ka Moskvi i Moskovskoj oblasti, a u seriji udara pogođeni su objekti, ranjeni civili i pokrenute masovne evakuacije zaposlenih iz logističkih centara.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šta radi propali košarkaš i blokader sa dna kace Vladimir Štimac, poručivši zgubidanima da uzalud tabanaju po Srbiji po ovoj vrelini za one koji troše novac za preskupim holidejima.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović još ne može da preboli mesto na kom je šef naše države Aleksandar Vučić sedeo na nedavno održanoj vojnoj paradi u srcu Pariza u Francuskoj, istakavši, verovali ili ne, kako nikada ne bi prisustvovao događaju na kom "predstavnici njegove zemlje sede iza onih iz Srbije".
Danas je tokom divljačke blokade jedne od ključnih raskrsnica u Zemunu viđen nezapamćen skandal kada je besna rulja krenula fizički i verbalno da se iživljava nad nesrećnim biciklistom koji je samo hteo da prođe ulicom.
Pred američkim tužiocima u Derventi je danas održano prvo svedočenje srpskih logoraša o monstruoznim stvarima koje su preživeli i pretrpeli u zloglasnim hrvatsko-muslimanskim logorima tokom poslednjeg rata u BiH 1992. godine.
Nikola Džufka nije, niti je ikada bio, klirik Srpske pravoslavne crkve (SPC), Pravoslavne autokefalne crkve Albanije, niti bilo koje kanonske Pravoslavne crkve bilo gde u svetu, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Njihova imena decenijama izazivaju jezu, a slučajevi koje su ostavili iza sebe i danas predstavljaju predmet analiza kriminalista širom sveta. Dok je jedan godinama vodio dvostruki život predstavljajući se kao uzoran porodični čovek, drugi je iza zatvorenih vrata skrivao najmračnije tajne, dok se trećima pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi za najteža krivična dela.
Slovenačka policija intenzivno traga za državljaninom Bosne i Hercegovine Amirem Uzunovićem (39), koji je tokom noći u mestu Vuhred ubio svoju suprugu Zijadu Uzunović. Iz Policijske uprave Celje upozoravaju javnost da je reč o izuzetno opasnoj i nepredvidivoj osobi, a u opsežnoj poteri trenutno učestvuje oko 30 policajaca.
Aktuelna kriza na tržištu goriva pokazala je da svet, uprkos sankcijama i višegodišnjim pokušajima da potisne Moskvu iz globalne trgovine energentima, i dalje snažno zavisi od Rusije, ocenjuje američki Si-En-En.
Svet ulazi u završnu fazu globalnog sloma kapitalizma, a povratak na Sovjetski Savez, monarhiju ili stari zapadni poredak više nije moguć, poručio je ruski istoričar, sociolog i publicista Andrej Fursov.
Američki novinar Taker Karlson uputio je izuzetno oštre kritike na račun visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaje Kalas.
Jedan muškarac je priveden nakon što je aktivirao zapaljivu napravu ispred zgrade američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) na Menhetnu, u kojoj se nalazi i kancelarija američke Službe za imigraciju i carine (ICE).
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
Sinoć je završeno Svetsko prvenstvo u fudbalu, a najveću pažnju privukao je nastup Šakire, koja je oduševila publiku svojim izvođenjem tokom poluvremena.
Holi Džejn Džonston je privukla pažnju javnosti tvrdnjom da sebe smatra "razaračicom brakova", ali ističe da zbog svojih postupaka ne oseća krivicu. Kako kaže, intimni odnosi sa oženjenim muškarcima deo su njenog posla i ne vidi sebe kao osobu odgovornu za njihove odluke.
Jutjuberka Marandija Rajt podelila je jednostavan savet za čuvanje krompira, tvrdeći da uz ovaj trik može ostati svež čak i do godinu dana. Za to nisu potrebna skupa sredstva niti posebna oprema, već samo pravilan način skladištenja.
Umesto slavlja i emocija, gledaoce je šokirala žestoka rasprava Terze i Nemanje Gagića, tokom koje su iznete teške optužbe, pomenuto dete, ali i najavljena tužba.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.