Na današnji dan, 17. jula 1946. godine, u Beogradu je pogubljen Dragoljub Draža Mihailović, general kraljevske jugoslovenske vojske i vođa četničkog pokreta u Drugom svetskom ratu. Mesto gde je likvidiran i poptom pokopan i dalje su misterija i pored silnih napora i apela bivšoj Službi državne bezbednosti, BIA da otvore arhive i otkriju mesto gde počiva Mihailović.
Interesantno je i da je Draža Mihailović ubijen 17. jul, na dan kada su Lenjinovi boljševici pobili carsku porodicu Romanov! Osim toga, Mihailović je najodlikovaniji srpski vojskovođa u istoriji i vođa pokreta otpora u Kraljevini Jugoslaviji okupiranoj od strane nacista.
Kao što to uvek biva, u nedostatku zvaničnih verzija, o toj smrti i mestu sahrane raspredaju se mnoge, gotovo fantastične priče, a "poverljive" informacije prenose se od čoveka do čoveka. Emigrantska organizacija Srpska narodna odbrana iz SAD ponudila je nagradu od 100.000 dolara onome ko pronađe Dražin grob. Kako sada stoje stvari teško da će ikada biti isplaćena.
Jedna od verzija glasi da je Draža Mihailović streljan na Adi Ciganliji u Beogradu, posle čega je njegovo telo navodno bačeno u krečanu gde su nestali zemni ostaci. Potom je srušen zid između krečane i septičke jame čime je mesto zatrpano za večita vremena.
Misterija fotografije mrtvog Draže
Postojii verzija da su posle suđenja kumunistički dželati sekirom iskasapili generala i tom prilikom mu odsekli levu ruku. Tada je, navodno, napravljena i fotografija mrtvog đenerala!
Istoričar i književnik Miloslav Samardžić, koji slovi kako jedan od najboljih poznavalaca okolnosti koje su pratile Dražino ubistvo ispričao je ranije da je fotografija mrtvog Draže je izrađena u tri primerka za Aleksandra Rankovića, Slobodana Penezića Krcuna i Svetislava Stefanovića.
Napravljena je, pojasnio je Samardžić, da bi postojao dokaz o izvršenom zadatku, a fotografija iskasapljenog generala prvi put je objavljena u italijanskoj štampi, dva ili tri meseca nakon ubistva, posle čega je Tito naredio istragu kako se to dogodilo.
Ova ukradena fotografija u Srbiju se vratila 1992. godine, kada ju je bivši obaveštajac Zagorka Vasić donela iz Kalifornije, a pukovnik Titove garde u penziji potvrdio da je autentična.
O tome je, navodno, svedočio i Đoko Jovanić, komandant Šeste ličke i potonji šef KOS-a Jugoslavije.
- Ozna je sprovela Dražu Mihailovića do Lisičjeg potoka tako da je Tito mogao da čuje rafale. Posle su Dražin leš odneli na Adu Ciganliju gde je sahranjen. Iz "pouzdanih" izvora tačno je utvrđeno gde se to dogodilo, pa je na Adi, kod kupališta, kao simbol sećanja, postavljen jarbol. Upućeni znaju o čemu je reč - ispričao je Jovanić.
Druga verzija jeste avalski put, preciznije jaruga kod Jajinaca. To je ustvrdio Jovica Crvenko, koji je proveo tri decenije u tamnicama Albanije kao informbirovac.
Rehabilitovan posle 60 godina
Skupština Državne zajednice Srbije i Crne Gore usvojila je Zakon o izjednačavanju četničkog i partizanskog pokreta 2004. godine. Dve godine kasnije, usvojen je Zakon o rehabilitaciji. Sud u Beogradu rehabilitovao je Dragoljuba Mihailovića 2015. godine. Sud je utvrdio da je suđenje Mihailoviću 1946. godine bilo "političko i ideološko" i da su načinjene ozbiljne pravne greške. U odluci donetoj skoro 60 godina kasnije, navodi se i da suđenje nije bilo pravično, jer optuženi nije imao adekvatan kontakt sa advokatima odbrane niti pravo na žalbu.
- Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim - rekao je sudija Aleksandar Trešnjev 2015. godine.
Odluka o rehabilitaciji je konačna i na nju ne postoji pravo žalbe.
Treća priča je iz sredine osamdesetih godina prošlog veka iz ravnogorskih krugova u Beogradu. Po njoj, mesto događaja je današnje zdanje Ortopedske bolnice na Banjici.
Četvrta i najverovatnija mogućnost jeste Lisičji potok, podno dedinjskog brda. O tome je svedočio Ljubo Lazarevski, podoficir JNA u penziji, koji je, kako tvrdi, bio svedok zbivanja.
Zvaničnih dokumenata o pogubljenju Mihailoviča u bivšem Vrhovnom vojnom sudu nije bilo, kao što ih nema ni u arhivama Beograda, Srbije i Jugoslavije.
Vođa pokreta otpora ili izdajnik?!
Mihailović je u Drugi svetski rat ušao kao pukovnik, a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918. U međuratnom periodu izvesno vreme bio je vojni ataše u Pragu i Sofiji. Sa grupom istomišljenika odlučio se, posle kapitulacije 1941. na otpor okupatoru, što je započeo polovinom maja 1941. Brutalne odmazde koje je sprovodio okupator vremenom su ga primorale na taktičniji pristup, što će imati za posledicu da su se Britanci i Amerikanci vremenom (tokom 43. i posebno 44.) odlučili da podrže Partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska) koji je predvodio Josip Broz Tito. Ulazak Sovjetskih jedinica u Srbiju u jesen 1944. označio je i konačni slom Mihailovićevog pokreta. OZNA (Odeljenje zaštite naroda - politička policija) ga je uhapsila 12. marta 1946. Osuđen je s obrazloženjem da je bio saradnik okupatora i ratni zločinac. Predsednik SAD Hari Truman odlikovao ga je Legijom časti, posthumno 1948.
Darko Miličić (37) bio je velika nada košarke, izabran je na draftu 2003. godine kao drugi pik od strane Detroita. Ispred njega bio je samo Lebron Džejms, a iza Karmelo Entoni, Dvejn Vejd... Pravio je razne "ludosti", pa njegov kvalitet i potencijal nije iskoristio na pravi način. Nakon nedavnog intervjua koji je dao, mediji u Hrvatskoj su osuli drvlje i kamenje po njemu.
Kuća u kojoj su se mališani u to teško vreme učili osnovama znanja postoji i danas kao svojevrsan muzej koji seća na vremena u kom je pismenost bila veliki luksuz.
Uoči godišnjice samoubistva nacističkog vođe Adolfa Hitlera 30. aprila 1945. godine, Federalna služba bezbednosti Rusije objavila je nova arhivska dokumenta u kojima se govori o raspoloženju u redovima firera uoči poraza Trećeg rajha i njegovog samoubistva.
Tog 16. aprila 1944. godine, 600 bombardera poletelo je iz Fođe sa juga Italije. Bila je nedelja, bio je Uskrs, bio je to dan kada je Beograd zavijen u crno. Bio je to dan koji će ostati upamćen kao Krvavi Uskrs 1944.
Srbiji se danas obeležava Dan sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji 1941. godine, kada je u jutarnjim časovima počeo vazdušni napad nacističke Nemačke na Beograd.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.