Ako ikako možete, sada se uzdržite od uzimanja kredita! Evo kada se očekuje smanjenje kamatnih stopa!
Podeli vest
Profesor Beogradske bankarske akademije Hasan Hanić ocenio je da se približavamo gornjoj granici povećanja referentnih kamatnih stopa i naglasio da se već od septembra može očekivati blago povećanje rate, ali i da se nada da do tog povećanja može doći jednom ili dva puta, i to blago, do kraja godine.
- Lično mislim da se približavamo gornjoj granici povećanja referentnih kamatnih stopa", rekao je Hanić za TV Tanjug na pitanje gde vidi granicu povećanja kamatnih stopa i šta će biti sa ratama kredita. Hanić je podsetio da, s obzirom na paritet kamatnih stopa, Evropska centralna banka sledi politiku američke centralne banke, a mi sledimo Evropske centralne banke, s obzirom na to da smo povezani sa zemljama evro zone i da moramo takođe da pratimo tu politiku. Dosadašnje povećanje referentne kamatne stope dalo je, kako je rekao, određeni efekat. Stopa inflacije u SAD je znatno opala, kao i u zemljama evrozone, kod nas se znatno sporije smanjuje, ali je ocenjeno da su stope i dalje relativno visoke i da se sporo kreću ka referentnom okviru, koji je poželjan do kraja 2023. godine - rekao je Hanić.
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić drugi dan zaredom nalazi se u Narodnoj skupštini, gde zajedno sa ministrima u Vladi, obrazlaže predloge novih zakona, izmana i dopuna zakona kao i potvrđivanje kredita koje je Vlada dogovorila.
Oko milion građana Srbije zaduženih dinarskim kreditima već od ovog meseca može da očekuje veću ratu nakon što je Narodna banka Srbije juče povećala referentnu kamatnu stopu sa 5,75 odsto na šest odsto.
07.04.2023
06:45
Hasan Hanić ističe da postoji mogućnost povećanja kamata u iznosu od 0,25 odsto.
- U tom smislu očekujem, imajući u vidu kumulativno dejstvo koje će se ispoljiti u narednom periodu, kao efekat ranijeg povećanja referente kamatne stope i, sa druge strane, procenjujući određene okolnosti i faktore koji utiču na ne baznu komponentu inflacije, lično ne očekujem da će doći, osim do jednog, eventulano dva puta povećanja referentnih kamatnih stopa i da to povećanje bude praktično najmanje moguće, a to je 25 baznih poena, odnosno 0,25 procenata - rekao je Hanić.
Naglasio je da moramo biti strpljivi do kraja godine i prihvatiti ovako relativno visoke referentno stope, odnosno kamante stope kod komercijalnih banaka, relativno visoke cene kredita, odnosno novca.
Prema njegovim rečima, nažalost, zbog razornih efekata inflacije i straha iz perioda velike ekonomske finsijske krize, i SAD i Evropa, pa i mi u dobroj meri, smo spremni da žrtvujemo ekonomski rast da bi savladali taj fenomen koji je u ekonomiji indikator da je privreda pregrejana, da treba da se hladi, a najbolji lek za to je povećanje referentne kamatne stope, odnosno cene novca. Na pitanje kako da se narod izbori sa tim, Hanić kaže da su projekcije bile optimistične.
- Očekivalo se da će se mnogo ranije oboriti inflacija, da će to obaranje biti efikasnije i bržimtempom, ali se to nije dogodilo, zato centralnim bankama ostaje taj najmoćnija poluga, a to je povećanje referentne stope - rekao je on.
Što se tiče korisnika kredita, kada je reč o građanima, zavisi da li su koristili stambene kredite, indeksirane u evrima, da se indeksiranje vrši tromesečno ili šetomesečno, već od septembra se može očekivati blago povećanje rate, rekao je on i naglasio da se iskreno nada da do tog povećanja može doći jednom ili dva puta i to blago do kraja godine.
Kaže, ako bi tako ostalo, to bi oborilo tražnju za kreditima, čime bi se smanjila ne samo tražnja građana za kreditima, i preko toga usporila građevinska aktivnost koja je povezana sa desetinama drugih privrednih aktivnosti, već bi to uticalo nepovoljno na ekonomski rast. Prema njegovim rečima, i tražnja za kreditima od preduzeća, firmi, kompanija bi bila usporena čime bi se usporila i investiciona aktivnost bez koje nema ni rasta ni razvoja.
U tome i jeste, kako kaže, umetnost, umeće kreatora monaterane ekonomske politike da odrede lekove u dozi koja će obezbediti kompromis između određenog nivoa inflacije sa jedne strane i stope ekonomskog rasta sa druge strane. Na konstataciju da kada govorimo o Evropskoj centralnoj banci, ovaj nivo kamatnih stopa nije zabeležen 22 godne, a kada govorimo o FED-u 16 godina, pa možemo da kažemo da je prošlo vreme jeftinog novca i da li može da se nasluti koliki vremenski period treba da prođe da taj proces krene u smanjenje.
- Očekujem da početkom 2024. možemo očekivati postepeno blago smanjivanje referentne, a time i ostalih kamatnih stopa, jer je to zaista uslov bez koga se ne može ostvariti ekonomski rast, bez koga upadamo u novi krupan problem, jer nema novog zapošljavanja, opada životni standard... tako da uz određenu cenu koju plaćamo svi, a to je žrtva da podnesemo veći teret, veće troškove života, pa i pad realnih primanja, da bismo stvorili zdraviju osnovu za bolji život, brži ekonomski rast i standard... - naveo je Hanić.
Na pitanje šta bi rekao ako bi ga neko pitao za savet da li se sada kreditno zaduživati ili kako prevazići krizu, Hanić je rekao da bi građanima preporučio ako mogu da se uzdrže od uzimanja kredita, osim u slučaju ako postoji celovita kombinacija koja može da pokaže računicu da je korišćenje kredita dobro da bi se ostvarili drugi ciljevi.
Na društvenoj mreži Tviter pojavila se bizarna priča jedne devojke, koja je otvorila dušu, ša je priznala da je podigla kredit kako bi pomogla svom dečku.
Jedna Novosađanka želela je da zna ,,kako može da proveri da li je na crnoj listi za kredit", nakon što je odbijena za isti - a nije joj bilo jasno zašto. Da li ste čuli za ovaj pojam i šta on, zapravo, znači?
Banke su nekada bile servis građana, sada su se one pretvorile u prodavnice. Balkanski mentalitet je takav da ne računamo na neočekivane troškove, i teško prihvatamo da se sada svaka usluga plaća, pa tako i bankarska.
Ko kaže da nezaposlen čovek ne može da uzme kredit? Nezaposleni nije isto što i siromašan, jer on može da ima svakojaku imovinu pa i ušteđevinu.
26.04.2024
13:12
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić drugi dan zaredom nalazi se u Narodnoj skupštini, gde zajedno sa ministrima u Vladi, obrazlaže predloge novih zakona, izmana i dopuna zakona kao i potvrđivanje kredita koje je Vlada dogovorila.
Lider stranke 'Dosta je bilo' Saša Radulović, ističe da je opozicija napravila ozbiljne greške u izbornim listima, a tu prvenstveno misli na listu Save Manojlovića.
Lider Stranke slobode i pravde, tajkun Dragan Đilas rekao je za tajkunski portal "Nova" da umesto komentarisanja dešavanja u vezi sa izbornim listama poziva sve opozicione stranke na razum i odgovornost prema građanima, poručujući im da treba da bojkotuju izbore!
Potpredsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vulin gostujući jutros na televiziji Hepi istakao je da pronatovska opozicija ne bojkotuje izbore, te da su za opoziciju ovo izbori koji trebaju da posluže u rušenju Aleksandra Vučića.
O današnjem atentatu na slovačkog premijera i pozadini koja je iza tog događaja govorili su Dragan Stanojević iz pokreta MI- Glas iz naroda, advokat Goran Petronijević i Bratislav Dikić, bivši šef žandarmerije.
Snežana Jovanović, direktorka ansambla "Venac", bila je gošća "Info jutra". Ona je za Informer pričala o iskustvu sa Kosova i Metohije odakle ovaj ansambl i dolazi.
Gosti "Info jutra" Informer TV bili su urednik Informera Novica Popović i general Milorad Stupar. Oni su govorili o stradanju Srba tokom Drugog svetskog rata.
Dve osobe su smrtno stradale večeras, oko 19 časova, dok je jedna osoba povređena u teškoj saobraćajnoj nesreći kod mesta Banatski Sokolac u Opštini Plandište!
Svetlana Dragijević majka Dejana Dragijevića osumnjičenog za ubistvo male Danke Ilić čije telo još uvek nije pronađeno izdahnula je danas u u selu Zlot nadomak Bora.
Kako saznajemo, pronađeno je telo žene Lele S.(45) koja je izbodena na smrt, dok je pored nje ležao povređen muškarac Nikola L.(45), koji je nešto kasnije preminuo od od težine povreda.
Košarkaši Partizana i Crvene zvezde igraju drugi meč finalne serije ABA lige, a pored terena se nalazi i atraktivna srpska glumica Jelisaveta Orašanin!
Najbolji teniser sveta Novak Đoković je dobro! Pre nekoliko minuta je srpski as dobio nalaze, a Informer je od izvora iz Urgentnog centra saznao da su svi rezultati uredni!.
Slovački premijer Robert Fico (59) na koga je danas u gradu Handlova izvršen atentat, uspešno je operisan, u stabilnom je stanju i komunicira, javlja slovački Ta3.
Ruski predsednik Vladimir Putin zatražio je od slovačke predsednice Zuzane Čaputove da premijeru Robertu Ficu prenese reči najiskrenije podrške, kao i želje za brz i potpuni oporavak, objavljeno je na sajtu Kremlja.
Pokušaj atentata na premijera predstavlja pretnju svemu što je do sada krasilo slovačku demokratiju, izjavio je novoizabrani predsednik Slovačke Peter Pelegrini komentarišući napad na Fica.
U "Čapajevu", sovjetskom filmskom klasiku iz 1930-ih, koji je još uvek dobro poznat u ruskoj i ukrajinskoj popularnoj kulturi, poznata ključna scena prikazuje "psihološki napad". U filmu se ovo ne odnosi na propagandu ili informacioni rat, kao što bismo sada mogli pretpostaviti. Umesto toga, napad je disciplinovano napredovanje preko pravog bojnog polja, izvedeno sa toliko sjaja da gotovo uspaniči branioce u porazu. U starom sovjetskom filmu, ovaj napad je odbijen.
Publika će imati priliku da pored predstava koje pripadaju klasičnom tipu vođenja lutaka vide i animacije koje se tiču svetla, seniki, sublimacije plesa i animacije lutaka.
Jubilarno pedesto izvođenje predstave “64”, drama Tene Štivičić u režiji Alise Stojanović u Ateljeu 212 u nedelju 19. maja u 20 časova na sceni Mira Tarailović.
Zdravo i snažno samopouzdanje ključno je za decu. Podstiče ih da prolaze kroz izazove, isprobavaju nove stvari i veruju u sebe. Samopouzdanje ima veliki uticaj na to kako vidimo sebe, što oblikuje naše ponašanje i odluke.
Koliko god to zvučalo neverovatno, istorija arhitekture poznaje slučajeve građevina nazvanih "inat kuće". U suštini, reč je o objektima čija je jedina svrha da nerviraju komšije.
Transrodni muškarac iz Teksasa poželeo je da dobije dete sa svojim partnerom, a njegova rođena sestra je odlučila da mu pomogne u tome. Iako se pokazalo da nije reč o incestu, već o surogat majčistvu, snimak prvog susreta njega i bebe je mnoge uznemirilo.
Marko Miljković pušten je danas, 5. maja, na slobodu nakon saslušanja u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu i odmah se uputio u svoj dom na Bežanijskoj kosi.
Kuća u kojoj su nеkada stanovali čuvena naučnica Mileva Marić-Ajnštajn i njen brat Miloš, takođe priznati naučnik u oblasti medicine i genetike, u Železničkoj ulici 38 u Rumi, biće obnovljena iz temelja.
U Moštaničkom polju u blizini Vranja, kada su kišni dani, često pored puteva, u ranim jutarnjim satima, možete da sretnete desetine ljudi sa kofama ...
Turistička organizacija Beograda otvara još jednu sezonu posete Dvorskom komleksu na Dedinju. Od ovog vikenda, svake subote organizuju se dve ture autobuskim prevozom od Trga Nikole Pašića.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.