Po celoj Evropi se otvaraju rudnici vrednog metala, a ima ga i u Srbiji: Tvrde da bez njega nema budućnosti
Podeli vest
Dani automobila na naftne derivate su odbrojani. U Evropskoj uniji njihova prodaja biće zabranjena od 2035. godine, što znači da će električni automobili postati norma.
Sa ovom zabranom raste i potreba za proizvodnjom litijumskih baterija, odnosno smatra se da će globalna proizvodnja morati da se poveća 40 puta za 20 godina. Trenutno četiri zemlje imaju monopol na ekstrakciju litijuma u svetu, a to su: Australija, Čile, Kina i Argentina.
Kako električna vozila brzo stiču popularnost širom Evrope, region se utrkuje da poveća proizvodnju litijuma, ključne komponente u baterijama za električna vozila, te se tako u Galiciji, Španija, sprema veliki projekat što se tiče iskopavanja ovog minerala.
Studija je još najavljena kao "prva analiza zasnovana na preciznim parametrima i informacijama, uticaja eksploatacije litijuma na međunarodni položaj i stratešku bezbednost Republike Srbije".
18.10.2023
13:29
Naime, u Australiji i Čileu se vrši 77 odsto svetske proizvodnje litijuma, prema podacima iz 2022. godine.
A gde je tu Evropa? Kontinent se nalazi na nalazištima litijuma, ali ona nikada do sada nisu eksploatisana.
Podaci, koji su pripremljeni za Evropski parlament 2021. godine, pokazuju da će Evropi biti potrebno od 18 puta više litijuma do 2030. i 60 puta više do 2050. godine, kako bi zadovoljila projektovanu potražnju za električnim vozilima, koja pretežno koriste litijumske baterije.
Prema studiji Blandine Gourcerol najveće rezerve litijuma nalaze se u Češkoj (31%), Srbiji (27%) i Ukrajini (15%). Sledi Španija sa 13%, a ostale zemlje imaju veoma ograničene rezerve (Francuska 4% i Nemačka 3%).
Gde je Srbija na mapi?
Ruda jadarit pronađena je još 2004. godine u Jadarskoj dolini, a internacionalna mineraloška asocijacija zvanično ga je priznala kao novi mineral u novembru 2006.
Zbog visoke koncentracije litijuma i bora po toni iskopane rude, rangiran je kao jedno od najznačajnijih ležišta litijuma na svetu.
Prema podacima sa sajta Green European Journal, u Srbiji ima oko 1,2 miliona tona litijuma, što nas čini trećim najvećim nalazištem u Evropi. Odmah nakon Nemačke i Češke.
Međutim, Vlada Srbije je u februaru 2022. godine odustala od projekta “Jadar”, čime je Evropa ostala bez najvećeg rudnika litijuma.
Iak Srbija nema najveće rezerve litijuma, ono što je izdvaja u odnosu na sve druge zemlje u Evropi, je kvalitet resursa i kapacitet ,,koliko dugo se može eksploatisati".
- Evropa je imala projekat "Priroda 2020" da se podzemna eksploatacija izbaci iz Evrope i kad su svi videli da postaju zavisni od Kine i da im nedostaju kritične mineralne sirovine, pa i bakar, onda to više ne važi i Evropa počinje da razvija svoje rudnike - priča profesor Dinko Knežević sa Rudarsko-geološkog fakulteta i dodaje da svaki dan koji ističe, ima svoju cenu.
- Svaki dan što kasnimo, ima svoju cenu. Svaki dan koji ne otkopavate, vi beležite ekonomski minus. Polako nas prestižu u Evropi.
U Srbiji bi se litijum podzemno eksploatisao, na dubinama između 370 i 650 metara.
Smatra da Češka i Nemačka imaju najveće šanse da prve počnu sa iskopavanjem litijuma.
Evropljani se utrkuju
Nekoliko kompanija se utrkuje da dovede kapacitete za preradu litijuma u Evropu prenosi Direct Industry.
Nemačka "Vulcan" projekat
Australijska kompanija Vulcan Energy trenutno radi na pilot projektu u dolini Gornje Rajne u Nemačkoj. Ideja je da se proizvede litijum bez emisija ugljenika korišćenjem geotermalne energije za ekstrakciju podzemnih slanih voda koje sadrže litijum iz Gornje Rajne. Konačni litijum hidroksid će se stvoriti elektrolizom. Kompanija kaže da su uspeli da proizvedu 57,1% litijum hidroksida, premašujući uobičajene specifikacije za bateriju od 56,5%. Probno postrojenje Vulcan u Nemačkoj radi od aprila 2021. i očekuje se da će pokrenuti komercijalnu proizvodnju 2025.
Nekoliko kompanija se utrkuje da dovede kapacitete za preradu litijuma u Evropu prenosi Direct Industry.
Austrija "Volfsberg" projekat
European Lithium razvija Volfsberg projekat u Koruškoj, 270 km južno od Beča, u Austriji. Smešten u srcu Evrope, ovaj projekat rudnika planira da izvuče 10.000 metričkih tona litijum hidroksida godišnje. Prema navodima kompanije, ovim će se opremiti baterije oko 200.000 električnih vozila. Nadaju se da će postići radnu stopu od 800.000 metričkih tona godišnje sa životnim vekom rudnika od preko deset godina. Kompanija očekuje da počne proizvodnju 2025. godine.
Finska "Keliber" projekat
Finska kompanija Keliber Oj, specijalizovana za rudarstvo i hemikalije za baterije, trenutno vodi projekat u zapadnoj Finskoj sa ciljem dostizanja proizvodnje od 15.000 metričkih tona litijum hidroksida godišnje počevši od 2025. Kompanija takođe teži održivoj proizvodnji. Litijum koji planiraju da izvade imaće, kažu, manji ugljenični otisak od konkurencije. To je zato što se rafinerija nalazi 70 km od rudnika. Pored toga, više od polovine električne energije u finskoj nacionalnoj mreži proizvodi se iz obnovljivih izvora energije. Potencijal ovog ležišta je privukao pažnju velikih investitora, pa je južnoafrički rudarski gigant Sibanie-Stillvater preuzeo 79% vlasništva nad projektom. Inače, projekat je u februraru ove godine dobio sve dozvole koje su neophodne da bi počela izgradnja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako električna vozila brzo stiču popularnost širom Evrope, region se utrkuje da poveća proizvodnju litijuma, ključne komponente u baterijama za električna vozila, te se tako u Galiciji, Španija, sprema veliki projekat što se tiče iskopavanja ovog minerala.
Predsednik Ukrajina Volodimir Zelenski je potcenio broj poginulih u redovima Oružanih snaga Ukrajine kada je objavio broj od 31 hiljade ubijenih od početka rata, kako ne bi uplašio mobilisane Ukrajince zbog problema sa regrutacijom, piše Vašington post, pozivajući se na neimenovanog ukrajinskog parlamentarca.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Najveća estradna zvezda Jelena Karleuša gostujući u Kolegijumu Informer TV govorila je na vaskršnjem specijalu kako zvezde proslavljaju jedan od najbitnijih hrišćanskih praznika.
Licemerno učestvovanje Hrvatske u nemačkoj kampanji da Srbe proglasi genocidnim narodom, analizirao je gos Info jutra, član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Drugi meč polufinalne serije ABA lige između košarkaša Partizana i Budućnosti na programu je 7. maja (18 časova), a Podgoričani pred ovaj duel opet ističu da su nezadovoljni suđenjem.
Najmanje 155 policajaca povređeno je u navijačkim neredima na utakmici nemačke četvrte fudbalske lige između Dinama iz Berlina i Energi Kotbua, saopšteno je danas iz berlinske policije.
Predsednik Ukrajina Volodimir Zelenski je potcenio broj poginulih u redovima Oružanih snaga Ukrajine kada je objavio broj od 31 hiljade ubijenih od početka rata, kako ne bi uplašio mobilisane Ukrajince zbog problema sa regrutacijom, piše Vašington post, pozivajući se na neimenovanog ukrajinskog parlamentarca.
Rusija ima pravo da oštro odgovori Sjedinjenim Državama nakon što je ukrajinskoj vojsci poslala rakete dugog dometa ATACMS. Ovo je rekao bivši savetnik američkog državnog sekretara, pukovnik u penziji Lorens Vilkerson u intervjuu Jutjub kanalu "Judging Freedom".
Leto 2024. biće rekordno toplo. Naučnici velikih meteoroloških centara su to potvrdili zvanično objavljenim izveštajima u časopisima Geophisical Research Letter i Scientific reports .
Pomoć Kijevu koju je odobrio Vašington neće moći da spreči Rusiju da postigne uspeh na frontu. Ovu izjavu dao je savetnik američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven, prenosi britanski list Fajnenšel tajms .
Albanski novinar Ferdinand Derviši detaljno je opisao tragediju u Skadru, gde se sumnja da je 39-godišnja žena zajedno sa svoje tri dece, utopila u reci Bojani nakon, kako se sumnja, nasilja koje je nad njima izvršio njen muž. Telo jednog deteta je u međuvrmenu pronađeno, javlja Vox News.
Nutricionista Branka Mirković govorila je za Informer.rs o tome kako treba da se hranimo nakon posta, ali i zašto ne treba da preterujemo sa hranom tokom praznika.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.