Kako električna vozila brzo stiču popularnost širom Evrope, region se utrkuje da poveća proizvodnju litijuma, ključne komponente u baterijama za električna vozila, te se tako u Galiciji, Španija, sprema veliki projekat što se tiče iskopavanja ovog minerala.
Godinama se Evropa u velikoj meri oslanjala na uvezeni rafinisani litijum, uglavnom iz Kine. Ali ova zavisnost bi sada mogla predstavljati egzistencijalnu pretnju evropskim proizvođačima automobila.
Dominacija Kine u litijumu
Kina je stekla dominaciju u litijumu velikim ulaganjem u rudarske i rafinerske kapacitete pre nekoliko decenija. Na primer, kineski proizvođač baterija i električnih vozila BID ušao je u eksploataciju litijuma još 1995. godine.
Dok su se 1980-ih Evropa i drugi razvijeni regioni udaljili od iskopavanja kritičnih minerala kao što je litijum zbog visokih troškova i uočenih uticaja na životnu sredinu. Ovo je efektivno predalo kontrolu nad globalnim lancem snabdevanja litijumom Kini.
Sada kineske firme čine 90% proizvodnje LFP ćelija širom sveta.
Ovo daje Kini ogromnu ekonomsku polugu i prednost u ceni baterije.
Može li Evropa sustići?
Sa najmanje deset godina prednosti u tehnologiji baterija i proizvodnim kapacitetima, kineski proizvođači su već počeli da izvoze električne automobile u Evropu po veoma konkurentnim cenama.
Kina je prošle godine pretekla Tursku kao najveći izvoznik vozila svih tipova motora u Evropsku uniju. Neki analitičari u industriji zabrinuti su da bi se evropski proizvođači automobila mogli boriti da pariraju brzoj kineskoj ekspanziji električnih automobila po razumnoj ceni.
Međutim, pristalice tvrde da Evropa još uvek može da dobije prednost u tranziciji na električna vozila podsticanjem potrošača, obezbeđivanjem pristupa sirovinama i prilagođavanjem trgovinske politike.
Na primer, EU planira da ublaži pravila o državnoj pomoći i poveća ciljeve za ekstrakciju kritičnih minerala u skladu sa svojim novim Zakonom o kritičnim sirovinama. Zakonodavstvo ima za cilj da pomogne evropskim kompanijama da se takmiče sa subvencijama u američkom Zakonu o smanjenju inflacije.
EU takođe pokreće antisubvencionu istragu o uvozu kineskih automobila zbog zabrinutosti za nelojalnu konkurenciju.
Konačno, povećanje usvajanja električnih vozila u Evropi zahtevaće da električni automobili budu pristupačniji kroz podsticaje za kupovinu, poreske olakšice i izgradnju infrastrukture za punjenje.
Na strani ponude, Evropa će morati značajno da ubrza proizvodnju litijuma. Međutim, izgradnja čitavog lanca snabdevanja baterijama na domaćem tlu biće veoma skupa i dugotrajna.
Uspon u Evropi u domaćem litijumu
Da bi smanjile oslanjanje na uvezeni litijum i izgradile domaće snabdevanje, evropske kompanije su počele da grade prve rafinerije litijuma velikih razmera na kontinentu.
Na primer, u Nemačkoj, AMG Lithium of AMG Critical Materials NV (AMVMF:OTCMKTS;AMG:AMS) se bliži završetku u velikoj fabrici litijum hidroksida u Biterfeld-Volfenu. Postrojenje bi trebalo da počne sa radom kasnije ove godine, sa ciljem da proizvodi 100.000 tona litijum hidroksida za baterije godišnje. Ova količina bi bila dovoljna za preko 2,5 miliona električnih vozila.
AMG Lithium već ima raspoređene narudžbenice do 2026.
Osim Nemačke, u Evropi je u toku nekoliko drugih projekata za izvlačenje litijuma iz domaćih resursa i izgradnju postrojenja za preradu. Na primer, u Portugalu, britanska Savannah Resources Plc (SAV:LON) razvija rudnik litijuma za proizvodnju koncentrata spodumena, ključnog minerala koji sadrži litijum.
Kompanija napominje: „Projekat je sada dobro uspostavljen kao najznačajniji spodumen litijum projekat u zapadnoj Evropi.“
Druga kompanija koja radi na povećanju snabdevanja litijumom na Zapadu je Global Batteri Metals Ltd. (GBML:TSKS; REZZF:OTCMKTS). Na svom Leinster Lithium projektu u Irskoj, Global Batteri Metals trenutno buši nakon uzimanja uzoraka do 3,75% Li2O. IberAmerican Lithium Corp. (IBER:NEO)
Njena potraživanja pokrivaju preko 525 kvadratnih kilometara južno od Dablina i nalaze se pored ILC-a i Ganfengovog projekta Blackstairs. Kombinovani projekti bi se mogli pretvoriti u veliki litijumski okrug koji podržava Evropu.
Na kraju, španska kompanija IberAmerican Lithium Corp. (IBER:NEO) je jedan od igrača koji pokušavaju da razviju nove litijumske projekte u zemlji. IberAmerican Lithium je identifikovao značajnu mineralizaciju litijuma na svojoj koncesiji Alberta II u regionu Galicija u Španiji, sa preko 25 bušotina zahvata iznad 1% litijum oksida.
U septembru 2023, IberAmerican Lithium je otkrio da je stekao puno vlasništvo nad svojim litijumskim projektima koji se nalaze u regionu Galicija u Španiji. Preuzimanjem preostalog udela u ovim koncesijama, IberAmerican Lithium ima potpunu nadležnost nad operacijama i može da ubire sve finansijske koristi od buduće proizvodnje. Ova potpuna kontrola pruža IberAmerican Lithium-u fleksibilnost da unapredi depozite ka proizvodnji litijuma nezavisno.
IberAmerican ima za cilj da odredi početni resurs od 10 miliona tona sa klasifikovanim litijum oksidom od 1-1,1% kroz planirano istražno bušenje krajem 2023. i 2024. Uspeh IberAmerican Lithium-a mogao bi pomoći da se obezbede domaće zalihe litijuma koje su očajnički potrebne evropskim proizvođačima automobila. Povećanje proizvodnje na nalazištima kao što je projekat Alberta kompanije. IberAmerican biće ključno za Evropu koja će postići veću samodovoljnost metalima za baterije za električna vozila i smanjiti oslanjanje na uvoz iz Kine.
Što se same kompanije tiče, kompanija je imala početno tržište od 27.375.122 dolara, sa 109.500.488 neotplaćenih akcija, 9.450.000 opcija i 18.225.244 varanta koji ističu 1. septembra 2026.
Oko 36% kompanije drže insajderi, uključujući generalnog direktora Bechera, direktora i predsednika Judžina Mekbernija i direktora Migela del Kampu.
Oko 25% kompanije je u institucijama, uključujući Delbrook Resource Opportunities Master Fund LP (Grandi Kajmanska ostrva), Jaivee & Co., CI Resource Opportunities Class i Delbrook Resources Opportunities Fund (Vankuver).
Ostalo je maloprodaja.
Kompanija trenutno trguje, u vreme pisanja ovog teksta, sa tržišnom kapitalizacijom od ~22 miliona dolara, sa oko 110 miliona akcija u prodaji.
Zaključak
Iako Kina možda ima prednost, kompanije poput IberAmerican Lithium-a pokazuju da Evropa još uvek ima borbene šanse da uspostavi sopstveni lanac snabdevanja baterijama za električna vozila. Sa velikim nalazištima litijuma i postrojenjima za preradu koja su sada u razvoju, Evropa pravi korake ka većoj samodovoljnosti. Projekat Alberta II kompanije IberAmerican Lithium mogao bi da promeni igru, pružajući glavni novi izvor domaćeg litijuma u španskom regionu Galicije.
Ako IberAmerican može uspešno da poveća proizvodnju, to bi označilo ogroman korak napred u evropskoj potrazi za nezavisnošću od litijuma. Druge firme se takođe utrkuju da otključaju evropske resurse litijuma.
Iako će možda trebati neko vreme da novi rudnici počnu sa radom, brz napredak pokazuje posvećenost Evrope da obezbedi svoju budućnost električnih vozila. Uz kontinuirano ulaganje i podršku takvoj politici, kompanije kao što je IberAmerican Lithium mogu pomoći Evropi da uhvati korak i postane svetski lider u revoluciji električne mobilnosti u procvatu.
Studija je još najavljena kao "prva analiza zasnovana na preciznim parametrima i informacijama, uticaja eksploatacije litijuma na međunarodni položaj i stratešku bezbednost Republike Srbije".
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Dinko Knežević rekao je da je otvaranje rudnika litijuma razvojna šansa za Srbiju, jer zahvaljujući rudniku kraj u kome se on otvara oživi, a nakon toga plodove ubira cela zemlja
U poslednjih nekoliko godina, Srbija se našla upletena u strastvenu i ponekad kontroverznu debatu o Jadar rudniku, značajnom projektu rudarenja koji predvodi globalni gigant u oblasti rudarstva, Rio Tinto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Studija je još najavljena kao "prva analiza zasnovana na preciznim parametrima i informacijama, uticaja eksploatacije litijuma na međunarodni položaj i stratešku bezbednost Republike Srbije".
Predstojeći parlamentarni izbori u Srbiji, zakazani za 25. oktobar, uzdrmani su takozvanim "studentskim protestima" u finišu izborne kampanje, dok sredstva američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i dalje stižu organizaciji koja pruža podršku protivnicima Aleksandra Vučića, piše američki medij Breibart.
Ana Brnabić, sa liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" tokom debate na RTS objasnila je suštinu zašto je ta lista jedini i pravi izbor za građane Srbije.
Takmičar Crvenog tima u Exatlonu Srbija Nikola Lakić otkrio je kako bi voleo da u eliminaciji vidi Mihaila Adžića koji ga u poslednje vreme jako nervira i za kog kaže da je glavni provokator.
Crveni tim u Exatlonu komentarisao je čarke između Nikole Lakića i Mihaila Adžića i zajedno su došli do zaključka da je Mihailo ljubomoran i da mu je krivo zbog uspeha Crvenih.
Gume na električnim automobilima mogu da se troše i do 20 odsto brže nego na uporedivim vozilima sa klasičnim motorima. Pravilnim održavanjem i prilagođenim stilom vožnje moguće je produžiti njihov vek i smanjiti troškove.
U Srbiji će biti umereno do potpuno oblačno i svežije, mestimično sa kišom, pre podne uglavnom na severu, istoku i jugoistoku Srbije, a posle podne i uveče i u ostalim predelima, kada su mogući i lokalni pljuskovi.
Zvanični srednji kurs dinara za evro iznosiće danas 117,4510 dinara, što je neznatna promena u odnosu na sredu, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
U Cetinjskoj ulici u Beogradu protekle noći dogodio se teži incident kada je grupa od oko 10 maskiranih muškaraca upala u baštu jednog poznatog ugostiteljskog objekta, potpuno demolirala inventar i tom prilikom povredila dvojicu mladića.
Državljanin Bosne i Hercegovine (30) uhapšen je u Dugopolju nakon što su policajci kod njega pronašli 11.210 grama amfetamina. Hrvatska policija je saopštila da je u odvojenim akcijama u Omišu i na području Imotskog pronađeno još droge, oružja i municije.
Milorad Ulemek Legija (58), bivši komandant "crvenih beretki" kojem je odlukom Višeg suda u Beogradu za još najmanje dve godine produžen boravak u najstrožem zatvorskom režimu u "Zabeli", takozvanom Alkatrazu, uložio je žalbu Ustavnom sudu Srbije na ovu odluku, saznaje Informer.
Mlada Osječanka M. Đ. (26) osuđena je na Opštinskom sudu na šest meseci zatvora, kaznu koja je preinačena u društveno korisni rad, nakon što je razotkrivena njena bizarna prevara.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Francuski predsednik Emanuel Makron žestoko je napao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih izjava o masovnim neredima u Francuskoj, nazvavši tvrdnje o povezanosti nasilja sa migrantima i islamizmom „neprihvatljivim i glupim“.
Sjedinjene Američke Države naredile su povlačenje dela diplomatskog osoblja i članova njihovih porodica iz Saudijske Arabije zbog sve intenzivnijih napada jemenskih Huta, dok su istovremeno na jugu Irana, nedaleko od Ormuskog moreuza, odjeknule snažne eksplozije.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Život Bore Stankovića počeo je u staroj vranjanskoj kući, među zidovima koji su čuvali uspomene na nekadašnji život, porodičnu toplinu, ali i velike gubitke.
Glumac Petar Božović otvoreno je izjavio da za njega "brak ne postoji ako nema dece", što je bio i glavni razlog zbog kojeg se razveo od svoje prve supruge, glumice Marine Koljubajeve.
Glumac Nikola Kojo ponovo je uspeo da šokira javnost u Srbiji, ali ovog puta ne glumačkim ostvarenjem, već besramnim lažima i licemerjem koje je plasirao direktno u hrvatskim medijima.
Jesen je za sve ljubitelje šminke omiljeno godišnje doba jer sa sobom donosi povratak toplih tonova i slojevitog stilizovanja, poznata kao "cashmere" šminka.
Promene u ukusu hrane mogu imati različite uzroke, od prehlada i problema sa usnom šupljinom do uzimanja određenih lekova. Međutim, ponekad mogu biti povezane i sa bolestima bubrega.
Pevačica Jelena Karleuša ponovo je u centru pažnje, a Informer je zabeležio trenutak koji će se prepričavati - naša kamera snimila je pop divu i Aleksandra Ševa dok su se ljubili!
Pop diva Jelena Karleuša pojavila se na jednom događaju u Beogradu u društvu svog partnera Aleksandra Ševe, koji je sve vreme bio uz nju i pobrinuo se da pevačici ništa ne nedostaje.
Pop diva Jelena Karleuša pojavila se na promociji u izdanju koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim - u svojoj ruci nosi čuvenu Birkinku na kojoj je broj 1, što predstavlja listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija"!
Harmonikaš Aca Sofronijević retko govori o privatnom životu, ali je jednom prilikom otkrio kako je počela ljubavna priča između njega i njegove supruge Kosane.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.