Pored 13. plate zaposlenima u mnogim državama Evrope i penzioneri dobijaju 13. penziju. Nedavno je ova tema došla na red i u Srbiji. Ova vrsta pomoći države isplaćivala bi se onim penzionerima koji imaju najmanja primanja.
Građani Srbije koji žele da dobiju informacije o stažu osiguranja ili da dobiju okvirnu projekciju visine buduće penzije, moći će to da učine preko elektronskog servisa PIO fonda.
14.07.2024
10:38
Period između početka i prestanka rada i trajanje između ta dva datuma trebalo bi da bude i trajanje staža. Međutim, to ne mora da bude tačno.
Pre svega, trajanje staža osiguranja se uopšte ne računa na ovaj način.
Naravno, datumi početka i prestanka rada su veoma važni i značajni za određivanje perioda osiguranja. Ipak, trajanje perioda osiguranja i trajanje staža osiguranja u tom periodu mogu značajno da se razlikuju.
Nisam nikad radio u Srbiji, niti u SFRJ, ali sam godinama sam uplaćivao doprinose za PIO u Jugoslaviji, odnosno Srbiji, po osnovu toga što sam igrao košarku u saveznom rangu (Prva i Druga liga), glasio je upit jednog Kikinđanina, te ga je zanimalo na koji način može da to proveri pošto nema tačnu evidenciju o uplatama?
05.07.2024
08:58
Staž osiguranja može da bude i kraći, ali i duži od perioda u kome je navršen.
Naravno, u većini slučajeva ova dva perioda karakteriše jednako trajanje.
Međutim, upravo situacije koje ne mogu da se svrstaju u većinu su one koje mogu da naprave problem kada se ceni dan ispunjenja uslova za penziju.
Na primer, beneficirani staž omogućava osiguranicima koji rade na naročito teškim, opasnim i za zdravlje štetnim radnim mestima, da navrše duži staž od kalendarskog trajanja rada.
Foto: Pexels
Ali, ima i situacija kada je staž kraći od kalendarskog perioda.
Upravo ovakve situacije neretko iznenade građane kada odluče da idu u penziju.
Oni oprezniji nešto ranije pregledaju podatke koje je penzijski fond registrovao u matičnoj evidenciji i tada uoče i trajanja staža koja se ne slažu sa njihovim očekivanjima.
U slučaju radnog odnosa, obično je problem uzrokovan postupanjem poslodavca. Bilo da je u pitanju neodgovarajuća uplata doprinosa, ili neodgovarajuća prijava o trajanju staža, moguće je da u pojedinim godinama staž bude kraći od očekivanog, kalendarskog. U tim situacijama, osiguraniku preostaje jedino da kontaktira poslodavca i zatraži da se neodgovarajući podaci koriguju. Najčešće se ovakvi propusti uoče u postupku donošenja rešenja o penziji. Tada se sve potrebne korekcije traže po službenoj dužnosti od strane ovlašćenih radnika Fonda. Naravno, uvek je bolje da radnik poslodavca makar upozna za sa problemom ranije.
U slučaju da je konkretan staž uslov za penziju postupak može značajno da se oduži.
Može da se dogodi i da je korekcija iz bilo kog razloga nemoguća. U tom slučaju, moguć je čak i najgori ishod – odbijanje zahteva za penziju.
Buduće penzionere ipak najčešće zbunjuju neki relativno „moderni“ vidovi radnog angažovanja.
Rad van radnog odnosa, odnosno privremeni i povremeni poslovi i ugovor o delu, uvedeni su u sistem obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja 2003. godine. Pre tadašnjih izmena zakona, za ovakav rad nisu se plaćali doprinosi za PIO pa navršenje staža nije ni bilo moguće. Čak i o ovoj činjenici treba voditi računa. Pojedini osiguranici ne znaju za zakonske izmene i očekuju staž po ovom osnovu i pre 2003. godine. Takve situacije su ipak retke, jer je i ovaj vid radnog angažovanja bio relativno neuobičajen pre 20 i više godina.
Foto: pexels.com
U međuvremenu, promene na tržištu radne snage, povećanje broja privatnih i internacionalnih poslodavaca uticali su i na načine radnog angažovanja. Rad van radnog odnosa postao je daleko zastupljeniji, pa čak u pojedinim oblastima i najčešći vid angažovanja radnika. Specifičnosti ovog tipa zaposlenja su veoma značajne, pa zbog toga postoje i razlike u načinu određivanja trajanja staža.
Privremeni i povremeni poslovi su slični „klasičnom“ radnom odnosu. Slični, u smislu da se i za osiguranike koji rade po ovom osnovu predaje poznati M-4 obrazac za svaku kalendarsku godinu u kom se navodi trajanje staža. Specifičnosti su veće u pogledu prava koje radnik ima – nema godišnjeg odmora, plaćenog prekovremenog rada, plaćenog bolovanja itd.
U pogledu trajanja staža, ugovor o privremenim i povremenim poslovima radnicima omogućava da navrše onoliko staža osiguranja, koliko dana su zapravo radili.
Dakle, koliko je dana radnik zapravo radio u toku godine, toliko će i staža osiguranja imati.
Pri tome, Zakon o radu ograničava trajanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima na najviše 120 radnih dana u toku jedne kalendarske godine. To je trajanje koje približno odgovara angažovanju radnika na 6 kalendarskih meseci, ako se ne radi vikendima i praznicima. Postoje različita tumačenja ovog ograničenja u smislu da li se po isteku jednog ugovora može odmah zaključiti drugi sa istim poslodavcem za iste, ili različite poslove, ali to ne utiče na način obračuna trajanja staža. Ipak, za radnika koji obavlja privremene i povremene poslove, provera staža je donekle lakša.
Kada proveri svoje podatke u matičnoj evidenciji, uvek može da vidi tačno koliko u kojoj godini ima staža u mesecima i danima. Ovu mogućnost jedino nema za tekuću godinu.
Ugovor o delu ipak izaziva veće zabune i to na različite načine. Pre svega. kada poslodavci uplaćuju doprinose za penzijsko i invalidsko, prijava koju sačinjavaju sadrži samo podatke o isplaćenoj novčanoj naknadi i iznosu plaćenog doprinosa. Trajanje staža nije deo prijave M-UN koja se predaje za ugovor o delu. Iz tog razloga, radnik koji je obavljao ove poslove ne može jednostavno da pregleda registrovane podatke i da tako sazna koliko staža ima. Da bi se staž obračunao, lice koje je radilo po ovom osnovu treba od Fonda PIO da zatraži upis staža. Tada se prijave M-UN koje se odnose na istu godinu sabiraju i formira se prijava M-4UN koja sadrži i podatak o trajanju staža.
Privremeni i povremeni poslovi su slični „klasičnom“ radnom odnosu. Slični, u smislu da se i za osiguranike koji rade po ovom osnovu predaje poznati M-4 obrazac za svaku kalendarsku godinu u kom se navodi trajanje staža. Specifičnosti su veće u pogledu prava koje radnik ima – nema godišnjeg odmora, plaćenog prekovremenog rada, plaćenog bolovanja itd.
U pogledu trajanja staža, ugovor o privremenim i povremenim poslovima radnicima omogućava da navrše onoliko staža osiguranja, koliko dana su zapravo radili.
Dakle, koliko je dana radnik zapravo radio u toku godine, toliko će i staža osiguranja imati.
Pri tome, Zakon o radu ograničava trajanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima na najviše 120 radnih dana u toku jedne kalendarske godine. To je trajanje koje približno odgovara angažovanju radnika na 6 kalendarskih meseci, ako se ne radi vikendima i praznicima. Postoje različita tumačenja ovog ograničenja u smislu da li se po isteku jednog ugovora može odmah zaključiti drugi sa istim poslodavcem za iste, ili različite poslove, ali to ne utiče na način obračuna trajanja staža. Ipak, za radnika koji obavlja privremene i povremene poslove, provera staža je donekle lakša.
Foto: Shutterstock
Kada proveri svoje podatke u matičnoj evidenciji, uvek može da vidi tačno koliko u kojoj godini ima staža u mesecima i danima. Ovu mogućnost jedino nema za tekuću godinu.
Ugovor o delu ipak izaziva veće zabune i to na različite načine. Pre svega. kada poslodavci uplaćuju doprinose za penzijsko i invalidsko, prijava koju sačinjavaju sadrži samo podatke o isplaćenoj novčanoj naknadi i iznosu plaćenog doprinosa. Trajanje staža nije deo prijave M-UN koja se predaje za ugovor o delu. Iz tog razloga, radnik koji je obavljao ove poslove ne može jednostavno da pregleda registrovane podatke i da tako sazna koliko staža ima. Da bi se staž obračunao, lice koje je radilo po ovom osnovu treba od Fonda PIO da zatraži upis staža. Tada se prijave M-UN koje se odnose na istu godinu sabiraju i formira se prijava M-4UN koja sadrži i podatak o trajanju staža.
Ovo nas dovodi do druge situacije koja može da izazove zabunu.
Ugovori o delu po svojoj prirodi mogu da budu veoma različiti i specifični. Na primer, umetnik može da bude angažovan po ugovoru da oslika neku prostoriju, ili muzičar da održi koncert. Naknada koja po ovom osnovu može da se isplati može da bude izuzetno visoka i da bude dovoljna da „pokrije“ celu kalendarsku godinu, iako je faktičko angažovanje trajalo samo jedan, ili nekoliko dana. Da bi se odredilo trajanje staža veoma je značajan način na koji je poslodavac prijavio angažovano lice na osiguranje, koliko je prijava vremenski ograničena, staž može da traje najduže toliko koliko je angažovanje, prema prijavi, trajalo. Ukoliko je uplata doprinosa niža od najniže osnovice za taj period, onda se trajanje srazmerno skraćuje.
Međutim, ukoliko ugovor o delu nije vremenski ograničen onda staž može da traje i daleko duže nego što je rad faktički trajao.
Na primer, poslodavac može da angažuje neko lice da po potrebi u nekoliko kalendarskih godina održi stručna predavanja. Za svako predavanje isplati tom licu naknadu koja je relativno visoka. Ukoliko je zbir naknada u jednoj godini viši od najniže godišnje osnovice – staž osiguranja u kalendarskoj godini može da traje i svih 12 meseci. Čak i u slučaju da je to lice održalo samo nekoliko predavanja.
U skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, staž osiguranja po osnovu ugovora o delu srazmerno se utvrđuje tako što se iznos ugovorene naknade deli najnižom osnovicom koja važi u vreme uplate doprinosa.
Dakle, velika je razlika u odnosu na ugovore o privremenim i povremenim poslovima. Kod njih staž po pravilu traje kraće od kalendarskog trajanja ugovora. Kod ugovora o delu je situacija vrlo često suprotna i za radnika povoljnija.
Foto: Shutterstock
Proverite svoj staž
U svakom slučaju, savet za sve građane koji planiraju odlazak u penziju je da provere svoje podatke o stažu, kako ne bi pogrešno procenili datum kada ispunjavaju uslove za odlazak u penziju.
Kako piše sajt Penzije, Ovo posebno važi za one koji su radili na privremenim i povremenim poslovima, ili po ugovoru o delu.
Najvažniji savet je – kada računate trajanje staža, držite se podataka koji za vas postoje u matičnoj evidenciji.
Datumi početka i kraja ugovora mogu više da zbune, nego da pomognu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pored 13. plate zaposlenima u mnogim državama Evrope i penzioneri dobijaju 13. penziju. Nedavno je ova tema došla na red i u Srbiji. Ova vrsta pomoći države isplaćivala bi se onim penzionerima koji imaju najmanja primanja.
Zapad je pokušao da isprovocira Rusiju i da je zatim kazni sankcijama kako bi izazvao njen potpuni kolaps, izjavio je veteran švajcarske obaveštajne službe, Žak Bo.
Tinedjdžer (18) iz Novog Sada umro je tokom održavanja Egzit festivala u Novom Sadu nakon što se predozirao ekstazijem, a jedna devojka (17) je završila u komi iz istog razloga. Koliko rano u svom životu deca dolaze u kontakt sa drogom otkrila je psihijatar i klinički farmakolog Meri Vukša za Informer.
Kabinet srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović uputio je urgentan dopis ministru spoljnih poslova u Savetu ministara BiH, Elmedinu Konakoviću, u kome traže da hitno i bez odlaganja odobre dolazak i prelet helikoptera MUP Srbije da bi pomogao u gašenju požara na području opštine Gacko, te da tako pokaže odgovornost prema ljudskim životima. Ovim povodom gosti "Info jutra" Informer televizije bili su profesor dr Milimir Mučibabić, univerzitetski profesor i analitičar i politikolog Ljuan Koko.
Narodna poslanica Marina Raguš i Zoran Spasić iz Centra za bezbednosnu politiku bili su gosti "Info jutra" televizije Informer i komentarisali napade na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Kandidat za predsednika Amerike Donald Tramp nedavno je bio meta atentata koji je, pukom srećom, preživeo bez težih povreda. Da li je moguće da sličan napad zadesi i ruskog predsednika Vladimira Putina? Odgovor na ovo pitanje davala je Marina Galogaža, predsednica Udruženja sunarodnika Rusije, tokom gostovanja u "Info jutru" televizije Informer.
Donald Tramp je za svog zamenika izabrao senatora iz Ohaja Džej Di Vensa. Ovakav izbor američkog kandidata za predsednika smatra se neočekivanim, kontroverznim, s obzirom na to da je Vens (39) nekad bio oštar Trampov kritičar. Međutim, u poslednje vreme poznat je kao mlada zvezda Republikanske partije i jedan od najvernijih saveznika bivšeg predsednika. Zašto je došlo do ovakve odluke Trampa i ko je zapravo Vens komentarisao je predsednik Kongresa srpsko-američkog prijateljstva Vladimir Marinković za Informer u "Info jutru".
Milan Nikolić (58) iz Klokočevca koji je ranjen kada je, u ponedeljak u Topolnici, Petar Petrović (89) ubio bračni par Jovanović, Radeta i Rumenu, nalazi se na lečenju u Opštoj bolnicu u Negotinu, a u ispovesti za Informer kaže da je video ubicu kako nišani na njih, ali nije ni pomislio da će on stvarno pucati.
Danas u 16 sati na seoskom groblju u Topolnici biće sahranjeni Rade i Rumena Jovanović , koji su tragično nastradali, 15 jula oko 16 sati, na obližnjoj kulmi na kojoj većuna žitela ovog sela ima svoje salaše.
Dugo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da ispituje sve okolnosti jezivog nasilja u porodici koje se, kao se sumnja, dogodilo 15. jula na Čukarici, kada je petogodišnjeg dečaka teško povredio očuh I. A. (40), ali i doprinos majke deteta u nasilju koje je trpeo.
Čuo sam njegovu vrisku, bio je prestravljen. Pretpostavljam da se obraćao nekoj ženi jer je vikao, reklan je stanarke zgrade ispred koje se desila pucnjava
Italijanski velikan Milan blizu je dogovora sa Strahinjom Pavlovićem (23), ali on po svemu sudeći neće biti jedini Srbin koji stiže na "San Siro", pošto je slavni klub započeo pregovore sa Udinezeom oko transfera Lazara Samardžića (22)!
Novak Đoković je zaustavljen u finalu Vimbldona, Karlos Alkaraz je slavio sa 3:0 posle dva i po sata igre, ali ovaj poraz neće demoralisati našeg tenisera pred nastavak sezone.
Dolazak Crnogorca Stefana Savića (33) na trening Atletiko Madrida, od kojeg se oprostio na kraju sezone, bilo je veliko iznenađenje na jutrošnjem treningu ovog kluba, i velika vest u španskim medijima.
Prekaljeni čuvar mreže Milan Borjan (36) trenutno održava formu sa bivšim reprezentativcem naše zemlje Bojanom Jorgačevićem na terenima u Zemunu i vaga gde će nastaviti bogatu karijeru.
Čelsi je pokrenuo je disciplinski postupak protiv argentinskog igrača Enca Fernandeza (23) nakon što je on na društvenim mrežama objavio snimak koji prema mišljenju Fudbalskog saveza Francuske uključuje navodno "rasističko i diskriminatorsko" skandiranje.
Peking je prekinuo konsultacije sa Vašingtonom o kontroli naoružanja i neširenju oružja zbog američke prodaje oružja Tajvanu, izjavio je u sredu portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đian.
Posada protivvazdušnog raketnog sistema Tor grupe trupa Centar pokrivala je dejstva motorizovanih streljačkih i tenkovskih jedinica na pravcu Avdejevskog, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruski padobranac oborio je veliki ukrajinski dron koristeći samo svoju pušku, navodi se na snimku koji je objavio Telegram kanal koji je povezan sa vojskom.
Proteklog vikenda u Beogradu počelo je snimanje filma "Zvečarke" reditelja Nikole Ljuce, sa Ivanom Vuković, Milanom Marićem, Jasnom Đuričić i Tarikom Filipovićem u glavnim ulogama.
Filmski Centar Srbije je u saradnji sa Srpskim kulturnim centrom u Puli održao prijem u čast svih srpskih filmova na ovogodišnjem 70. Pulskom filmskom festivalu.
Damu koja je odisala aristrokratskim držanjem i ulivala poverenje gledaocima od kada je pročitala prve vesti 1958. godine, Dušanku Kalanj, niko do sada nije uspeo ni da nadmaši ni da zameni.
Na lokalitetu Caričin grad u toku su nova istraživanja arheologa, a domaćim stručnjacima pridružili su se i Francuzi. Ovde će boraviti sve do polovine avgusta
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.