Profesor doktor Darko Tanasković kaže da ne iznenađuje što Vašingtonski sporazum Prištinu nije obavezao na bilo šta. BiH, navodi, ne bi opstala ukoliko bi Dejtonski sporazum, koji nije idealan, propao. Smatra i da do trajnog rešenja na Balkanu ne može doći ukoliko se granice ne budu promenile
Kako navodi, „oni ništa do sada nisu ispunili od onoga na šta su se obavezali" i naglašava da ove godine možemo očekivati da se Priština ponovo kandiduje za prijem u Unesko.
Poručuje da Dejtonski sporazum za sada nema alternativu iako nije idealan. Naglašava i da u daljoj perspektivi očekuje promenu granica na Balkanu.
Darko Tanasković je rekao da je pred nama Božić koji je najvažniji hrišćanski praznik, jer je reč o rođenju Isusa Hrista, ali da je najradosniji praznik Vaskrs.
- Između Božića i Vaskrsenja prelazi se jedan težak put, sve do Velikog četvrtka i Velikog petka kada su najtužniji dani i kada se sveće gase. Ako to prenesete na našu sudbinu, sudbinu našeg naroda i našu individualnu sudbinu u ovim godinama, ja mislim da je tu pouka kako treba imati taj ontološki optimizam - da treba verovati da će svakako doći bolji dani, a činiti sve ono što stvarno smatramo da je ispravno, a ne ono što činimo zato što mislimo da bi trebalo raditi iz nekog drugog razloga - poručuje Tanasković.
- Tako važi i za nas - mi moramo da se borimo i kao Srbija i kao sprski narod i kao pojedinci za ono u šta verujemo i siguran sam da će doći u tom smislu bolji dani - dodaje profesor.
Na pitanje kako Srbi dočekuju ovaj praznik i da li su ujedinjeni, Tanasković kaže da moramo priznati da nisu potpuno ujedinjeni.
- Ukoliko je sabornost jedna od najznačajnijih poruka svetosavlja, onda nju baš u potpunosti ne ispunjavamo i to u vezi sa nekim najznačajnijim pitanjima iz našeg naroda i naše sudbine - rekao je Tanasković.
O kandidaturi Prištine za UNESKO
Govoreći o mogućoj ponovnoj kandidaturi Prištine za prijem u Unesko, uprkos obavezi iz Vašingtonskog sporazuma da godinu dana neće aplicirati za članstvo u međunarodnim organizacijama, Tanasković kaže da „znamo svi da oni ništa do sada nisu ispunili od onoga na šta su se obavezali i što su potpisali, sem nešto manje značajno ukoliko bi bili naterani spolja pod nekim velikim pritiskom".
- Zato se ne treba ni iznenađivati što taj Vašingtonski sporazum, čija je sudbina sada prilično neizvesna, da bi njih obavezivao na bilo šta. Ja mislim da ukoliko budu imali unutrašnje snage, s obzirom na tu vanrednu političku situaciju u samoj Prištini, oni svakako imaju plan da pokušaju posle šest godina, od 2015. kada su prvi put pokušali da se domognu Uneska, zato što je to jedan od njihovih prioriteta - ističe Tansković.
Foto: mediacentar.rs
BALKAN JE PROBLEM SAM PO SEBI, prof Darko Tanasković o budućnosti regiona
To se može očekivati ove godine, naglašava Tanasković i dodaje da je i kosovska ministarka kulture to najavila.
Na pitanje da li je Prištini pobeda Bajdena dala vetar u leđa, Tanasković kaže da je njegova pobeda svima u regionu koji računaju da su neki američki saveznici i štićenici dala vetar u leđa.
- Koliko će se to pokazati realno to ćemo tek da vidimo. Međutim, mislim da mi u Srbiji imamo razloga za oprez i da moramo uložiti sve napore da i sa novom američkom administracijom, bez obzira na to što znamo odakle ona potiče, ali u međuvremenu se mnogo toga promenilo, ipak uspostavimo što bolje radne odnose - navodi Tanasković.
Dejton za sada nema alternativu
Posle Bajdenove pobede sve su jači zahtevi za revizijom Dejtonskog sporazuma. U jednom intervjuu Tanasković kaže da je možda snaga Dejtonskog sporazuma baš u tome što su sve tri strane nezadovoljne. Poziva se na Henrija Kisindžera da su najveći sporazumi upravo oni u kojima su sve strane jednako nezadovoljne.
- U situaciji u kojoj su zaista stavovi toliko suprotstavljeni, kao što je to slučaj sa Kosovom i Metohijom i Bosnom i Hercegovinom, jedino sporazum da su pođednako nezadovoljne sve strane može za izvesno vreme biti održiv - naglašava profesor.
Ističe da Dejtonski sporazum za sada nema alternativu.
- Bez obzira na to koliko ima zahteva sa poznatih strana da se on menja, jednostavno Bosna i Hrecegovina ne bi opstala ukoliko bi Dejtonski sporazum, koji nije idealan ali je takav kakav jeste, bio suštinski ugrožen, a stalno ga pomalo ugrožavaju - dodaje Tanasković.
Foto: Shuterstock
Odgovarajući na pitanje možemo li očekivati promene granica na Balkanu, Tanasković kaže da je to teško reći i vrlo nezahvalno.
- Meni se čini da do trajnog rešenja na Balkanu, u nekoj prilično maglovitoj budućnosti, ne može doći ukoliko se granice uspostavljene posle Drugog svetskog rata, a posle toga menjane na jedan prilično proizvoljan način i uvek na štetu jednog naroda, pre svega srpskog, a neki misle i na njihov račun, ne budu promenile na način koji će obezbediti trajniju stabilnost. Ja u daljoj perspektivi očekujem promenu granica na Balkanu - poručuje Tanasković.
Predsednik Demokratske stranke Srbije DSS Miloš Jovanović ponovio je danas da se zalaže za vraćanje vojnog roka od najmanje šest meseci jer to, kako ističe, znači očuvanje bezbednosti zemlje, a ne nove ratove
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Demokratske stranke Srbije DSS Miloš Jovanović ponovio je danas da se zalaže za vraćanje vojnog roka od najmanje šest meseci jer to, kako ističe, znači očuvanje bezbednosti zemlje, a ne nove ratove
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Pregrevanje motora jedan je od najčešćih problema sa kojima se vozači susreću tokom leta. Visoke temperature dodatno opterećuju rashladni sistem, pa i manji kvar može dovesti do ozbiljnih oštećenja motora.
Više od 7.000 mladih već je rešilo stambeno pitanje uz subvencionisane kredite za kupovinu prve nekretnine, a nakon proširenja garantne šeme za dodatnih 300 miliona evra, biće odobreno još najmanje 5.000 kredita, poručili su iz Ministarstva finansija.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Nakon što je javno uputio otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa predlogom za prekid vatre i sastanak, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je objasnio da je ta inicijativa bila deo šire, koordinisane diplomatske strategije.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas otvoreno je poručila da bi Irska trebalo da napusti svoju višedecenijsku politiku vojne neutralnosti zbog potencijalne opasnosti koja dolazi iz Rusije.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Jedna od najpoznatijih metoda za uklanjanje puževa u bašti jeste upotreba prirodnih rešenja koja pomažu da se njihova populacija značajno smanji ili potpuno suzbije.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Mane Ćuruvija Kasper je po dolasku u Beograd svima jasno stavio do znanja da se neće oglašavati za medije, a sad je objavio Mininu fotku i prekršio zavet ćutanja!
Poznati muzičar Dejan Petrović i njegova supruga Branka ovih dana prošli su kroz agoniju nakon što je njihova ćerka Jovana pretučena, a jedno drugom su oduvek bili najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.