Dok se sa Zapada sprema nova politička ofanziva na Srbiju i smišljaju sve kreativnije formulacije kako bi Beograd prihvatio nezavisnost Kosova, iz Rusije opet dolazi ista i neokrnjena poruka: Rešenje mora biti po Rezoluciji 12 44, potvrđeno u SB UN i prihvaćeno od srpskog društva
I, najprostije rečeno, te pozicije obeležile su obe decenije 21. veka kad je u pitanju maratonska diplomatska bitka za budućnost Kosova i Metohije.
Amerika, Evropska unija i lideri Zapadnih sila neprikidno su menjali eufemizme kako bi slomili srpske vođe i privoleli ih na kapitulaciju. A Rusija je za sve to vreme čvrsto branila nepoljuljan stav - zasnovan na međunarodnom pravu ali i na prijateljstvu sa Srbijom.
Samo u poslednja dva meseca stigle su u Beograd dve nove konstrukcije za rešenje kosovskog pitanja sa važnih zapadnih adresa.
Predsednik Amerike Džozef Bajden promoviše dijalog Beograda i Prištine koji bi trebalo da se okonča velikodušnom ponudom međusobnim priznanjem Srbije i Prištine.
Sa druge strane, predsednik Francuske Emanuel Makron diplomatski predlaže „kreativna rešenja za kosovski čvor" ?, koja opet, znajući čvrst stav Pariza prema lažnoj državi Kosovo, podrazumeva da Srbija na neki „inovativan način" prihvati i secesiju svoje južne pokrajine.
Svakakve formulacije smo u poslednje dve decenije čuli sa zapadne strane koje su upućene da bi Srbi što bezbolnije pristali na sopstvenu eutanaziju.
Početkom dvehiljaditih, EU nas je ubeđivala da su na Kosovu najpre važni standardi pa status. Brzo se pokazalo da kad kažu status, vodeći igrači EU misle isključivo na nezavisnost.
Kad je Kosovo jednostrano krenulo u separatističku avanturu, podržano od evroatlanske osovine, pronalažene su nove retoričke akrobacije da se Srbiji zamažu oči.
Jedna od popularnih kovanica je, na primer, „dobrosusedski odnosi", koja je, iako se koristila u širem regionalnom smislu, čak i u zvaničnim dokumentima EU trebalo da prikaže u stvari samo jedno - da su Srbija i Kosovo susedi. Odnosno, taj mamac svetle regionalne perspektive služio je da se primami Srbija da prihvati nezavisnost Kosova.
Foto: Fotoilustracija
Pričali su nam sa Zapada redovno i „dobronamerno" o „zajedničkoj evropskoj budućnosti", „Zapadnom Balkanu bez granica", a Berlin nas je u trenucima poljuljanog strpljenja upozoravao da ne "pucamo sebi u noge" kad je u pitanju Kosovo. Sve za naše dobro. Ili, što bi rekli u crtanim filmovima: Baš čudno pišu - nezavisnost Kosova.
Slušali smo i savete da bi trebalo potpisati istorijski dogovor sa Kosovom po ugledu na „dve Nemačke", postići „sveobuhvatni sporazum o međusobnim odnosima", napraviti „ključni korak ka zajedničkoj evropskoj perspektivi"...
Sva ta hrpa krupnih reči, slatkorečivih mantri, evroomamljujućih obećanja, uvek je u suštini značila samo jedno - da Srbija „što lakše" digne ruke od svog Kosova i da omogući njegovo puno međunarodno priznanje.
To se i danas krije iza svih tih najava o „diplomatskoj ofanzivi", združenoj akciji Brisela i Vašingtona, non-papirima koji se spremaju Beogradu, novim pregovovaračima sa tobožnjim diplomatskim predlozima, trikovima šatl emisara, blefovima i inovativnim rešenjima.
Sa druge strane, po ko zna koji put, iz Ministarstva inostranih poslova Rusije čuli smo jasan odgovor: Rešenje za Kosovo samo po Rezoluciji 12 44, na osnovu odluke Saveta bezbednosti UN i uz podršku srpskog društva.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Verujemo da je i zvaničnom Beogradu, koliko god se i sam dovija i retorički žonglira u ovoj teškoj političkoj slagalici, bar potpuno jasno šta mu ko sprema.
I da neće prihvatiti baš nijedan šareni paketić nasmejanih darodavaca koji u sebi krije - slom Srbije.
Srbija će se mešati sve dok bude smatrala da postoji prostor za njeno delovanje. Beograd procenjuje da međunarodni kontekst još uvek ide u prilog ostvarivanju njegovih aspiracija", rekla je Pobjedi predsednica Helsinškog komiteta u Srbiji i ažurni fan tekovina vladavine Mila Đukanovića u Crnoj Gori, Sonja Biserko
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija će se mešati sve dok bude smatrala da postoji prostor za njeno delovanje. Beograd procenjuje da međunarodni kontekst još uvek ide u prilog ostvarivanju njegovih aspiracija", rekla je Pobjedi predsednica Helsinškog komiteta u Srbiji i ažurni fan tekovina vladavine Mila Đukanovića u Crnoj Gori, Sonja Biserko
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je danas da uspostavljanje dodatnog NATO štaba za odbranu Baltika predstavlja dokaz odlučnosti Alijanse da brani "svaki centimetar savezničke teritorije".
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Tokom proteklog vikenda u istarskoj regiji zabeleženo je šest krađa sa plaže, od kojih je jedna bila na području Rovinja, dok su se ostale dogodile na pulskim plažama, tačnije na području Stoje i Verudele.
Snažna politika ulaganja u zdravstvo dala je novi, konkretan rezultat, u Nišu je otvoren Centar za terapiju bola, koji stavlja tačku na godine čekanja, slanja pacijenata i odlaganja lečenja.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
"Kavački klan", kako je izneo ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, Danilo Šaranović, planira ubistvo direktora policije, tužioca i šefa Specijalnog policijskog odeljenja.
Sedmorica državljana Srbije povređena su u snažnoj eksploziji plinske boce koja se dogodila 27. juna kod aerodroma u Heršingu, nedaleko od Linca u Austriji.
Sjedinjene Američke Države ulaze u godinu svog 250. rođendana u atmosferi koja nema mnogo veze sa slavljem: rat protiv Irana potresao je globalnu ekonomiju, poremetio međunarodni poredak i istovremeno otvorio pitanje koliko još Vašington može da održava ekonomsku hegemoniju na kojoj je decenijama gradio svoju moć.
Jermenska opozicija najavljuje mogućnost pokretanja masovnih uličnih protesta nakon odluke Ustavnog suda o regularnosti nedavno održanih parlamentarnih izbora.
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Ukrajina neće ući u Evropsku uniju ukoliko Kijev zvanično ne odustane od veličanja Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) i Ukrajinske ustaničke armije (UPA), izjavio je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Miloš Stojanović Tigar, partner Jovane Jeremić krišom je snimio na letovanju i otkrio šta voditeljka radi u kasne sate na plaži, ali i da su njih dvoje imali burnu noć.
Osnivač grupe "Piloti" Zoran Kiki Lesendrić posle 45 godina otkrio je da je jedan od organizatora prvog koncerta ovog rok benda bio Željko Ražnatović Arkan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.